{"id":219270,"date":"2017-01-03T20:37:37","date_gmt":"2017-01-03T19:37:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=219270"},"modified":"2020-01-01T15:39:29","modified_gmt":"2020-01-01T14:39:29","slug":"dusa-sandzaka-xx","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/01\/03\/dusa-sandzaka-xx\/","title":{"rendered":"DU\u0160A SAND\u017dAKA XX"},"content":{"rendered":"

Poslije jutarnje kahve u hotelu \u201eSaraj\u201c predlo\u017eih Ramizu da zijaretimo mezar Mehmed-pa\u0161e Bajrovi\u0107a. Pou\u010den prethodnim zijaretima sarajevskim mezaristanima znao sam da \u0107e se Ramiz otvoriti i progovoriti koju rije\u010d o poznatom pretku.\"15823842_1221009677965936_1587517598_o\"
\n\u201eIbrahime, histori\u010dari su najbla\u017ee re\u010deno dosta povr\u0161no do sada istra\u017eivali \u017eivotopis Mahmud-pa\u0161e i njegovog sina Mehmed-pa\u0161e Bajrovi\u0107a. Tako \u0107e\u0161 na\u0107i da neki od histori\u010dara Mahmuda i Mehmed-pa\u0161u opisuju kao muhad\u017eire ne znaju\u0107i da se Mahmudov otac mula Omer rodio u selu Kru\u0161evu petnaestak kilometara od Taslid\u017ee a njegov otac Bajro je po\u010detkom devetnaestog stolje\u0107a do\u0161ao u Kru\u0161evo. Naime, Bajro je porijeklom iz Herceg Novog i odatle je kao muhad\u017eir do\u0161ao u Nik\u0161i\u0107. \u010cesto je putovao za Istanbul po robu i tako prolazio kroz Kru\u0161evo. U tom vaktu bilo je ne\u0161to staja\u0107e turske vojske u Kru\u0161evu koji su \u010duvali granicu sa Crnom Gorom uz rijeku Taru. Vojni zapovjednik postaje zvao se Dizdar i od evlada je imao jednu k\u0107erku. Tako se Bajro zagleda sa Dizdarevom k\u0107erkom i ta ljubav se krunisa brakom. Poslije udaje i odlaska k\u0107eri u Nik\u0161i\u0107, Dizdar ostade sam. Mnogo je volio k\u0107er i \u010desto je molio Bajra da se iz Nik\u0161i\u0107a nastani u Kru\u0161evu. I tako poslije odre\u0111enog vremena Bajro doseli u Kru\u0161evo. Bavio se i dalje veletrgovinom i nakon Dizdareve smrti naslijedi i svo njegovo bogatstvo tako da je zaista bio izuzetno bogat \u010dovjek.<\/p>\n

Bajro je imao pet sinova. Najstariji sin zvao se Omer. Nakon zavr\u0161etka \u0161kolovanja vratio se u Kru\u0161evo sa zvanjem mule. Mula Omer je vremenom preuzimao trgova\u010dke poslove od oca i vrlo uspje\u0161no je nastavio voditi karavane. Najstariji sin mula Omera zvao se Mahmud i kao dje\u010dak je bio poznat po izuzetnoj inteligenciji, a dobar glas se daleko \u010duje tako da ga Porta postavi za pa\u0161u kao zapovjednika civilne vlasti Taslid\u017ee. Ostao je upam\u0107en kao \u010dovjek koji je podjednako \u0161titio sve gra\u0111ane ne prave\u0107i bilo kakve vjerske i nacionalne podjele. \u017divot je proveo u Taslid\u017ei gdje je i preselio. Ukopan je u starom gradskom mezarju pored svoje porodice gdje i danas stoje ni\u0161ani.<\/p>\n

