{"id":220440,"date":"2017-01-28T09:12:28","date_gmt":"2017-01-28T08:12:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=220440"},"modified":"2017-01-28T09:12:28","modified_gmt":"2017-01-28T08:12:28","slug":"post-cinjenicna-prijetnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/01\/28\/post-cinjenicna-prijetnja\/","title":{"rendered":"Post-\u010dinjeni\u010dna prijetnja"},"content":{"rendered":"

Autor: Diego Han<\/strong><\/p>\n

\"MEDIji\"<\/a>Za\u0161to se svijet, usprkos svim la\u017eima od prije, u 2016. na\u0161ao u post-\u010dinjeni\u010dnom razdoblju? Post-\u010dinjeni\u010dno dru\u0161tvo nije novi fenomen, niti ga kao takvog treba predstaviti svaki put kada establishment do\u017eivi poraz. Ono je direktna posljedica te\u017enje velikog broja ljudi da se odmakne od sustava kojeg smatra nepravednim, odnosno potreba za emancipacijom od osje\u0107aja intelektualne pod\u010dinjenosti.<\/p>\n

Pro\u0161la je 2016. godina za Europu i svijet ozna\u010dila vrlo zna\u010dajnu dru\u0161tvenu prekretnicu. U tih 365 dana, dogodilo se mnogo toga \u0161to su rijetki mogli o\u010dekivati, a jo\u0161 rje\u0111i prognozirali, od \u010dega bi najjednostavnije po va\u017enosti bilo izdvojiti referendum o izlasku Velike Britanije iz EU, ili pobjedu Donalda Trumpa na ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima.<\/p>\n

Ova su dva doga\u0111aja unijela odavno nevi\u0111eni nemir u politi\u010dkom i javnom \u017eivotu ve\u0107eg djela svijeta, stvaraju\u0107i kod mnogih osje\u0107aj nesigurnosti i neizvjesnosti. Zaista, kakav \u0107e to svijet biti kada na \u010delu najja\u010de svjetske dr\u017eave stane ekscentri\u010dni, da ne ka\u017eemo divlji, milijarder koji izme\u0111u ostalog ne vjeruje u klimatske promjene, voli atomsko oru\u017eje, ne voli ekonomski model Kine te u \u017eenskom rodu vidi vjerojatno isklju\u010divo strojeve za seksualni u\u017eitak? Nema brige, saznat \u0107emo uskoro.<\/p>\n

Me\u0111utim, dok su jo\u0161 uvijek rezultati tih glasovanja bili neslu\u017ebeni, veliki se broj stru\u010dnjaka, komentatora i analiti\u010dara uhvatio u ko\u0161tac s jednim jednostavnim pitanje: za\u0161to? Kako je bilo mogu\u0107e da se ta dva scenarija odigraju, kad znamo da su gotovo svi masovni mediji \u017eustro navijali protiv njih? Kako je do\u0161lo do toga da su mediji, a mnogi bi rekli i zdrav razum, pokleknuli i izgubili ne jednu, ve\u0107 \u010dak dvije toliko va\u017ene bitke? Nije trebalo dugo \u010dekati na odgovor: nalazimo se u post-\u010dinjeni\u010dnom dru\u0161tvu. <\/p>\n

O \u010demu se radi? Naime, mnogi su zaklju\u010dili kako su se mase zasitile upravo prije spomenutih masovnih medija, koji su kod mla\u0111ih generacija do\u017eivljavani kao propagande ma\u0161inerije “elita”. Bez da konkretnije ulazimo u ovu problematiku, nemogu\u0107e je ne slo\u017eit se s takvim razmi\u0161ljanjem, dovoljno je samo pogledati stanje u HRT-u kako bi se bolje razumio takav model proizvodnje javnog mnijenja. Ali \u0161to onda? Kako parirati takvoj “propagandi”? Za mnoge je odgovor le\u017eao u masovnom okretanju prema tzv. “alternativnim medijima”.<\/p>\n

