{"id":220343,"date":"2017-01-26T08:15:16","date_gmt":"2017-01-26T07:15:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=220343"},"modified":"2017-01-26T08:15:16","modified_gmt":"2017-01-26T07:15:16","slug":"istine-i-zablude-o-masnocama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/01\/26\/istine-i-zablude-o-masnocama\/","title":{"rendered":"Istine i zablude o masno\u0107ama"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/margarin-fit-com.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/margarin-fit-com.jpg\" alt=\"margarin, fit com\" width=\"275\" height=\"183\" class=\"alignleft size-full wp-image-182404\" \/><\/a>Tvrdnje o prehrani koje se plasiraju \u010desto su kontradiktorne. Donedavno su svi upirali prstom u masno\u0107e kao u glavnog krivca za zabrinjavaju\u0107i porast broja osoba s prekomjernom te\u017einom, no to se pokazalo kao velika zabluda &#8211; masno\u0107e su u prehrani nu\u017ene.<br \/>\n<strong><br \/>\nMasno\u0107e uzrokuju debljanje<\/strong><\/p>\n<p>Neto\u010dno<\/p>\n<p>Istina je da mast ima \u010dak devet kalorija po jednom gramu te je energijom najbogatija namirnica, zbog \u010dega je i ponijela reputaciju glavnog uzroka debljanja. No, ta je optu\u017eba potpuno nepravedna. Ne postoje lo\u0161e namirnice, ka\u017eu nutricionisti, postoje samo \u0161tetne doze i kombinacije.<\/p>\n<p>Onima koji u prvom dijelu dana tjelesnom aktivno\u0161\u0107u tro\u0161e mnogo energije, odre\u0111ena doza masno\u0107a ne\u0107e na\u0161koditi, pa i poslije podne mogu pojesti komad torte s vrhnjem, za razliku od onih koji ve\u0107inu dana provode sjede\u0107i. A za jedne i druge vrijedi isto pravilo: izbjegavajte kalorijske bombe u ve\u010dernjim satima.<\/p>\n<p><strong>\u0160to manje masno\u0107a jedemo, to bolje<\/strong><\/p>\n<p>Neto\u010dno<\/p>\n<p>Masno\u0107e su nu\u017ene za \u017eivot. Trebamo ih, izme\u0111u ostalog, za stvaranje odre\u0111enih hormona, stani\u010dne se membrane najve\u0107im dijelom sastoje od masti, vitamine A, D, E i K organizam mo\u017ee iskoristiti samo ako su prisutne masti, jer ti se vitamini otapaju u masno\u0107ama. Osim toga, masno\u0107e omogu\u0107uju normalan tijek procesa probave. Dakle, ne izbacujte masti iz prehrane!<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci ka\u017eu da bi 30 do 35 posto ukupnog dnevnog unosa kalorija trebalo potjecati od masti. Izra\u017eeno u gramima za \u017eenu srednjih godina i normalne gra\u0111e, to je otprilike 72 grama masno\u0107a dnevno. Oprez je ipak potreban: u tu se koli\u010dinu ubrajaju i masno\u0107e sadr\u017eane u kobasicama, siru i sli\u010dnim namirnicama, koje naj\u010de\u0161\u0107e i ne registriramo. <\/p>\n<p><strong>Ne postoji ni\u0161ta bolje od maslinova ulja<\/strong><\/p>\n<p>Da i ne<\/p>\n<p>S maslinovim uljem automatski povezujemo zdrav mediteranski na\u010din prehrane i smatramo da je upravo to ulje najzdravije. \u010cinjenica je da maslinovo ulje sadr\u017ei mnogo prera\u0111enih masnih kiselina, a dokazano je da sni\u017eava razinu kolesterola u krvi. Ali, orahovo ulje i riblje ulje mnogo su bogatiji masnim kiselinama nego hvaljeno maslinovo ulje.<\/p>\n<p>Pogre\u0161no bi, stoga, bilo tvrditi da je maslinovo najbolje od svih ulja, prava je istina da je najzdravije kombinirati namirnice. Dnevnu potrebu za masno\u0107ama trebalo bi pokriti razli\u010ditim visokokvalitetnim uljima. Ljudi kojima prijete sr\u010dane i krvo\u017eilne bolesti trebali bi paziti ograni\u010de unos prera\u0111enih masnih kiselina.<\/p>\n<p><strong>Margarin je manje kalori\u010dan od maslaca<br \/>\n<\/strong><br \/>\nTo\u010dno i neto\u010dno<\/p>\n<p>Uobi\u010dajeni margarin sa 722 kcal u 100 grama ima gotovo jednaku kalorijsku vrijednost kao i maslac (754 kcal na 100 g). Ni dijetalni margarin nije siroma\u0161an kalorijama, ali dodane su mu nezasi\u0107ene masne kiseline i zato je zdraviji od obi\u010dnog. Margarini za kuhanje sadr\u017ee mnogo tzv. transmasti koje pridonose pove\u0107anju razine \u0161tetnog LDL kolesterola.