{"id":218920,"date":"2016-12-27T11:41:39","date_gmt":"2016-12-27T10:41:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=218920"},"modified":"2016-12-27T11:41:39","modified_gmt":"2016-12-27T10:41:39","slug":"sve-krize-evropske-unije-u-2016","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/12\/27\/sve-krize-evropske-unije-u-2016\/","title":{"rendered":"Sve krize Evropske unije u 2016."},"content":{"rendered":"

\"eu-kriza\"<\/a>Op\u0161iran pregled svih kriza koje su pogodile Evropsku uniju u ovoj godini Doj\u010de vele (DW) <\/a>po\u010dinje pitanjem “odakle uop\u0161te po\u010deti nabrajanje” i u tekstu odgovara “vjerovatno od izbegli\u010dke ili, kako se \u010de\u0161\u0107e ka\u017ee, migrantske krize, a tu su i Bregzit, finansijske muke, terorizam i odnosi sa Turskom”.<\/p>\n

Njema\u010dki me\u0111unarodni radio ocjenjuje da je “mnogostruka kriza, tuma\u010de mnogi, dovela Evropsku uniju ove godine i do same egzistencijalne krize”.<\/p>\n

“Stare izvjesnosti vi\u0161e ne va\u017ee. Bila je ovo odli\u010dna godina za kriti\u010dare EU, evroskeptike i otvorene protivnike projekta evropskog ujedinjenja”, navodi se u predstavljanju ovog pregleda.<\/p>\n

Januar<\/p>\n

Godina je po\u010dela kako se prethodna zavr\u0161ila – u fokusu izbegli\u010dka kriza. Hiljade ljudi i dalje je dolazilo preko Balkana. Ma\u0111arska je podigla ogradu jo\u0161 pro\u0161le godine, a ove godine zatvaranjem granica prva reaguje Austrija. Domino-efekat se zavr\u0161ava u Gr\u010dkoj gdje hiljade ljudi ostaju zarobljene. Hiljade se u me\u0111uvremenu nalaze i u Srbiji.<\/p>\n

Evropska komisija obe\u0107ava da \u0107e povesti borbu protiv izbjegavanja poreza od strane velikih kompanija. Afera poznata kao Luksliks ogoljeno pokazuje kako su dr\u017eave poput Luksemburga, Irske, Holandije i drugih potpuno legalno privla\u010dile velike kompanije smije\u0161nim poreskim stopama.<\/p>\n

Pokre\u0107e se postupak protiv Poljske gde konzervativna vlada vezuje ruke Ustavnom sudu. Postupak jo\u0161 nije gotov. Zvani\u010dna Var\u0161ava se protivi \u201emije\u0161anju u unutra\u0161nja pitanja”.<\/p>\n

Februar<\/p>\n

Posljednji poku\u0161aj da se Velika Britanija zadr\u017ei u Uniji. Na posebnom samitu premijer Dejvid Kameron dobija odre\u0111ene ustupke, a svojim bira\u010dima se najvi\u0161e hvali time \u0161to stranci u Britaniji ne bi imali pravo na socijalna davanja u prvom vrijeme po dolasku. Referendum je zakazan za jun.<\/p>\n

Mart<\/p>\n

Brisel i Ankara zaklju\u010duju dil prema kojem \u0107e Turska primiti nazad sve koji sa njene teritorije ilegalno dospiju na gr\u010dka ostrva. Plan daje rezultate. Danas dnevno preko Egejskog mora umjesto 1.740 ljudi u prosjeku sti\u017ee 89. Angela Merkel, poslije kritika kojima je bila izlo\u017eena, postaje glavna promoterka ovakvog na\u010dina zaustavljanja izbjegli\u010dkog talasa. Ipak, na pokrajinskim izborima populisti\u010dka Alternativa za Njema\u010dku ostvaruje odli\u010dne rezultate.<\/p>\n

Teroristi\u010dki napadi u Briselu. Na aerodromu i jednoj stanici metroa islamisti ubijaju 32 osobe. Teroristi dolaze iz Belgije, Francuske i Sirije, neki od njih su stigli kao navodne izbjeglice preko Balkanske rute. EU reaguje poo\u0161trenim kontrolama.
\nApril<\/p>\n