Problem kod potonjih, me\u0111utim, jest taj \u0161to taj pojam sadr\u017eava u sebi toliko heterogenu skupinu izvora informacija da je vrlo te\u0161ko razlu\u010diti one kanale koji nude prave informacije, kakve-takve informacije, ili, blago re\u010deno, potpune izmi\u0161ljotine. Pod alternativnim medijima mogu spadati svi oni informativni kanali koji su zbog raznoraznih razloga izgubili npr. potporu dr\u017eave, ne \u017eele iz principa djelovati na javnim platformama, ali i oni izvori koji djeluju isklju\u010divo po politi\u010dkoj naravi, ili jo\u0161 gore, po platnim nalozima. Tako\u0111er, nije ni potrebno nagla\u0161avati kako alternativni mediji mogu biti glas bilo koje politi\u010dke struje, od krajnje ljevice do najekstremnije desnice.<\/p>\n

Primjera radi, neposredno poslije Trumpove pobjede, postale su aktualne makedonske web stranice na engleskom jeziku koje su \u0161irile namjerne la\u017ei kako bi diskreditirale sve protivnike budu\u0107eg ameri\u010dkog predsjednika. Takvih je stranica na pretek te je zabrinjavaju\u0107a lako\u0107a kojom su kod mnogih upravo takve stranice osvojile povjerenje i titulu vjerodostojnih izvora informacija. Motivi koji se kriju iza takvog procesa razli\u010diti su, ali ne mo\u017eemo zanemariti \u010dinjenicu da su oni rezultat zasi\u0107enosti velikog broja ljudi s jednosmjernim i jednozna\u010dnim informativnim prostorom, s jedinim problemom \u0161to se takva frustracija pretvorila u o\u010dajni poku\u0161aj da se prona\u0111e novi izvor informacija pod svaku cijenu, bez obzira na kvalitetu i sadr\u017eaj. I eto nas u post-\u010dinjeni\u010dnom dru\u0161tvu.<\/p>\n

Sam termin postao je toliko aktualan u svim svjetskim medijima, od Hrvatske do Velike Britanije, da je prema oxfordskom rje\u010dniku rije\u010d “post-truth” osvojila titulu rije\u010di godine 2016. Takvo \u0161to vrlo je indikativno, jer se nikada u recentnoj povijesti nije toliko govorilo o tom problemu, a mogu\u0107nosti sasvim sigurno nije falilo (dovoljno je prisjetiti se Ira\u010dke invazije i njenih posljedica). Za\u0161to onda ba\u0161 sada? Za\u0161to se svijet, usprkos svim la\u017eima, obmana i zavjera koje su se do sada dogodile, ba\u0161 u 2016. na\u0161ao u post-\u010dinjeni\u010dnom razdoblju?<\/p>\n

Ironi\u010dno, upravo zbog razloga koji je doveo do pobjede post-\u010dinjeni\u010dnih medija, Trumpa i Brexita. Naime, usprkos vjerojatno nevi\u0111enoj proliferaciji informativnih kanala kojima \u010dinjenice ne igraju preveliku ulogu pri \u0161irenju dezinformacija, \u010desto su u pro\u0161losti upravo masovni mediji bili ti koji su nekriti\u010dki, neargumentirano i neselektivno \u0161irili svakakve informacije, krojili sudbine i stvarali istine. Kao \u0161to rekosmo, mnogi su to prepoznali i nisu se s time mogli pomiriti, mnogima je trebao novi izvor novosti, novi pogled na svijet. U tom vakuumu, kao \u0161to \u010desto biva, \u010dovjek \u0107e prihvatiti bilo \u0161to, samo da se odmakne od onoga \u0161to smatra nevaljanim, a ako pritom taj novi izvor jo\u0161 i potvrdi njegovo protu-mainstrem mi\u0161ljenje, stvari postaju izrazito jednostavne i jasne.<\/p>\n

