{"id":21966,"date":"2008-01-24T14:57:36","date_gmt":"2008-01-24T14:57:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=21966"},"modified":"2008-01-24T14:57:36","modified_gmt":"2008-01-24T14:57:36","slug":"cunami-prijeti-hrvatskoj-i-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/01\/24\/cunami-prijeti-hrvatskoj-i-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Cunami prijeti Hrvatskoj i Crnoj Gori?"},"content":{"rendered":"<p>U Jadranu je otkriven novi aktivni tektonski rascjep, koji bi mogao uzrokovati veliki zemljotres, tako da je za region ju\u017ene Italije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije neophodno ponovo procijeniti opasnost od cunamija, pi&scaron;e ameri\u010dki \u010dasopis &quot;Geology&quot; .<\/p>\n<p>Pozivaju\u0107i se na istra\u017eivanje ameri\u010dkih i hrvatskih stru\u010dnjaka, \u010dasopis navodi da novootkriveni tektonski rascjep, koji prolazi ispod Jadranskog mora, aktivno gradi dalmatinska ostrva i dinarske planine u Hrvatskoj.<\/p>\n<p>Geolozi su ranije vjerovali da su dalmatinska ostrva i dinarske planine prestali da rastu, odnosno da se izdi\u017eu iz mora, prije 20 do 30 miliona godina. <\/p>\n<p>Ameri\u010dki \u010dasopis obja&scaron;njava da se novi rascjep, od podru\u010dja sjeverozapadno od Dubrovnika, u blizini Visa, pru\u017ea u smjeru sjeverozapada najmanje 200 kilometara ispod morskog dna.<\/p>\n<p>Hrvatska obala i 1 185 jadranskih ostrva sve su popularnije turisti\u010dko odredi&scaron;te, a Dubrovnik, poznat kao &quot;biser Jadrana&quot;, pod za&scaron;titom UNESCO-a kao dio svjetske ba&scaron;tine.<\/p>\n<p>Prema rije\u010dima glavnog isra\u017eiva\u010da Ri\u010darda Beneta sa Univerziteta Arizona u Tusonu, rascjep nastaje na dijelu gdje prednji rub Evroazijske plo\u010de nasjeda i klizi preko biv&scaron;eg dijela Afri\u010dke plo\u010de, koji se naziva ju\u017enojadranska mikroplo\u010da.<\/p>\n<p>&quot;To je zona sudara. Dva kontinenta se sudaraju i grade planine&quot;, kazao je Benet, koji je sa kolegama utvrdio da se peta &quot;Italijanske \u010dizme&quot; pribli\u017eava hrvatskoj obali brzinom od \u010detiri milimetra godi&scaron;nje. Radi pore\u0111enja, pomjeranja na poznatom rascjepu St. Andreas u Kaliforniji su i deset puta br\u017ea.<\/p>\n<p>Sa tempom pribli\u017eavanja od 4,5 kilometara u milion godina, italijanska i hrvatska obala mogle bi se spojiti za 50 do 70 miliona godina, izra\u010dunali su stru\u010dnjaci.<\/p>\n<p>Region du\u017e podmorskog rascjepa nema dokaza o potresu velike ja\u010dine u posljednih dvije hiljade godina. <\/p>\n<p>&quot;Me\u0111utim, ako je rascjep takvog tipa da se mo\u017ee naglo pokrenuti, za regiju je potrebno ponovo procijeniti opasnost od cunamija&quot;, rekao je Benet i istakao da to ima implikacije za ju\u017enu Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju.<\/p>\n<p>Na svom najju\u017enijem kraju, novootkriveni rascjep povezan je sa seizmi\u010dki aktivnom zonom dalje na jug, koja je izazvala veliki potres u Dubrovniku 1667. godine, kao i u Crnoj Gori 1979. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Jadranu je otkriven novi aktivni tektonski rascjep, koji bi mogao uzrokovati veliki zemljotres, tako da je za region ju\u017ene Italije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije neophodno ponovo procijeniti opasnost od cunamija, pi&scaron;e ameri\u010dki \u010dasopis &quot;Geology&quot; . Pozivaju\u0107i se na istra\u017eivanje ameri\u010dkih i hrvatskih stru\u010dnjaka, \u010dasopis navodi da novootkriveni tektonski rascjep, koji prolazi ispod Jadranskog [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-21966","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21966","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21966"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21966\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21966"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21966"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21966"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}