Nedugo nakon smrti Mahmud-pa\u0161e, Porta je naimenovala njegovog najstarijeg sina Mehmeda za pa\u0161u i na toj poziciji ostaje sve do po\u010detka balkanskih ratova. Bio je veliki humanista i ostao je upam\u0107en po tome \u0161to je o vlastitom tro\u0161ku \u0161kolovao vi\u0161e djece \u0161alju\u0107i ih na visoke \u0161kole u Solun i Istanbul. Ulaskom srbijanske vojske u Taslid\u017eu i dalje obna\u0161a visoke funkcije u gradu. Kada je Taslid\u017ea potpala pod crnogorsku vlast biva izabran za gradona\u010delnika i na toj poziciji do\u010dekuje i Prvi svjetski rat. Iako su bila izuzetno turbulentna vremena pokazao se kao vispren i mudar upravitelj. Mnogo se trudio da sa\u010duva dobre me\u0111uljudske i konfesionalne odnose. Odbio je u\u010destvovati na \u201ePe\u0107koj ligi\u201c koju je organizirao had\u017ed\u017ei Zeka jer u tome nije vidio nikakav interes bo\u0161nja\u010dkog naroda. Znao je da Taslid\u017ea vjekovima gravitira ka Bosni i da geografski nije odr\u017eivo bilo kakvo povezivanje sa Pe\u0107i. Na taj na\u010din je \u017eelio odaslati jasnu poruku otpora i neslaganja sa tada\u0161njom Portom. Zato je on u avgustu mjesecu 1917-te godine kada se ve\u0107 po\u010delo nazirati formiranje novih dr\u017eava na Balkanu i kada se vidjela skora propast nekih carevina organizirao skup svih gradona\u010delnika dana\u0161njeg Sand\u017eaka. Konferencija je odr\u017eana u Sjenici od 8-25 avgusta. Tada je done\u0161ena rezolucija kojom se zahtijeva da se Sand\u017eak pripoji Bosni i Hercegovini a ukoliko se to ne bude moglo ostvariti da se proglasi autonomija.\"Mahmud-pa\u0161a
\nOkon\u010danjem Prvog svjetskog rata formirana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca tako da su u\u010desnici ove konferencije optu\u017eeni za veleizdaju i svi do jednog su pohap\u0161eni. Krenula je prava hajka na te ljude i tra\u017eile su se njihove glave. Tada je na insistiranje Reis-ul-uleme ef. Maglajli\u0107a kralj Aleksandar amnestirao uhap\u0161ene i naredio da se taj slu\u010daj zatvori. Vjerovatno je na ovakvu kraljevu odluku imao utjecaj i slu\u010daj kada je za vrijema Austrougarske okupacije zahvaljuju\u0107i poznanstvu sa be\u010dkim kraljem Mehmed-pa\u0161a spasio ropstva i sigurne smrti stopedeset Srba i Crnogoraca koji su tada bili pohap\u0161eni. Poslije abolicije odlazi za Sarajevo gdje \u017eivi povu\u010denim trgova\u010dkim \u017eivotom sve do smrti 1925 godine.<\/p>\n

Najstariji sin Mehmed-pa\u0161e zvao se Muhamed i bio je gradona\u010delnik Taslid\u017ee sve do po\u010detka Drugog svjetskog rata. Naime kada su Njemci okupirali Taslid\u017eu i kada je izvr\u0161eno prvo javno strijeljanje rodoljuba, Muhamed je odnio pe\u010dat u vojnu komandu i sam sebe razrije\u0161io du\u017enosti gradona\u010delnika. Tako je iskazao otvoreno neslaganje i protest protiv okupiranja njegovog voljenog grada i strijeljanja rodoljuba. Umro je desetak godina poslije zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata u Pljevljima gdje je i ukopan.<\/p>\n

Sve ovo \u0161to sam ti ispri\u010dao \u010duo sam od svog rahmetli baba \u0160ahina. Dakle, definitivno nikako se Mahmud i Mehmed-pa\u0161e ne mogu tretirati kao izbjeglice. Iz rodoslova u koji nema nikakve sumnje jasno se vidi da su oni ro\u0111eni i \u017eivjeli u Kru\u0161evu. Nadam se da \u0107emo objavljivanjem ovog kazivanja bar malo baciti svjetla na ove znamenite li\u010dnosti Sand\u017eaka i da \u0107emo potaknuti nekog od histori\u010dara da ozbiljnije istra\u017ei njihove biografije.\u201d<\/p>\n

***
\nIskreno se nadam da \u0107e imati ljudi koji su \u010duli od svojih starijih \u010dlanova porodica ili mo\u017eda imaju i neke zabilje\u0161ke o Mahmud i Mehmed-pa\u0161i na\u0107i na\u0107ina da se razbistri i dodatno izo\u0161tri ovo kazivanje. Svako vrijeme i svaki narod ima uho koje pomno pamti ili zapisuje pro\u0161lost. Za\u0161to bi i ovog puta bilo druga\u010dije?<\/p>\n

\"15878439_1221007414632829_1364714550_o\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ibrahim \u010cIKI\u0106<\/p>\n","protected":false},"author":3256,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-219270","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219270","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3256"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=219270"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219270\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":281226,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219270\/revisions\/281226"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=219270"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=219270"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=219270"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}