Uistinu, ne sla\u017eemo li se s politikom Hillary Clinton, \u0161to bi nam moglo vi\u0161e goditi od neke web stranice gdje se raskrinkavaju sve njene najmra\u010dnije tajne? Ne volimo hrvatsku vlast? \u0160to mo\u017ee biti bolje od stranica na kojima se otkrivaju usta\u0161ka, udba\u0161ka ili komunisti\u010dka pro\u0161lost premijera i ministara? Ne volimo bradate divljake sa Istoka i Juga? Ni\u0161ta nas ne\u0107e usre\u0107iti kao video snimak gdje ti divljaci siluju, tuku i uni\u0161tavaju na\u0161e zajedni\u010dko civilizacijsko dobro. Potreba za potvr\u0111ivanjem na\u0161eg mi\u0161ljenja temeljena je ljudska dru\u0161tvena potreba, ne \u017eelimo biti usamljeni, \u017eelimo znati da i drugi razmi\u0161ljaju ba\u0161 kao mi, zajedno se protivimo “eliti” i “sistemu”. Upravo je to klju\u010dan faktor u razvoju post-\u010dinjeni\u010dnih medija, \u010dinjenica da se u borbi protiv sistema ne biraju sredstva, a kada toj borbi dodamo i vrlo te\u0161ko ekonomsko i dru\u0161tveno stanje koje mase dodatno radikalizira, dolazimo do ozbiljnog problema.<\/p>\n

U takvom kontekstu nema vi\u0161e jedne prihva\u0107ene moralne istine, ve\u0107 ulazimo u postmoderni medijski relativizam, gdje svatko ima pravo, gdje se ni\u0161ta ne preispituje jer je istina vi\u0161ezna\u010dna u svakom njezinom obliku. Jednom kada to shvatimo, mo\u017eemo zaklju\u010diti u \u010demu le\u017ei ironija post-\u010dinjeni\u010dnog dru\u0161tva. Mainstream masovni mediji, koji su od Europe do Sjeverne Amerike gotovo plebiscitarno bili protiv Brexita i Donalda Trumpa, iskoristili su upravo ta dva doga\u0111aja kako bi se uhvatili u ko\u0161tac s post-\u010dinjeni\u010dnim dru\u0161tvom, stvaraju\u0107i taj novi termin i forsiraju\u0107i ga u svaki kut javne rasprave. Odjednom, kada su se takva dva \u0161oka dogodila protiv njihovih \u017eelja te djelomi\u010dno upravo zbog njihovog pristupa, masovni su mediji prepoznali razvoj te nove dru\u0161tvene kuge. Rezultat?<\/p>\n

Oni koji su zbog prije spomenutog informativnog zasi\u0107enja promijenili stranu, sada su samo dobili kona\u010dnu potvrdu da su bili u pravu, da svjetski mo\u0107nici kuju zavjeru protiv masa i da ih mediji u tome podr\u017eavaju. Jer, zaista, zbog \u010dega bi pobjeda Trumpa i Brexit ozna\u010dili po\u010detak post-\u010dinjeni\u010dnog dru\u0161tva, dok bi Hillary i Europska Unija trebale predstavljati “\u010dinjeni\u010dno” dru\u0161tvo? \u0160to je to, na koncu, “\u010dinjeni\u010dno” dru\u0161tvo, kada znamo da su mediji, pogotovo od pojave interneta, mo\u017eda i \u010de\u0161\u0107e “ne-\u010dinjeni\u010dni”? Ovo su vrlo legitimna pitanja na koja nitko jo\u0161 nije dao konkretan odgovor, \u0161to kod mnogih “alternativaca” mo\u017ee s pravom probuditi osje\u0107aj omalova\u017eavanja te ih dodatno uvjeriti u ispravnost njihove borbe protiv sistema.<\/p>\n

S druge strane, postoji jedan vrlo zanimljiv, i pomalo zabrinjavaju\u0107i, povijesni pogled na pitanje post-\u010dinjeni\u010dnog dru\u0161tva. Naime, dugo prije razvoja interneta, svijet se tako\u0111er na\u0161ao u razdoblju gdje su \u010dinjenice malo zna\u010dile i gdje su mase bile zasi\u0107ene mainstream politi\u010dkim i javnim kanalima. Govorimo o ‘20. i ‘30. godinama pro\u0161loga stolje\u0107a. Naravno, radi se o Europi u kojoj su svjetlo dana ugledali fa\u0161izam, nacizam i sovjetski komunizam. Iako je iz znanstvene perspektive nezahvalno, i u krajnju ruku nekorektno, povla\u010diti neke direktne paralele izme\u0111u sada\u0161njeg stanja i onog prije 90 godina, ipak postoje neke sli\u010dnosti koje su u tom periodu dovele totalitarizme na vlast.<\/p>\n

