{"id":220544,"date":"2017-01-30T09:23:43","date_gmt":"2017-01-30T08:23:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=220544"},"modified":"2017-01-30T09:23:43","modified_gmt":"2017-01-30T08:23:43","slug":"dodik-i-vucic-igraju-na-zivot-i-smrt","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/01\/30\/dodik-i-vucic-igraju-na-zivot-i-smrt\/","title":{"rendered":"Dodik i Vu\u010di\u0107 igraju na \u017eivot i smrt"},"content":{"rendered":"

\"Srdjan<\/a>Kulturolog, pravnik i politi\u010dki analiti\u010dar iz Banje Luke Sr\u0111an \u0160u\u0161nica<\/strong> sudjelovao je na okruglom stolu u Zagrebu koji se u organizaciji udruge Documenta bavio temom procesuiranja ratnih zlo\u010dina u Hrvatskoj i pred pravosu\u0111ima zemalja u regiji. Tim povodom za \u2018Novosti\u2019 govori o politi\u010dkoj situaciji u regiji, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, i politici Hrvatske prema BiH.<\/p>\n

Kada govorimo o ratnim zlo\u010dinima, ne mo\u017eemo presko\u010diti ostav\u0161tinu Ha\u0161koga suda. Iako, \u010dini se da interes javnosti za su\u0111enja polako opada?<\/strong><\/p>\n

Premda je imao svojih propusta i slabosti, Ha\u0161ki sud ostavio nam je milione stranica presuda i fakata koji \u0107e se izu\u010davati sljede\u0107ih stotinu godina. Isto je i s dr\u017eavnim sudovima u zemljama biv\u0161e Jugoslavije koji svojim radom i me\u0111usobnom saradnjom daju kakav-takav uvid u te \u010dinjenice. Sve se to odvija u politi\u010dkom kontekstu u kojem karakter rata devedesetih, \u0161to se ti\u010de BiH, nije politi\u010dki razrije\u0161en. Iako je Dejtonski sporazum mogao otvoriti vrata nekoj dugoro\u010dnijoj politi\u010dkoj konferenciji o regionalnoj bezbjednosti, saradnji i razrje\u0161enju izvora sukoba te pomirenju, on takav efekat u regionu nije proizveo. Taj sporazum, na\u017ealost, nije nadogra\u0111en nekom novom konferencijom ni sporazumom, ve\u0107 je ostao nekom vrstom realpoliti\u010dke nagodbe. Sporazum nije podcrtao karakter rata i uloge strana u ratu, niti je za\u0161titio vrijednosti koje su se u ratu napadale ili derogirale: vrijednosti me\u0111unarodnog i humanitarnog prava, ljudskih sloboda i prava na samoopredjeljenje. Ostaviv\u0161i na terenu gotovo sve realpoliti\u010dke ste\u010devine genocida i etni\u010dkog istrebljenja, ova nagodba je maksimalno ote\u017eala katarzu i kontekst procesuiranja ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n

\u010covi\u0107 Dodiku dr\u017ei svije\u0107u<\/strong><\/p>\n

Koliko trenuta\u010dni nestabilni odnosi izme\u0111u vlada zemalja u regiji utje\u010du na rad tu\u017eila\u0161tava?<\/strong><\/p>\n

Saradnja izme\u0111u tu\u017eila\u0161tava, odnosno pravosudnih organa, svodi se na odavno prisutnu pseudodiplomatiju. Zbog mnogobrojnih zlo\u010dina u regiji tu\u017eioci imaju \u010de\u0161\u0107e kontakte od diplomata i ti kontakti \u010desto kreiraju problemati\u010dnu diplomatsku politiku, poteze, stajali\u0161ta i aktivnosti vlada, ali i tenzije. A trebalo bi biti suprotno: da politika i diplomatija kreiraju povoljno okru\u017eenje za rad pravosu\u0111a. Krucijalno politi\u010dko pitanje na bazi rada Ha\u0161kog tribunala i dr\u017eavnih tu\u017eila\u0161tava i sudova tra\u017ei sljede\u0107i odgovor: tko je vodio rat, tko je bio gospodar rata i mira, tko je \u010dinio zlo\u010dine koji su bili cilj rata, a tko zlo\u010dine nastale kao posljedica rata. Kada bi krenuli od toga, mo\u017eda bi otvorili prostor dijaloga i katarze u formi me\u0111udr\u017eavne komisije ili Instituta za istoriju raspada Jugoslavije, poput Ma\u0111arske koja je formirala Institut za istoriju ma\u0111arske revolucije 1956. No kako mo\u017eemo o\u010dekivati tako ne\u0161to kada pojedine dr\u017eave regije blokiraju \u010dak i uspostavu faktografske me\u0111udr\u017eavne komisije koja bi popisala nestale i mrtve?<\/p>\n