<br \/>\n<strong><br \/>\nOmega-3 masne kiseline su precijenjene<\/strong><\/p>\n<p>Neto\u010dno<\/p>\n<p>Mnoga su pitanja u prehrambenoj znanosti sporna, ali u ovom slu\u010daju svi su suglasni: omega-3 masne kiseline su zaista zdrave. Na\u0161e tijelo ne mo\u017ee ih nadomjestiti drugim masnim kiselinama, dakle, moramo ih unositi u organizam hranom. Masne morske ribe kao \u0161to su sku\u0161a, tuna ili losos sadr\u017ee osobito mnogo omega-3 masnih kiselina. Zamrzavanje i pakiranje ribe ne uni\u0161tava vrijedne omega-3 masne kiseline. I riba iz uzgoja jednako je kvalitetna, jer je hranjena na odgovaraju\u0107i na\u010din.<\/p>\n<p><strong>Proizvodi s manje masno\u0107a su zdraviji<\/strong><\/p>\n<p>Ne uvijek<\/p>\n<p>Ti su proizvodi razvijeni zato da bi potro\u0161a\u010du dali osje\u0107aj: mogu puno jesti, a ne\u0107u se udebljati! Ali, konzumiraju\u0107i te namirnice ne\u0107ete biti ni zdraviji, ni bolesniji.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci upozoravaju da se slijede\u0107i oznaku &#8220;bez kalorija&#8221; na proizvodima s reduciranim masno\u0107ama vrlo \u010desto grije\u0161i. Ti se proizvodi \u010desto precjenjuju kao dobri za zdravlje ili za odr\u017eavanje vitke linije. Istina je da imaju manje masno\u0107a od uobi\u010dajenih proizvoda iste vrste, ali zato vjerojatno sadr\u017ee vi\u0161e \u0161e\u0107era i drugih dodataka koji slu\u017ee za pobolj\u0161anje okusa.<\/p>\n<p><strong>Utjecaj na zdravlje<\/strong><\/p>\n<p>Najopasnije su za ljudsko zdravlje masno\u0107e koje nastaju industrijskom obradom biljnih ulja, podgrijavanjem i pr\u017eenjem. One povisuju udio \u0161tetnog LDL kolesterola u krvi. Ima ih, primjerice, u masnim pecivima kao \u0161to su croissant ili lisnata tijesta, u margarinu za kuhanje, maslacu, kao i mesu. Dijetni margarin ne sadr\u017ei takve masno\u0107e.<\/p>\n<p>Neprera\u0111ene masne kiseline, prije svega sadr\u017eane u mesu, salami, maslacu i vrhnju te drugim mlije\u010dnim proizvodima, kod pretjeranog konzumiranja djeluju nepovoljno na vrijednosti masno\u0107a u krvi. <\/p>\n<p>Jednostavno prera\u0111ene masne kiseline sadr\u017eane su, primjerice, u maslinovu ulju, maslinama, avokadu i orasima. U odre\u0111enim koli\u010dinama utje\u010du pozitivno na vrijednosti masno\u0107a u krvi. <\/p>\n<p><strong>Osobito dobre masti<\/strong><\/p>\n<p>Vi\u0161estruko nezasi\u0107ene masne kiseline \u010dine strukturu stani\u010dne membrane i nu\u017ene su za odr\u017eavanje va\u017enih \u017eivotnih procesa i za zdravlje organizma. Morska riba, suncokretovo i orahovo ulje sadr\u017ee osobito mnogo visokovrijednih masnih kiselina, jednostruko i vi\u0161estruko nezasi\u0107enih.<\/p>\n<p>\u017eivim.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tvrdnje o prehrani koje se plasiraju \u010desto su kontradiktorne. Donedavno su svi upirali prstom u masno\u0107e kao u glavnog krivca za zabrinjavaju\u0107i porast broja osoba s prekomjernom te\u017einom, no to se pokazalo kao velika zabluda &#8211; masno\u0107e su u prehrani nu\u017ene. Masno\u0107e uzrokuju debljanje Neto\u010dno Istina je da mast ima \u010dak devet kalorija po jednom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-220343","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220343","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=220343"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220343\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=220343"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=220343"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=220343"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}