Holan\u0111ani na referendumu odbijaju da njihova vlada stavi potpis na Sporazum o asocijaciji sa Ukrajinom. To je nova pobjeda populista, koji su referendum pretvorili u glasanje o povjerenju vladi Marka Rutea i samoj Evropskoj uniji. Krajem godine se djelovi sporazuma ponovo pregovaraju i Rute planira da ga sada provu\u010de samo kroz parlament.<\/p>\n

Papa Franja posje\u0107uje ostrvo Lezbos. O\u010dajni uslovi u izbjegli\u010dkim kampovima, preduge procedure u Gr\u010dkoj, Turska rijetko prihvata do\u0161ljake nazad… \u010dlanice EU odbijaju da preuzmu odre\u0111eni broj izbjeglica iz Italije i Gr\u010dke, kako je ranije dogovoreno. Krah solidarnosti u okviru EU.<\/p>\n

Maj<\/p>\n

Kandidat austrijske desnice Norbert Hofer tjesno gubi izbore od nezavisnog kandidata Aleksandera van der Belena. Prigovor desnice je, me\u0111utim, prihva\u0107en i izbori se ponavljaju. Na kraju ipak pobje\u0111uje Van der Belen, ali Slobodarska partija Austrije ostaje najja\u010da pojedina\u010dna stranka.<\/p>\n

Uz mnogo debate ministri finansija EU odobravaju nove milijarde za pomo\u0107 Gr\u010dkoj. Vlada u Atini sporo i bezvoljno sprovodi dogovorene reforme. Do kraja godine \u0107e se, bez kona\u010dnog rje\u0161enja, raspravljati o eventualnom otpustu dugova Gr\u010dkoj. Ipak, tamo\u0161nja privreda polako raste.<\/p>\n

Jun<\/p>\n

\u201eEU se nalazi u jadnom stanju. Izbore i referendume dobijaju centrifugalne, ekstremne snage. Ako dovedemo u pitanje sr\u017e evropskog projekta, onda se igramo budu\u0107no\u0161\u0107u sljede\u0107e generacije”, rekao je Martin \u0160ulc, predsjednik Evropskog parlamenta. On \u0107e ina\u010de poslije 22 godine napustiti evropsku politiku i postati njema\u010dki \u0161ef diplomatije. Mo\u017eda \u010dak i socijaldemokratski kandidat za kancelara.<\/p>\n

A onda je do\u0161ao Bregzit. \u201ePobjeda normalnih, dostojanstvenih ljudi. To je pobjeda nad bankama koncernima i politikom”, radovao se Najd\u017eel Fara\u017e, \u0161ef britanskih independista. Nova premijerka Tereza Mej ne mo\u017ee se nadati \u201emekom Bregzitu” – ostalih 27 \u010dlanica EU ve\u0107 je poru\u010dilo da ne dolazi u obzir da London napusti EU, ali da zadr\u017ei prednosti slobodnog tr\u017ei\u0161ta. U maju sljede\u0107e godine bi trebalo da bude zvani\u010dno podnijet zahtjev za istupanje iz Unije. Bi\u0107e to prvi put da neka zemlja napusti EU.<\/p>\n

Jul<\/p>\n

NATO na samitu u Var\u0161avi odlu\u010duje da po\u0161alje bataljone na isto\u010dne granice, odnosno u svoje \u010dlanice koje se grani\u010de sa Rusijom. Nema napretka u mirovnim pregovorima iz Minska. Evropske sankcije protiv Rusije se ponovo produ\u017eavaju. U Siriji dvije strane slijede razli\u010dite ciljeve.<\/p>\n

Jedan Tuni\u0161anin kamionom ule\u0107e u masu ljudi na promenadi u Nici 85 osoba smrtno strada u teroristi\u010dkom napadu koji za sebe reklamira Islamska dr\u017eava.<\/p>\n

Turski predsjednik Erdogan prebrodio je poku\u0161aj pu\u010da. To je ozna\u010dilo po\u010detak talasa \u010distki politi\u010dkih protivnika koji se optu\u017euju za navodnu podr\u0161ku teroristima. EU kritikuje otpu\u0161tanja, pritvaranje opozicionara, ga\u0161enje medija, ali ne \u010dini ni\u0161ta konkretno – na poslijetku, Erdogan im je potreban da zadr\u017ei izbjeglice. Turski predsjednik tako\u0111e prijeti da \u0107e ponovo pustiti izbjeglice u Evropu, ali za sada se dr\u017ei dogovora.<\/p>\n

