{"id":221548,"date":"2017-02-18T08:11:10","date_gmt":"2017-02-18T07:11:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=221548"},"modified":"2017-02-18T08:11:10","modified_gmt":"2017-02-18T07:11:10","slug":"ugledajmo-se-na-dance","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/02\/18\/ugledajmo-se-na-dance\/","title":{"rendered":"Ugledajmo se na Dance"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ivica PROFACA<\/strong><\/p>\n

\"Ivica<\/a>Bit \u0107e evo skoro tri godine kako smo u Forumu detektirali kako se Split preko no\u0107i iz grada pretvorio u destinaciju, u kojem je svaka gradska osobina redefinirana u resurs, a da gra\u0111ani od toga imaju koristi samo na osobnoj razini, ako se izravno bave turizmom.<\/p>\n

I pri\u010da ide dalje, vidi se to ovih dana kad grad izgleda kao da mu je netko na dva-tri mjeseca ugasio svjetlo, u o\u010dekivanju prvoga kruzera i low cost-aviona. Ne\u0161to se i promijenilo, pa sada mo\u017ee\u0161 pro\u010ditati zloguke prognoze uo\u010di ljeta 2017. ili o “zimmer frei paklu”, sve do toga da je dvojba “grad ili destinacija” napokon po\u010dela ulaziti i u predizborne programe gradona\u010delni\u010dkih kandidata.<\/p>\n

Naravno, samo nekih, dijelu trka\u010da prema Banovini mantra je ista: “Ajmo mi zaradit’ \u0161ta se mo\u017ee, sutra \u0107emo mislit’.”<\/p>\n

A ba\u0161 ta pri\u010da \u2013 grad a ne destinacija \u2013 u me\u0111uvremenu je postala jednim od najva\u017enijih svjetskih turisti\u010dkih trendova. I to unosnih, pa i unosnijih od onoga \u010demu svjedo\u010dimo.<\/p>\n

Da bi se taj trend prihvatio i poku\u0161ao iskoristiti, treba, naravno, razmi\u0161ljati. Ovih nam je dana do ruku do\u0161la turisti\u010dka strategija Kopenhagena za sljede\u0107e \u010detiri godine. Dakle, ne naro\u010dito dugoro\u010dna. Samo je predvi\u0111eno nekoliko koraka koji \u0107e proizvesti efekt “vuk sit, a ovce na broju”. Ili, ne\u0161to stru\u010dnije: kako od turizma zaraditi jo\u0161 vi\u0161e, a da istodobno ne upropastimo \u017eivot lokalnim ljudima. I sve to pod sjajnim sloganom: “The End of Tourism as We Know It”, ili “Kraj turizma kakav poznajemo”. Koncept je stigao iz Wonderful Copenhagen, tamo\u0161nje turisti\u010dke zajednice, i stvoren je u suradnji s konzultantskom ku\u0107om Destination Think!, specijaliziranom za destinacijski menad\u017ement. Po\u010dinje duhovito, ali o\u0161tro:<\/p>\n

“Wonderful Copenhagen objavljuje kraj turisti\u010dke ere kakvu poznajemo. Odajemo po\u010dast turistima iz pro\u0161losti, masovnim konzumentima i pro\u0161lim danima turisti\u010dke segmentacije na putovanja zbog posla i zabave, grada i prirode, kulture i aktivnosti. Opra\u0161tamo se od ere turizma kao izoliranog balona kojeg \u010dine stru\u010dnjaci za kulturu i dokolicu. Ostavljamo za sobom dane kad se turisti\u010dki marketing poistovje\u0107ivao s reklamiranjem uz pomo\u0107 savr\u0161enih blje\u0161tavih fotografija.”<\/p>\n

Umjesto svega toga, Danci sti\u017eu s ne\u010dim \u0161to je ve\u0107ini zastupnika turisti\u010dke filozofije “take money and run” crvena krpa. Svoju su koncepciju nazvali “Localhood for everyone”. Slobodniji prijevod bio bi “Osje\u0107aj lokalnog \u017eivota za sve”. Nije to ona vrsta “lokalnosti” koja gostima nudi ono \u0161to oni misle da je autohtono i tradicionalno, nego u sredi\u0161te stavlja na\u010din \u017eivota, jer – ka\u017eu – “budu\u0107nost destinacije \u0107e zajedni\u010dki kreirati stanovnici, turisti\u010dko gospodarstvo i posjetitelji”. To je odgovor na utjecaj koji turizam ima na lokalno stanovni\u0161tvo, ono \u0161to smo donedavno gledali da se doga\u0111a u Barceloni ili Veneciji, a sada nam je do\u0161lo na vrata u Dubrovniku ili Splitu. Formula je jednostavna: turizam treba donositi korist i doma\u0107inima i gostima.<\/p>\n