Aktualna hrvatska vanjska politika, uz podr\u0161ku predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi\u0107, svojim najva\u017enijim poslom smatra Bosnu i Hercegovinu, njezin europski put i za\u0161titu Hrvata kao konstitutivnog naroda u toj dr\u017eavi. Kako gledate na ovu ambiciju?<\/strong><\/p>\n

Za\u0161tita Hrvata u BiH mo\u017ee da zna\u010di puno toga: od podr\u0161ke gra\u0111anskoj demokratiji i vladavini prava do kopiranja srpske kleronacionalisti\u010dke matrice u formi \u2018tre\u0107eg entiteta\u2019. Ukoliko se udalji od politike zasnovane na evropskim vrijednostima gra\u0111anskog dru\u0161tva, Hrvatska se mo\u017ee susresti s velikim problemima koji bi je posredstvom \u2018hercegova\u010dkog entiteta\u2019 uvukli u trajnu nestabilnost. Ukoliko \u017eeli ostati stabilnom, Hrvatska ne smije pristati na igru koju iz svojih kriminalnih i korupciona\u0161kih interesa igra Dragan \u010covi\u0107, predsjednik HDZ-a BiH, s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Hrvatska mora voditi principijelnu politiku zasnovanu na za\u0161titi ljudskih prava i me\u0111unarodnom pravu koje reguli\u0161e pravo na samoopredjeljenje. Zala\u017eu\u0107i se za dalju podjelu BiH, hercegova\u010dki lobi direktno radi protiv me\u0111unarodnopravnih temelja na kojima je Hrvatska dobila svoju zaslu\u017eenu samostalnost. Politika Hrvatske u BiH mora promovisati gra\u0111anske vrijednosti: jedan \u010dovjek \u2013 jedan glas, teritorijalnu decentralizaciju koja za osnovu ne\u0107e imati etno-vjerski ekskluzivitet na jednom dijelu BiH i vrijednosti koje ne\u0107e diskriminirati druge. Principijelnom politikom Hrvatska mo\u017ee za\u0161tititi prava Hrvata i katolika u cijeloj BiH. Zar katolici u Bosanskoj Posavini, Prijedoru ili Banjoj Luci manje vrijede? \u010covi\u0107 sada dr\u017ei Dodiku svije\u0107u u njegovoj separatisti\u010dkoj politici i dok ovaj slavi ratne zlo\u010dine kao \u2018stvaranje RS-a\u2019. Po Dejtonskom ustavu mi imamo entitetsko glasanje, sistem u kojem partije imaju etni\u010dke predznake, potpuno etniciziranu politiku, uz istovremeno potpuno isklju\u010den i diskriminiran koncept gra\u0111ana \u2013 demosa. Glavnu rije\u010d vode eksponenti tih konstitutivnih naroda koji su se potpuno kriminalizovali, etnicizirali politiku i sada se ugra\u0111uju u globalne realpoliti\u010dke tokove. Dodik se odavno ugradio u rusofilski, proruski blok, Bakir Izetbegovi\u0107 u Erdoganov blok. I to je isto problem: posljednje tri-\u010detiri godine imamo i bo\u0161nja\u010dki nacionalizam, ali ne gra\u0111anski integri\u0161u\u0107i u kojem su bo\u0161nja\u0161tvo i bosanstvo istorijsko-politi\u010dki sinonimi, ve\u0107 prekopiran srpski etno-vjerski ekskluzivisti\u010dki nacionalizam koji raste.<\/p>\n

Smatrate li da \u0107e novi ameri\u010dki predsjednik Donald Trump promijeniti politiku prema regiji? Odnedavno je SAD Dodiku uveo sankcije?<\/strong><\/p>\n

Ne mislim da \u0107e se ne\u0161to posebno u Trumpovoj eri promijeniti u ameri\u010dkoj prisutnosti na Balkanu. Sankcije bacaju svjetlost na Dodika. To \u0107e barem podi\u0107i stepen pa\u017enje me\u0111unarodne diplomatije na Dodikov re\u017eim i eventualno polu\u010diti neku preventivnu akciju.
\n
\nDodik je najavio i ujedinjenje s maticom Srbijom?<\/strong><\/p>\n

