{"id":221226,"date":"2017-02-13T08:00:17","date_gmt":"2017-02-13T07:00:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=221226"},"modified":"2017-02-12T22:33:03","modified_gmt":"2017-02-12T21:33:03","slug":"u-ime-istine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/02\/13\/u-ime-istine\/","title":{"rendered":"U ime Istine"},"content":{"rendered":"

Autor: Ivan \u017dganec\t<\/strong><\/p>\n

\"vojska\"<\/a>U bezbrojnim polemikama o uvo\u0111enju vojnog roka negdje se zagubila velika istina.<\/p>\n

Istina je ispu\u0161tena i zaboravljena i kod zagovaratelja, ali na\u017ealost i kod kriti\u010dara koji nemaju svijest niti intelektualnu sposobnost da bi ju prepoznali. Zbog toga ovdje ne\u0107emo govoriti o tipi\u010dnim problemima oko ove teme koji su ionako kli\u0161ej, nego \u0107emo za\u0107i s one strane iluzije ljudskog dru\u0161tva.<\/p>\n

Dakle, u medijima se pojavilo alternativno mi\u0161ljenje, opozicija koja je navodno protiv takve vojske – uvo\u0111enja obaveznog vojnog roka od \u010detiri tjedna. Njihovi argumenti su:<\/p>\n

1. Hrvatska nema novaca za ponovno uvo\u0111enje vojnog roka<\/p>\n

2. Vojni rok od \u010detiri tjedna je prekratak da bi se i\u0161ta nau\u010dilo<\/p>\n

\u0160to mo\u017eemo i\u0161\u010ditati iz ovih argumenata? Iz argumenata ovih takozvanih protivnika vojnog roka mo\u017ee se i\u0161\u010ditati sljede\u0107e: da je Hrvatska bogata onda bi uvo\u0111enje vojnog roka bilo u redu, a to se nadovezuje na drugo – da imamo dovoljno novaca onda bi se moglo i produ\u017eiti slu\u017eenje roka i to bi onda bilo u redu – jer bi mladi\u0107i \u010dak ne\u0161to i nau\u010dili.<\/p>\n

Dakle, svi oni misle iste, odnosno svi su oni u su\u0161tini za vojsku, samo su mi\u0161ljenja malo druga\u010dije upakirana. Navodni protivnici su tako\u0111er za vojni rok, ali za malko druga\u010diji sistem obuke. Opozicija i druga\u010dije mi\u0161ljenje u hrvatskoj javnosti gotovo uop\u0107e ne postoji. Ne postoji masa intelektualaca koja bi ukazivala na o\u0161tru i bolnu istinu, koja bi imala hrabrosti uzdi\u0107i se iznad plitkoumnih misli, ne postoji masa intelektualaca koja bi pozivala na humanizam i primjerom pokazala put. Ovdje se postavljaju pitanja- za\u0161to se uop\u0107e odigrava ova farsa la\u017ene opozicije i za\u0161to u medijama nema intelektualno sposobnog \u010dovjeka koji bi rekao istinu? Poku\u0161at \u0107emo dati odgovore.<\/p>\n

Da bi vlast do\u0161la do nekog cilja na koje mase ne bi gledale blagonaklono i gdje postoji potencijal pobune, onda se mora postepeno i\u0107i do njega uz pomo\u0107 raznih alata ispiranja mozga. Jedan od tih je davanje la\u017ene, isprazne i bezopasne opozicije. Uz pomo\u0107 nje mase imaju privid da postoji sloboda govora (\u0161to je samo iluzija), imaju osje\u0107aj da se vodi debata koja \u0107e razotkriti lo\u0161e stvari dane ideje i da \u0107e se one i ukloniti, odnosno da \u0107e se na\u0107i najbolji sustav – ili se pak dobiva privid da bi drugo mi\u0161ljenje dovelo do toga da mase pomisle da se ta ideja nikada ne\u0107e ostvariti u praksi.<\/p>\n

Sve su to zablude nesvjesnih masa jer prava istina je potisnuta, a mainstream mediji su svi jednaki, samo daju neopasnu, plitku, povr\u0161nu i neitelektualnu kritiku koja slu\u017ei za mazanje o\u010di javnosti. Nakon duge “debate i rasprave”, mase dobivaju privid da je pobjedio onaj koji je nakon maratonske borbe dao najbolje argumente, da su odstranjeni nedostaci zahvaljuju\u0107i “kritici” i kao takva, ideja se mo\u017ee provesti u praksi, prihva\u0107ena je od ve\u0107ine ljudi i ta ve\u0107ina se ne\u0107e buniti jer smatraju da je demokracija zadovoljena. Tako ta farsa zvana demokracija funkcionira.<\/p>\n

