{"id":219500,"date":"2017-01-09T08:21:03","date_gmt":"2017-01-09T07:21:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=219500"},"modified":"2017-01-09T08:21:03","modified_gmt":"2017-01-09T07:21:03","slug":"zmijino-grozde","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/01\/09\/zmijino-grozde\/","title":{"rendered":"Zmijino gro\u017e\u0111e"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/01\/zmijino-grozdje.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/01\/zmijino-grozdje.jpg\" alt=\"zmijino-grozdje\" width=\"200\" height=\"158\" class=\"alignleft size-full wp-image-219501\" \/><\/a>Blju\u0161t, &#8220;zmijino gro\u017e\u0111e&#8221; ili kuka veoma je rasprostranjena biljka koja voli sjenovita i vla\u017ena mjesta, a \u010desto umije i da se &#8220;penje&#8221; uz zidove.<\/p>\n<p>\u041co\u017ee da naraste do 4 metra, tanka je, vijugava sa naizmjeni\u010dno pore\u0111anim \u0161iljastim i srcolikim listovima. Cvjetovi nisu naro\u010dito lijepi, grozdasti su i maleni, ali je plod vrlo zanimljiv i zahtjeva oprez!<\/p>\n<p>Naime, slatkaste crvene bobice jako su ukusne, ali i otrovne! Poznavaoci tvrde da je od ove biljke stradao francuski knji\u017eevnik i filozof \u017dan \u017dak Ruso, jer je vjerovao da ne\u0161to lijepog ukusa ne mo\u017ee da bude otrovno!<br \/>\nLjekovita svojstva<\/p>\n<p>Plod &#8220;zmijinog gro\u017e\u0111a&#8221; narodni ljek\u0430ri pominju kao odli\u010dan za lije\u010denje opekotina, a preporu\u010duju i da se s prolje\u0107a pravi \u010daj od listova kako bi se organizam okrepio poslije zime.<\/p>\n<p>Svje\u017e korijen mo\u017ee lako da iziritira ko\u017eu, pa se savjetuje da ga nikada ne berete bez rukavica! Upravo najve\u0107a koli\u010dina otrova je u njemu i u plodu, pa sa tim dijelovima morate biti posebno obazrivi.<\/p>\n<p>Korijen se najvi\u0161e koristi u spoljnoj upotrebi i to za lije\u010denje reume, i\u0161ijasa, bolova u krstima. Dobar je i za bolesti ko\u017ee, modrice i hematome. Sok, cvijet i list rijetko se koriste jer mogu da izazovu jako povra\u0107anje.<\/p>\n<p>Umjesto korijena, najbolje je da koristite listove blju\u0161ta. On, ka\u017eu upu\u0107eni, spre\u010dava skokove krvnog pritiska i virusne infekcije. Biljka je bogata jedinjenjima sli\u010dnim histaminu, a ima i zna\u010dajne koli\u010dine sluzi, kristala kalcijumovog oksalata.<\/p>\n<p>Mladi izdanci dobri su kod problema sa slabom cirkulacijom, plod uspje\u0161no smanjuje herpes, a neki narodni ljekari ka\u017eu da je uspje\u0161an i u lje\u010denju psorijaze. Ipak, bilo da se odlu\u010dite za korijen, plod ili cvijet, ne smijete ovu biljku da koristite bez konsultacija sa iskusnim poznavaocem, jer nepravilno kori\u0161\u0107enje mo\u017ee da stvori vi\u0161e problema nego koristi.<\/p>\n<p>Blju\u0161t nikako ne bi smjele da uzimaju trudnice, kao ni ljudi sa malignim obolijenjima.<br \/>\n<strong><br \/>\nKostobolja i ko\u017ene bolesti<\/strong><\/p>\n<p>Operite korijen i u blenderu ga usitnite. Dodajte 200 ml vode i rastvorom ma\u017eite bolna mjesta, odnosno podlive, modrice, popucale kapilare, hematome&#8230;<br \/>\n<strong><br \/>\nProtiv reume<\/strong><\/p>\n<p>Korijenom natrljajte bolno mjesto ili izrendajte koren i potopite ga u alkohol (najbolje konjak) i ostavite na 12 sati. Oblogu treba staviti na bolno mjesto, ali uz oprez! Svakako \u0107e do\u0107i do iritacije i svraba, ali ako to ne prestane poslije desetak minuta uklonite oblogu.<\/p>\n<p>biljeizdravlje.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Blju\u0161t, &#8220;zmijino gro\u017e\u0111e&#8221; ili kuka veoma je rasprostranjena biljka koja voli sjenovita i vla\u017ena mjesta, a \u010desto umije i da se &#8220;penje&#8221; uz zidove. \u041co\u017ee da naraste do 4 metra, tanka je, vijugava sa naizmjeni\u010dno pore\u0111anim \u0161iljastim i srcolikim listovima. Cvjetovi nisu naro\u010dito lijepi, grozdasti su i maleni, ali je plod vrlo zanimljiv i zahtjeva [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-219500","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219500","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=219500"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219500\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=219500"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=219500"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=219500"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}