Poslije doga\u0111anja na Krimu i ukrajinske krize u Republici Srpskoj su shvatili da je mogu\u0107e izdejstvovati \u2018pravo na samoopredjeljenje\u2019, ali ne na bazi me\u0111unarodnog prava, ve\u0107 pomo\u0107u realpolitike sfera utjecaja. Iako lobira na sve strane, jako dobro koristi ruski utjecaj, vje\u0161to podi\u017ee tenzije i zaokru\u017euje (para)dr\u017eavotvorni oblik RS-a, Dodikova najava ujedinjenja ipak je malo preambiciozna. RS nema vojsku, granicu, carinu i zvani\u010dnu diplomatiju. Deklaracija Dodikovog SNSD-a i njegove najave jasno govore da se radi na vra\u0107anju tih nadle\u017enosti. No ono \u0161to Dodik ima je sasvim dovoljno da se krene u hibridni rat i odcjepljenje, uz rusku podr\u0161ku. Dodik bi ove godine mogao zagristi i ono \u0161to ne\u0107e mo\u0107i da proguta, pogotovo ako krene u formiranje vojske RS-a ili obezbijedi prisustvo ruskih proksija u RS-u. Dosta toga zavisi od predsjedni\u010dkih izbora u Srbiji 9. aprila. Ukoliko Aleksandar Vu\u010di\u0107 ne bude vi\u0161e predsjednik Vlade, ruske aspiracije \u0107e porasti u toj mjeri da \u0107e Dodik do kraja godine proglasiti nezavisnost Republike Srpske. Svojom prisutno\u0161\u0107u Vu\u010di\u0107 bi mogao trankvilizirati Dodika, \u010dak posredovati njegov odlazak s vlasti kako bi se sprije\u010dila dalja eskalacija i sukob koji bi uslijedio nakon referenduma o vojsci ili odcjepljenju. Najve\u0107i dio svog bogatstva Dodik dr\u017ei u Rusiji i jedino tamo mo\u017ee na\u0107i uto\u010di\u0161te, koje \u0107e dobiti samo ako uspje\u0161no destabilizira Balkan. U suprotnom ide u zatvor. Vu\u010di\u0107a Rusi ve\u0107 odavno ne smatraju svojim \u010dovjekom i u slu\u010daju pobjede istinskih proruskih kleronacionalista Vu\u010di\u0107 \u0107e morati napustiti Srbiju. On se razgolitio pred srbijanskim ultradesni\u010darima podr\u017eavaju\u0107i crnogorsku istragu o poku\u0161aju ru\u0161enja vlasti u oktobru 2016., dok je, nakon \u0161to ih Vu\u010di\u0107 nije primio, crnogorska opozicija \u010detni\u010dkog vojvode Mandi\u0107a tra\u017eila za\u0161titu od Dodika. Time je Dodik promovisan u najozbiljnijeg konkurenta Vu\u010di\u0107u za \u2018svesrpskog vo\u017eda\u2019. Oba politi\u010dara igraju igru, ne samo za vlast, ve\u0107 na \u017eivot i smrt.<\/p>\n

Savez Zapadnog Balkana<\/strong><\/p>\n

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mekti\u0107 upozorio je da se stanje u zemlji drasti\u010dno komplicira i da je nu\u017eno poduzeti sve raspolo\u017eive mjere kako bi se sprije\u010dilo \u0161irenje ratnohu\u0161ka\u010dke retorike. Je li stanje zaista toliko komplicirano?<\/strong><\/p>\n

Izuzetno je komplicirano. Krucijalno je da dr\u017eavno BiH tu\u017eila\u0161tvo pritisne Dodika i njegovu kliku i krene s procesuiranjem za privredni kriminal i nelegalnu proslavu 9. januara, nelegalno izvo\u0111enje Oru\u017eanih snaga BiH na ulicu mimo komandnih struktura i vojnih propisa te za ugro\u017eavanje ustavnog ure\u0111enja i teritorijalnog integriteta BiH. Dodik i njegov ministar unutarnjih poslova Dragan Luka\u010d intenzivno se posljednje dvije-tri godine naoru\u017eavaju: nabavljena su nova automatska oru\u017eja, uniforme, \u0161ljemovi, pancirke, terenska vozila\u2026 Policijski kadar se pomla\u0111uje, umno\u017eava i intenzivno obu\u010dava. Otvoreno se najavljuje formiranje vlastite vojske. Ruski instruktori su stalna pojava na terenu, \u0161to stoji u skora\u0161njem sporazumu MUP-a RS-a i moskovske policije. Medijski i pravno-politi\u010dki negiraju se genocid i ratni zlo\u010dini; negiraju se dr\u017eava i istorija BiH, dr\u017eavno-pravne tekovine ZAVNOBiH-a, bosanski jezik i specifi\u010dna interetni\u010dka kultura, melting pot i identitet i Bo\u0161njaka i Bosanaca-i-Hercegovaca. Dodik na taj na\u010din stvara revan\u0161izam i mr\u017enju. Premda ne\u0107e prvi praviti barikade i punktove na entitetskim granicama, on mudro \u010deka ishitrenu i o\u010dajni\u010dku reakciju, neko vaninstitucionalno nasilje koje bi bilo progla\u0161eno teroristi\u010dkim \u010dinom: treba mu teroristi\u010dki akt od strane Bo\u0161njaka, a ako ga ne bude, spreman ga je fingirati.<\/p>\n