Noam Chomsky je dao ovakvu kritiku ameri\u010dkim novinarima – kada je ameri\u010dka vojska po\u010dela imati probleme u Iraku, mediji su kritizirali ameri\u010dku vladu i vojsku – da su imali lo\u0161u taktiku, strategiju i sli\u010dno. Chomsky ih je usporedio s novinarima u Njema\u010dkoj za vrijeme nacizma, kada su kritizirali njema\u010dku vojsku i njezinu taktiku kada su po\u010deli gubiti frontu na podru\u010dju SSSR-a. Prema Chomskom, razlike izme\u0111u ameri\u010dkih i nacisti\u010dkih novinara uop\u0107e nije bilo jer nitko od njih nije imao intelektualne sposobnosti, a niti hrabrosti da uka\u017ee na istinu, a to je da sam rat nije dobar. Svi oni su bili za rat, ali nitko nije bio protiv rata. Tako isto i na\u0161i mediji, potpuno su isti kao i mediji za vrijeme nacizma u Njema\u010dkoj, kao i ameri\u010dki mediji – svi oni su za kulturu smrti i veli\u010danje nekrofilije.<\/p>\n

U javnom prostoru nitko nema intelektualnu sposobnost da se uzdigne iznad militaristi\u010dko patrijahalnog svjetonazora i pogleda malo dalje od dru\u0161tvene uskogrudnosti koja je temeljena na la\u017eima i obmanama. Nitko ne\u0107e pozivati na humanost, bu\u0111enje svijesti i novo doba, doba za uzdizanje \u010dovjeka iznad te\u017enje nekrofiliji. Historia est magistra vitae, ka\u017ee svima dobro poznata izreka, no nadodao bih da je povijest u\u010diteljica \u017eivota, ali nikad ni\u0161ta nismo nau\u010dili od nje. Da je \u010dovjek ne\u0161to nau\u010dio znao bi da je vojska samo korak prema smrti, mr\u017enji i razaranju. Za\u0161to primjerice nemamo \u0161kole svjesnosti i ljubavi, a ne vojni rok? Za\u0161to u\u010denje o \u017eivotu nije toliko va\u017eno, a u\u010denje o ubijanju jest?<\/p>\n

U masovnim medijima nema osobe koja bi prstom ukazala i koja bi uop\u0107e imala hrabrosti re\u0107i, ne da vojni rok nije dobar nego da sama vojska nije dobra jer je ona korak do smrti, da je ona sama kultura smrti.<\/p>\n

Za\u0161to nema intelektualnog \u010dovjeka koji \u0107e ukazati na ove stvari? Kao prvo, takvih ljudi ima, ali za njih nema prostora u mainstream medijima. Drugo, nema ih puno jer je ljudski duh otupljen sna\u017enom indoktrinacijom i preusmjeravanjem \u010dovjeka u domenu imanja, a ne bivanja – gdje le\u017ei svjesnost ljudskog bi\u0107a. Kako funkcionira indoktrinacija? Kada vidim ljude koji se zala\u017eu za vojsku ne mogu vidjeti razliku izme\u0111u njih i ra\u010dunala (osim \u0161to je ta osoba biolo\u0161kog, a ra\u010dunalo mehani\u010dkog, umjetnog podrijetla). Razliku ne vidim jer funkcioniraju na potpuno jednak na\u010din. U ra\u010dunalo se upisuje odre\u0111eni program i kada \u017eelimo da radi onako kako smo ga programirali da nam slu\u017ei svrsi, samo pritisnemo odre\u0111ene ikone i on se aktivira. Na isti na\u010din funkcionira i \u010dovjek.<\/p>\n

Od malena se vr\u0161i ispiranje mozga da bi jednog dana kao stroj u tvornici mogao slu\u017eiti svrsi \u2013 naredbama u korist autoriteta. Sje\u0107am se kako smo u \u0161koli u\u010dili himnu, povijest i velike bitke koje su vodili junaci na ovim prostorima. Te bitke se veli\u010daju da bi djeca dobila osje\u0107aj strahopo\u0161tovanja i ljubavi prema podru\u010dju u kojem \u017eive, da se u njima podsvjesno stvori potencijalni borac. Name\u0107u se emocije preko junaka, umjetnika, pjesmi, himni, sve su to programi koje se ubacuje u ra\u010dunalo. Te\u017ei se da djeca u junacima vide svoje idole koji su se borili i ginuli za \u010dast i pravdu jer taj program \u0107e jednog dana u njima buditi emocije koje \u0107e ih tjerati da ginu za iste la\u017ene ideologije. U zdravom dru\u0161tvu to bi se zvao zlo\u010din \u2013 nedobrovoljno nametanje ideja, emocija i misli u svrhu manipulacije, dok se u bolesnom dru\u0161tvu to naziva obrazovanje.<\/p>\n

