{"id":219580,"date":"2017-01-11T08:05:48","date_gmt":"2017-01-11T07:05:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=219580"},"modified":"2017-01-11T08:09:29","modified_gmt":"2017-01-11T07:09:29","slug":"zasto-europa-ignorira-djevojcice-izbjeglice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/01\/11\/zasto-europa-ignorira-djevojcice-izbjeglice\/","title":{"rendered":"Za\u0161to Europa ignorira djevoj\u010dice izbjeglice?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Anna Zobnina<\/strong><\/p>\n

\"izbjeglice\"<\/a>Fond UN-a za stanovni\u0161tvo 1. prosinca objavio je izvje\u0161taj “Stanje svjetskog stanovni\u0161tva” za 2016. godinu. U izvje\u0161taju je pa\u017enja usmjerena na dobrobit 10-godi\u0161njih djevoj\u010dica, kao pokazatelja razvojnog uspjeha odnosno neuspjeha. Izbor ovakvog pokazatelja nije slu\u010dajan: djevoj\u010dice predstavljaju jedno od 12 kriti\u010dnih podru\u010dja zabrinutosti u Pekin\u0161koj deklaraciji i Platformi za djelovanje iz 1995. godine, kao i UN-ovoj inicijativi Ciljevi odr\u017eivog razvoja (COR), kao i novom Razvojnom planu 2030.<\/p>\n

Prema UN-u, “Budu\u0107nost ovog svijeta bit \u0107e odre\u0111ena sudbinom njegovih 10-godi\u0161njih djevoj\u010dica”, a ako je i Europa dio “ovog svijeta”, isto se odnosi i na njenu budu\u0107nost. Pitanje je, dakako, ho\u0107e li se takvo shva\u0107anje odnositi na sve djevoj\u010dice ili samo neke. Konkretno, ho\u0107e li se ovakvo shva\u0107anje primijeniti i na, pravni\u010dkim i ljudskoprava\u0161kim rje\u010dnikom re\u010deno, djecu u migraciji?<\/p>\n

Globalna humanitarna kriza kojoj svjedo\u010dimo danas pokazuje rapidno pove\u0107anje ovog fenomena: gruba procjena tvrdi da je 50 milijuna djece pre\u0161lo me\u0111unarodne granice ili su nasilno raseljeni. Vi\u0161e od polovice te djece \u2013 28 milijuna \u2013 pobjegla su od nasilja i nesigurnosti. U 2016. godini u Europi djeca su sa\u010dinjavala gotovo 40% svih tra\u017eitelja azila \u2013 ta je brojka gotovo jednaka broju mu\u0161karaca koji su dolazili u Europu, a duplo ve\u0107a od broja \u017eena izbjeglica.<\/p>\n

Svejedno, ove brojke nisu precizne \u2013 broj \u017eena bio bi puno vi\u0161i kada bismo razdvojili djecu po spolu. Zakonska granica izme\u0111u djeteta i odraslog dob od 18 godina, i to nije jedini parametar koji utje\u010de na status, prava i obaveze pojedinca. U slu\u010daju \u017eena, drugi takav parametar je njezin spol, na temelju kojeg su njezin status i prava smanjena, a njene obaveze i du\u017enosti pove\u0107ane. U nekim zemljama izvan Europe ova diskriminacija na temelju spola upisana je u zakon. U Europi, unato\u010d mnogim pravnim instrumentima koja slu\u017ebeno \u0161tite univerzalna prava \u017eena \u2013 ova se diskriminacija svejedno i dalje nalazi u nepisanim dru\u0161tvenim pravilima i tradicijama, a manifestira se u visokoj stopi nasilja prema \u017eenama, niskoj zastupljenosti \u017eena u STEM podru\u010djima, nepla\u0107enom ku\u0107nom radu i pro\u017eimaju\u0107oj seksualnoj objektivizaciji \u017eena u medijima. Ovi vidljivi problemi pokazuju nam da Europa jo\u0161 uvijek ima dalek put za prije\u0107i do po\u0161tovanja \u017eenskih ljudskih prava.<\/p>\n