S druge strane umirovljeni general Armije BiH Atif Dudakovi\u0107 pozvao je Bo\u0161njake da po\u010dnu nabavljati vojne odore i opremu?<\/strong><\/p>\n

To je jako neozbiljna izjava jednog generala, pogotovo u svjetlu Dodikove taktike. Sada vidimo za\u0161to sve mo\u017ee eskalirati: odgovor na Dodikove istupe ne\u0107e biti institucionalan ve\u0107 hordski. U svemu tome uloga Hrvatske je krucijalna: ona mo\u017ee i mora biti lider u obezbje\u0111ivanju regionalne stabilnosti. Hrvatska mo\u017ee inicirati strukturirani dijalog s Vu\u010di\u0107em i razumnijim dijelom politi\u010dara iz RS-a i Sarajevom, naro\u010dito gra\u0111anskim sekularnim snagama i razumnijim dijelom Izetbegovi\u0107evog SDA-a, uz anga\u017eman EU-a i Angele Merkel, te izlobirati da se aktiviraju me\u0111unarodnopravni mehanizmi Va\u0161ingtonskog sporazuma i obaveza iz NATO-a koji \u0107e dozvoliti preventivno prisustvo i djelovanje misije EUFOR-a, NATO-a i OSCE-a. Naravno, sve uz stalnu komunikaciju i saradnju s institucijama dr\u017eave BiH. No prije svega, Hrvatska mora zauzdati \u010covi\u0107a i svoje najradikalnije i najglasnije \u0161oviniste koji misle da rade u nacionalnom interesu Hrvata, a zapravo nanose sramotu i \u0161tetu destabiliziraju\u0107i Hrvatsku. Vlada i Predsjedni\u0161tvo BiH pozivom zvani\u010dnom Zagrebu mogu aktivirati obaveze Hrvatske iz Va\u0161ingtonskog sporazuma.<\/p>\n

Do \u010dega bi to dalje moglo dovesti?<\/strong><\/p>\n

Sre\u0111ivanje i ja\u010danje odnosa Hrvatske i gra\u0111anske BiH moglo bi mo\u017eda biti po\u010detak stvaranja neke vrste regionalnog ekonomsko-politi\u010dkog saveza Zapadnog Balkana ili Jadransko-jonskog saveza, po ugledu na zemlje Beneluksa ili Skandinavije ili ne\u0161to \u010dvr\u0161\u0107e, poput Unije. Cilj bi bio obezbje\u0111ivanje stabilnosti, ekonomskog razvoja i smanjenja siroma\u0161tva i drugih socijalnih i politi\u010dkih rizika od sukoba. Takva grupa bi nakon ulaska svih zemalja u EU mogla opstati kao regionalni klub saradnje i podr\u0161ke. Mogao bi to biti i \u017eivotno va\u017ean regionalni plan B ukoliko zaista do\u0111e do kolapsa EU-a. No svjestan sam da nekim snagama u Hrvatskoj svaka vrsta regionalne unije sa zemljama ju\u017eno od terase hotela Esplanade, da citiram Krle\u017eu, predstavlja no\u0107nu moru i asocira na Jugoslaviju. A nema razloga. Jugoslavija je polivalentna istorijsko-politi\u010dka i kulturna pojava i ideja, i to ideja koja je zapo\u010dela ba\u0161 u Hrvatskoj. Ne bi to morala biti nekakva naddr\u017eava, ve\u0107 institucionalizovana saradnja poput Vije\u0107a zemalja Beneluksa.<\/p>\n

Portal novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sr\u0111an \u0160u\u0161nica: Rusi ve\u0107 odavno ne smatraju Vu\u010di\u0107a svojim \u010dovjekom i u slu\u010daju pobjede istinskih proruskih kleronacionalista on \u0107e morati napustiti Srbiju. Vu\u010di\u0107 se razgolitio pred srbijanskim ultradesni\u010darima, \u010dime je Dodik promovisan u njegovog najozbiljnijeg konkurenta za \u2018svesrpskog vo\u017eda\u2019<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-220544","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220544","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=220544"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220544\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=220544"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=220544"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=220544"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}