U jednom intervjuu je glavni strateg Destination Thinka William Bakker to objasnio ovako:<\/p>\n

“Kao stanovnik dio ste zajednice kojoj pridonosite. Zaokret je u tome da turizam mo\u017ee pomo\u0107i gostima da pridonesu zajednici u koju dolaze, umjesto da od lokalnih stanovnika tra\u017ee da zamijene svoju kvalitetu \u017eivota za novac.”<\/p>\n

Premisa od koje Danci kre\u0107u je prognoza da \u0107e turizam globalno u sljede\u0107ih deset godina rasti 3,9 posto na godinu. U Kopenhagenu su se odlu\u010dili okrenuti onom dijelu te mase koja ne \u017eeli da im jedina uspomena bude savr\u0161ena fotografija, nego da budu “privremeni lokalci” koji \u0107e sa zajednicom koju posje\u0107uju podijeliti emocionalnu vezu i \u010dija \u0107e iskustva proizlaziti iz odnosa i doma\u0107ina i gostiju prema lokalnom \u017eivotu.<\/p>\n

Nudi im se pet osnovnih elemenata, jedinstvenih za Kopenhagen (a mo\u017ee se pro\u0161iriti i na bilo koji drugi grad, i mi bismo svojih konja za trku imali): dizajn i arhitektura (od starih kamenitih uli\u010dica do suvremenog izri\u010daja); gastronomija (je li dovoljno re\u0107i NOMA?); odr\u017eivost (od vode iz slavina preko biciklisti\u010dke kulture do najave o prvom gradu bez emisije uglji\u010dnog dioksida do 2025.); minijaturna bajka (jedna od najstarijih, a opet modernih monarhija, dvorci, Andersen…); tolerancija i raznolikost (doslovce pi\u0161e: “lokalci u na\u0161oj destinaciji su ponosni na siguran, otvoren i tolerantan pristup ljubavi i ljudima svih oblika i veli\u010dina”).<\/p>\n

Kopenhagen je u 2016. zabilje\u017eio ne\u0161to vi\u0161e od 10 milijuna no\u0107enja i od toga uprihodio oko 5,4 milijardi eura, uz oko 48.000 radnih mjesta vezanih uz turizam. Za usporedbu, Hrvatska je od 78 milijuna no\u0107enja pro\u0161le godine imala prihod od \u2013 procjenjuje se \u2013 oko osam milijardi eura. Budu\u0107i da Kopenhagen ostvaruje 40 posto ukupnih prihoda od turizma u Danskoj, ispada da je ta zemlja s 5,3 milijuna stanovnika od turizma imala prihod od oko 13,5 milijardi eura. Nacionalna turisti\u010dka strategija predvi\u0111a da \u0107e Danska 2020. uprihoditi 18,8 milijardi eura. A ka\u017eu da je turizam umro.<\/p>\n

Kakve god bile ciljane brojke, planovi se uvijek vrte oko ne\u010dega \u0161to je na mnogo razina va\u017enije: posti\u0107i “destinaciju u kojoj su me\u0111uljudski odnosi temeljna to\u010dka, u kojoj nema razlike izme\u0111u turisti\u010dke destinacije i doma za lokalno stanovni\u0161tvo. Odredi\u0161te u kojem lokalci i posjetitelji ne samo da postoje jedni pored drugih, nego se interakcija me\u0111u njima temelji na dijeljenju iskustva lokalnosti”. U sudaru s pretvaranjem cijelih gradova u turisti\u010dki resurs u kojem lokalci sve manje imaju \u0161to tra\u017eiti jer ga ili ne mogu priu\u0161titi ili su istisnuti gu\u017evama, doista zvu\u010di kao Andersenova bajka.<\/p>\n

Forum<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danci su se konceptom turizma “Osje\u0107aj lokalnog \u017eivota za sve” okrenuli onim gostima koji ne \u017eeli da im jedina uspomena s ljetovanja bude savr\u0161ena fotografija, nego \u017eele biti “privremeni lokalci” koji \u0107e sa zajednicom koju posje\u0107uju podijeliti emocionalnu vezu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":194747,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-221548","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221548","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=221548"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221548\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/194747"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=221548"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=221548"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=221548"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}