Zbog te sna\u017ene indoktrinacije, osoba koja ima potencijalni revolucionarni karakter, ostaje potisnuta i sprije\u010dena da progovori. Ti rijetki pojedinci mogu samo na mahove biti sposobni vidjeti dane iracionalnosti u dru\u0161tvu – kao \u0161to je te\u017enja smrti, odnosno vojsci. Jer kao \u0161to je Fromm pisao, do kuda bi do\u0161la ta dru\u0161tvena kohezija kad bi ve\u0107ina bila svjesna ovih iracionalnosti, kao \u0161to su te\u017enja smrti, a ne \u017eivotu, te\u017enja vojsci, a ne lije\u010denju i pomaganju i sl. Naravno, pojedinac podsvjesno zna da ako bi i\u0161ao prema istini predstavlja prijetnju ljudo\u017ederima, zna da bi riskirao otu\u0111enje od dru\u0161tva, samo\u0107u koja vodi do ludila, ako nemate sna\u017ean duh i karakter. To su neki od faktora koji ko\u010de pojavu sna\u017ene intelektualne mase koja bi se uzdigla iznad primitivne svijesti ljudo\u017edera koji jedino \u017eele potro\u0161iti i uni\u0161titi svijet.<\/p>\n

U patrijarhalnom dru\u0161tvu vrijede primitivne zablude poput one da mu\u0161karac mora i\u0107i u vojsku da se “nau\u010di reda”. Povijest ljudskog roda puna je klanja i ubijanja. \u0160to nam to govori? Da se \u010dovjek u vojsci mo\u017ee nau\u010diti jedino kvalitetno ubijati, a ne redu. Mo\u017ee se nau\u010diti disciplini ubijanja, a ne disciplini ljubavi. U vojsci se ne mo\u017ee nau\u010diti kako biti dobar otac i roditelj, mo\u017ee se nau\u010diti samo kako uni\u0161tavati tu\u0111e obitelji.<\/p>\n

Dana\u0161nja materijalisti\u010dko-konzumeristi\u010dka svijest svijet i \u017eivot mo\u017ee percipirati jedino preko brojki i novaca – \u017eivot je za njih strani pojam. \u010cini se da je kriti\u010darima vojnog roka bitan samo novac, dok \u017eivot i humanost, ne da su marginalni, nego se uop\u0107e ne spominju. Kod zagovornika vojnog roka, jo\u0161 mogu razumijeti da nema nikakve bliskosti sa \u017eivotom, ali posebno je \u017ealosno kada i kriti\u010dari vojske (pardon, vojnog roka) ispuste klju\u010dnu stvar \u2013 \u017eivot!<\/p>\n

Novac i radna mjesta kroz brojke klju\u010d su kritike i to su maksimalni intelektualni dosezi. Osoba \u010dija je svijest na razini imanja, a ne bivanja nije u mogu\u0107nosti vidjeti istinu. \u017divot je ono o \u010demu ste zaboravili pisati, to je ona pojava koja je klju\u010dno da ili ne vojsci. Dru\u0161tvo je toliko zagreblo u materijalizam i toliko je primitivno da u trenucima kada se treba pozivati na \u017eivot, na altruizam, ljudsko dostojanstvo, smisao \u017eivota, ono pada i jedino o \u010demu pri\u010da je novac. \u017divot nije brojka jer je nemjerljiv, \u017eivot nije podjela, on je jedinstvo, \u017eivot nije strah jer je ljubav – a njoj te\u017eimo svaki dan da bi spoznali sami sebe. Ho\u0107ete li prestati uzgajati ljudo\u017edere u ovom laboratoriju za \u0161takore koji ste posprdno nazvali ljudsko dru\u0161tvo?<\/p>\n

Postoji jedna pri\u010da koja ka\u017ee sljede\u0107e: “Jednom je neki seljak na\u0161ao orlovo jaje i stavio ga je pod koko\u0161. Orli\u0107 se izlegao kad i pili\u0107i i odrastao je sa njima. \u010citavog \u017eivota orao je radio isto \u0161to i koko\u0161i misle\u0107i da je jedan od njih. Kljucao je naokolo u potrazi za hranom, kokodakao je i lepr\u0161ao krilima uzdi\u017eu\u0107i se samo pedalj iznad tla. Pro\u0161le su mnoge godine i orao je ostario. Jednog dana ugledao je u visinama na vedrom nebu \u010dudesnu pticu mo\u0107nih ra\u0161irenih krila kako lebdi na vjetru. Stari orao zapanjeno je gledao uvis. ‘\u0160to je to?’ Pitao je. ‘To je orao, kralj ptica i visina,’ kazala mu je koko\u0161. ‘On pripada nebu, dok mi koko\u0161i pripadamo zemlji.’ I tako je orao umro me\u0111u koko\u0161ima, a da nikada nije spoznao tko je doista.”<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U javnom prostoru nitko nema intelektualnu sposobnost da se uzdigne iznad militaristi\u010dko patrijahalnog svjetonazora i pogleda malo dalje od dru\u0161tvene uskogrudnosti koja je temeljena na la\u017eima i obmanama<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-221226","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221226","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=221226"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221226\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=221226"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=221226"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=221226"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}