Prikupljanje podataka, s druge strane, je podru\u010dje koje rijetko uzimamo u obzir kada je u pitanju diskriminacija prema \u017eenama. Ali ako je istina da “brojimo ono do \u010dega nam je stalo”, tada je tako\u0111er istina da nam nije pretjerano stalo do \u017eena. Prema statistikama, \u017eene su \u010desto nevidljive zbog manjka spolno segregiranih podataka. Kao rezultat, mnoge analize i odluke koje se oslanjaju na ove podatke stoga nisu naklone \u017eenskome spolu, iako je njihova namjena upravo suprotna. \u010cini se da nam je jo\u0161 manje stalo do djevoj\u010dica koje su pobrojane kao “maloljetnici” i, doslovno, nije nam stalo do migrantskih i izbjegli\u010dkih \u017eenskih adolescentica, budu\u0107i da su one jednoglasno strpane pod kategoriju “djece u migraciji”.<\/p>\n

Definicija maloljetnika\/ice kao osobe ispod granice od 18 godina, navedena u UN-ovoj konvenciji o pravima djeteta, \u017eenevskoj konvenciji i EU Povelji, bez sumnje je klju\u010dna za pravnu za\u0161titu djeteta od raznih prekr\u0161aja, uklju\u010duju\u0107i dje\u010dji rad, seksualno zlostavljanje i oduzimanje prava na obrazovanje. Ova definicija zahtijeva posebnu va\u017enost kada je rije\u010d o “maloljetnicima\/cama bez pratnje”, budu\u0107i da su upravo oni\/e najranjivija skupina djece. Ova su djeca vrlo \u010desto prijavljena kao nestala, bivaju seksualno iskori\u0161tavani\/e te primorani\/e u kriminalne radnje. Legalne odredbe utkane u definiciju djeteta tako\u0111er su vrlo va\u017ene jer pristup te djece procesu spajanja obitelji mogu\u0107e je kada se razdvoje od svojih roditelja, bje\u017ee\u0107i od sukoba i siroma\u0161tva. Jednom kada dijete napuni 18 godina, ulazi se u okvir odraslih koja je mnogo manje susretljiv.<\/p>\n

Me\u0111utim, postoji niz problema koji se pojavljuju kada se dr\u017eimo samo pravne terminologije. Jedan upadljiv primjer takvih negativnih reperkusija mo\u017ee primje\u0107ujemo analizi “nestale djece” u Europi. Prema podacima EUROPOL-a, barem 10 000 djece progla\u0161eno je nestalima nakon \u0161to su pre\u0161li granice Europe [1]. U isto vrijeme, IOM procjenjuje da je odnos izme\u0111u djevoj\u010dice bez pratnje i dje\u010daka izbjeglica 1 naprama 10 [2]. Ovakve brojke prijavljuju nevladine organizacije koje se nalaze na “prvoj liniji” i pru\u017eaju pomo\u0107 djeci izbjeglicama. Ve\u0107ina njih uglavnom se bavi dje\u010dacima: od ustanova koja pru\u017eaju smje\u0161taj maloljetnicima, dje\u010daka u kampovima, do internih smjernica za rad s djecom \u2013 fokus je uglavnom na dje\u010dacima i mu\u0161kim tinejd\u017eerima.<\/p>\n

Jedno od obja\u0161njenja takve situacije je, naravno, statistika: vi\u0161e je dje\u010daka pa stoga su stoga i odgovori na potrebe uperenim prema potrebama ve\u0107ine. Svejedno, nije sve kako se na prvu \u010dini. Posljednja studija UNICEF-a pokazuje da djevoj\u010dice i dje\u010daci migriraju u jednakom broju [3]. To zna\u010di da migrantske i izbjegli\u010dke djevoj\u010dice nestaju u velikom broju negdje na putu, prije i kasnije nego li do\u0111u do Europe. To tako\u0111er pokazuje da su djevoj\u010dice izbjeglice izuzetno ranjive na otmice, trgovinu ljudima, rad i seksualno iskori\u0161tavanje. Spomenuto tako\u0111er otkriva i neugodnu realnost, a to je da u Europi nevladin sektor i donositelji odluka jo\u0161 uvijek razvijaju mjere bez uzimanja u obzir realnosti onih koji ih najvi\u0161e trebaju. Agencije UN-a tvrde kako je “Okvir ljudskih prava uperen prema potrebama dominantne, uglavnom mu\u0161ke populacije.” U praksi ovo zna\u010di da dok poku\u0161avamo izboriti pravdu za djecu, \u010desto prema djevoj\u010dicama bivamo nepravedni.<\/p>\n

