{"id":221450,"date":"2017-02-16T11:14:52","date_gmt":"2017-02-16T10:14:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=221450"},"modified":"2017-02-16T11:32:18","modified_gmt":"2017-02-16T10:32:18","slug":"sve-manje-kiseonika-ugrozen-podvodni-svijet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/02\/16\/sve-manje-kiseonika-ugrozen-podvodni-svijet\/","title":{"rendered":"Sve manje kiseonika, ugro\u017een podvodni svijet"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/02\/podvodni-svijet.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/02\/podvodni-svijet-300x169.jpg\" alt=\"podvodni svijet\" width=\"300\" height=\"169\" class=\"alignleft size-medium wp-image-221451\" \/><\/a>U okeanima je sve manje kiseonika, a to ozbiljno ugro\u017eava morske ekosisteme, upozoravaju nau\u010dnici.<\/p>\n<p>Koli\u010dina kiseonika u okeanima je od 1960. godine smanjena za dva odsto, i to bi moglo imati ozbiljne posljedice po podvodni \u017eivot.<\/p>\n<p>Kako navodi magazin &#8220;Priroda&#8221; (Nature), globalna koli\u010dina kiseonika je pala, uz velike razlike u raznim okeanskim bazenima i na raznim dubinama, prenosi Srna<\/p>\n<p>Ekipa nau\u010dnika iz Centra &#8220;Geomar Holmholc&#8221; za okeanska istra\u017eivanja iz Kila napominje da se, istovremeno, koli\u010dina vode bez kiseonika u\u010detvorostru\u010dila u tom periodu.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici predvi\u0111aju smanjenje za daljih jedan do sedam odsto kiseonika u okeanima do 2100. godine.<\/p>\n<p>Takvo smanjenje koli\u010dine kiseonika u okeanima moglo bi da zahvati lance ishrane i morska stani\u0161ta, sa potencijalno fatalnim posljedicama po ribolov i &#8220;ekonomske obalne aktivnosti&#8221;.<\/p>\n<p>Za razliku od prethodnih istra\u017eivanja koja su pratila kra\u0107e periode i obuhvatala manja podru\u010dja, ovo istra\u017eivanje odnosi se na sve okeanske vode tokom 50 godina &#8211; od 1960. do 2010. godine.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su primijetili bitan pad nivoa kiseonika u svim okeanima za pet od deset pra\u0107enih okeanskih regija: Arktiku, Ekvatorijalnom Atlantiku, Ju\u017enom Atlantiku, Sjevernom Pacifiku i australijskom okeanu.<\/p>\n<p>Za drugih pet regija &#8211; Sjeverni Atlantik, Ekvatorijalni Pacifik, Ju\u017eni Pacifik, Ekvatorijalni indijski okean i Ju\u017eni indijski okean &#8211; njihove procjene nisu statisti\u010dki zna\u010dajne, ali su, tako\u0111e, negativne.<\/p>\n<p>Arkti\u010dki okean predstavlja samo 1,2 odsto ukupnog obima okeana, ali je tamo zabilje\u017een pad od \u010dak 7,6 odsto kiseonika, navodi se u istra\u017eivanju.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici obja\u0161njavaju da je do toga do\u0161lo jer se Arkti\u010dki okean mijenja mnogo br\u017ee od bilo kog drugog dijela okeana &#8211; rije\u010d je o reakciji na otopljenje izazvano gasovima sa efektom staklene ba\u0161te. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U okeanima je sve manje kiseonika, a to ozbiljno ugro\u017eava morske ekosisteme, upozoravaju nau\u010dnici. Koli\u010dina kiseonika u okeanima je od 1960. godine smanjena za dva odsto, i to bi moglo imati ozbiljne posljedice po podvodni \u017eivot. Kako navodi magazin &#8220;Priroda&#8221; (Nature), globalna koli\u010dina kiseonika je pala, uz velike razlike u raznim okeanskim bazenima i na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":221451,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-221450","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221450","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=221450"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221450\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/221451"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=221450"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=221450"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=221450"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}