\u0160to se post-\u010dinjeni\u010dnog dru\u0161tva ti\u010de, upravo su totalitarizmi bili politi\u010dki modeli koji su post-\u010dinjeni\u010dno dru\u0161tvo doveli gotovo do savr\u0161enstva, odnosno do one to\u010dke gdje su mase, prema rije\u010dima Hannah Arendt, \u017eivjele u “fiktivnom svijetu” kojeg su mitskim ne-\u010dinjeni\u010dnim pristupom stvorile vlasti. U takvim okolnostima, nadovezuje se talijanski povjesni\u010dar Emilio Gentile, \u017eivot je postajao “spektakl” sa\u010dinjen od ponavljanja istih rituala koji su, mogli bismo dodati, bili daleko od realnosti. O\u010dito jest, kako je glavna karakteristika tih dru\u0161tava bila nedostatak \u010dinjenica, odnosno potpuno i neupitno uvjerenje masa da je istina ona koja im se prezentira u totalitarnom dru\u0161tvu. Te\u0161ko je re\u0107i, bez da se u\u0111e u banalnost i pretjerano iskori\u0161tavanje rije\u010di “fa\u0161izam”, jesmo li stvarno na pragu povratka k takvom post-\u010dinjeni\u010dnom dru\u0161tvu, ali svakako valja biti vrlo pa\u017eljivi i voljni ne\u0161to nau\u010diti iz na\u0161e pro\u0161losti.<\/p>\n

Osje\u0107amo li se poput Platonovog \u010dovjeka u pe\u0107ini ili ne, klju\u010dno je razumjeti da post-\u010dinjeni\u010dno dru\u0161tvo nije izum 2016. godine, ono je ve\u0107 postojalo u na\u0161oj pro\u0161losti i na na\u0161u nesre\u0107u se sada sna\u017enije vratilo. Tako\u0111er, treba jasno naglasiti kako se ne nalazimo u post-\u010dinjeni\u010dnom dru\u0161tvo zbog toga \u0161to su masovni mediji tako odlu\u010dili, ve\u0107 upravo zbog njihovog djelovanja i izvje\u0161tavanja, \u0161to je dovelo do za\u010daranog kruga u kojemu se dru\u0161tvo bez \u010dinjenica neprestano hrani i raste poput golema svaki put kada biva napadnuto od strane onih koji su ga stvorili.<\/p>\n

Ovaj problem ne mogu rije\u0161iti najavljeni cenzori na dru\u0161tvenim medijima, niti programi koji \u0107e odlu\u010divati \u0161to je istina a \u0161to nije, dapa\u010de, takvi \u0107e procesi samo dodatno oja\u010dati poziciju post-\u010dinjena\u0161a u njihovoj borbi protiv sistema i elite. Izlaz iz ovakve situacije nije jednostavan, a jo\u0161 i manje brz, jer zahtjeva jedan puno kompliciraniji pristup educiranju masa prilikom selekcije i kriti\u010dke analize informacija.<\/p>\n

Post-\u010dinjeni\u010dno dru\u0161tvo nije novi fenomen, niti ga kao takvog treba predstaviti svaki put kada establishment do\u017eivi poraz. Ono je direktna posljedica te\u017enje velikog broja ljudi da se odmakne od sustava kojeg smatra nepravednim, odnosno potreba za emancipacijom od osje\u0107aja intelektualne pod\u010dinjenosti.<\/p>\n

Upravo je taj bijeg problem kojeg treba rije\u0161iti, ali sasvim sigurno ne pristupom marginalizacije i umanjivanja vrijednosti mi\u0161ljenja onih koji su izabrali druga\u010diji put. Ne budemo li radili na tome, potencijal da post-\u010dinjeni\u010dno dru\u0161tvo evolvira u jednu ve\u0107 vi\u0111enu lo\u0161iju varijantu, postat \u0107e vi\u0161e od puke mogu\u0107nosti<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Post-\u010dinjeni\u010dno dru\u0161tvo nije novi fenomen, niti ga kao takvog treba predstaviti svaki put kada establishment do\u017eivi poraz<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-220440","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220440","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=220440"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220440\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=220440"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=220440"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=220440"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}