Svejedno, postoje na\u010dini da se ispravi ovakvo stanje. \u010clanak 4 Istanbulske konvencije \u2013 CoE konvencija protiv nasilja nad \u017eenama i obiteljskog nasilja prepoznata je kao jedan od najiscrpnijih pravnih instrumenata o nasilju nad \u017eenama u Europi \u2013 nagla\u0161ava da definicija \u017eene uklju\u010duje i djevoj\u010dice mla\u0111e od 18 godina. Mora postoji razlog zbog kojeg su autori\/ice konvencije upisali\/e ovu definiciju uz definiciju nasilja nad \u017eenama. Razlog je jednostavan \u2013 ako nam je zaista stalno do \u017eenskih prava i ako dijelimo UN-ovu misiju da ni jedna osoba ne smije biti zanemarena, tada mlade \u017eene moraju biti uklju\u010dene u sve odluke usmjerena na suzbijanje nasilja prema \u017eenama. U podru\u010dju migracije tako\u0111er, CEDAW Preporuka 32 ka\u017ee da se rodno osjetljive mjere trebaju primijeniti na sve \u017eene, neovisno o dobi. Op\u0107enit, generi\u010dki pristup djeci stavlja djevoj\u010dice i mlade odrasle \u017eene u vrlo nepovoljan polo\u017eaj.<\/p>\n

Kao radnici\/e u nevladinim organizacijama, vrlo dobro znamo da postoji opasan manjak podataka o djeci u migraciji: ovo je bilo predmet diskusija na nedavno odr\u017eanom EASO forumu u Ateni, kao i na Europskom forumu o pravima djece u Briselu. Osim toga, situacija je jo\u0161 gora kada su u pitanju podaci o djeci podijeljeni prema spolu. Kombinacija jednog i drugog ima tragi\u010dne posljedice za mlade \u017eenske izbjeglice. Stoga ne iznena\u0111uje da se tek 1 naprama 10 djevoj\u010dica uspije domo\u0107i Europe. Jednostavna je realnost da djevoj\u010dica koja je bila podvrgnuta FGM-u ne mo\u017ee brzo tr\u010dati \u2013 jedna od skrivenih funkcija FGM-a i jest onemogu\u0107iti mobilnost djevoj\u010dica i tako osigurati njihovu pod\u010dinjenu ulogu u svijetu.<\/p>\n

Ovo je razlog zbog kojeg nije dovoljno samo \u0161tititi djecu \u2013 moramo \u0161tititi i djevoj\u010dice. Dok Europa to ne prepozna i ne donese konkretne odluke i akcije, u skladu s 2030 Razvojnim planom i Istanbulskom konvencijom, za 20 godina svjedo\u010dit \u0107emo situaciji u kojoj su dana\u0161nje 10-godi\u0161njakinje postale 30-godi\u0161nje \u017eene koje nikada nisu bile upoznate s vlastitim potencijalima i pravima. To bi zna\u010dilo da idemo prema Europi koja nije progresivna, ve\u0107 regresivna u ljudskim pravima. Dakako, ako uop\u0107e vjerujemo da su djevoj\u010dice i \u017eene \u2013 ljudi.<\/p>\n

[1] http:\/\/missingchildreneurope.eu
\n[2] Europe's Man Problem, http:\/\/www.politico.eu\/article\/europes-man-problem\/
\n[3] Uprooted: The Growing Crisis of Refugee and Migrant Children, UNICEF, September 2016<\/p><\/blockquote>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Migrantske i izbjegli\u010dke djevoj\u010dice nestaju u velikom broju negdje na putu, prije i kasnije nego li do\u0111u do Europe. To tako\u0111er pokazuje da su djevoj\u010dice izbjeglice izuzetno ranjive na otmice, trgovinu ljudima, rad i seksualno iskori\u0161tavanje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-219580","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219580","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=219580"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219580\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=219580"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=219580"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=219580"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}