Avgust<\/p>\n

Zemljotres u sredi\u0161njoj Italiji. Gradi\u0107 Amatri\u010de je zbrisan sa lica zemlje, 300 ljudi je pognulo. Te\u017eak udarac za ekonomski posrnulu Italiju. Premijer Renci obe\u0107ava brzu pomo\u0107, ali mu malo ko vjeruje. U obli\u017enjoj Lakvili, koju je zemljotres pogodio 2009, mnogi i dalje \u017eive u prinudnom smje\u0161taju.<\/p>\n

Septembar<\/p>\n

\u010clanice EU bez Britanije u Bratislavi razgovaraju o tome kakvu poziciju treba zauzeti prema Bregzitu. Izbija \u017eustra sva\u0111a o migracionoj politici i manjku solidarnosti. Kulminacija je zahtjev luksembur\u0161kog \u0161efa diplomatije \u017dana Aselborna da se Ma\u0111arska izbaci iz EU. Sva\u0111a mnogo govori o stanju Unije. Osim rasprave o migrantima, sjever i jug se po obi\u010daju spore o bud\u017eetskoj politici.<\/p>\n

Oktobar<\/p>\n

Poslije raznih peripetija potpisan je sporazum o slobodnoj trgovini sa Kanadom (CETA). Sada je na dr\u017eavama \u010dlanicama EU da ga ratifikuju. \u0160irom Evrope ja\u010da otpor tom sporazumu, ali posebno sporazumu sa SAD (TTIP). Ni dolaze\u0107i predsjednik SAD Donald Tramp nije ljubitelj sporazuma koji liberalizuju trgovinu, ali i izla\u017eu doma\u0107u privredu jakoj konkurenciji.<\/p>\n

O\u010di\u0161\u0107ena je D\u017eungla u Kaleu, kako se nazivao divlji izbegli\u010dki kamp nedaleko od tunela koji ispod Laman\u0161a vodi na britansko ostrvo. Migranti su raspore\u0111eni u azilantske centre \u0161irom Francuske. Ovo nije prvi put da se D\u017eungla uklanja.<\/p>\n

Novembar<\/p>\n

Evropski parlament zbog povrede temeljnih vrjednosti EU tra\u017ei da se zvani\u010dno zamrznu pristupni pregovori Turske koji, dodu\u0161e, nisu ni mrdali posljednjih 11 godina. Ministri spoljnih poslova EU ne slijede preporuku parlamentaraca, ali najavljuju da ne\u0107e biti otvarana nova poglavlja pregovora sa Ankarom. Zvani\u010dnici u Be\u010du jedini jasno ka\u017eu – Turske ne\u0107e nikada biti \u010dlanica EU. Sa druge strane, pristup treba da ostane otvoren zemljama Balkana.<\/p>\n

Decembar<\/p>\n

\u0160efovi dr\u017eava i vlada EU na samitu uspjevaju jedino da utvrde koliko su nemo\u0107ni u slu\u010daju Sirije. Tempo diktiraju Rusija, Iran i Asadov re\u017eim. EU je nemo\u0107na kada su u pitanju ratni zlo\u010dini re\u017eima, ali i pobunjenika. Doga\u0111aji u Alepu \u201eslamaju srce”, rekla je njema\u010dka kancelarka Angela Merkel.<\/p>\n

Kao nova pobjeda protivnika EU ozna\u010den je referendum u Italiji – dvije tre\u0107ine gra\u0111ana bilo je protiv Rencijeve ideje da se zakonodavna procedura uprosti, parlament smanji, a dono\u0161enje zakona olak\u0161a. Renci odlazi, stvar preuzima isprva tehni\u010dka vlada koja se najpre bavi spa\u0161avanjem banaka.<\/p>\n

Teroristi\u010dki napad na bo\u017ei\u0107nom va\u0161aru u Berlinu ko\u0161ta \u017eivota 12 ljudi. Napada\u010d, jedan Tuni\u0161anin, ubijen je u obra\u010dunu sa policijom u Milanu. Populisti\u010dka Alternativa za Nema\u010dku dalje ja\u010da i, prema anketama, u\u017eiva podr\u0161ku 15,5 odsto Njemaca.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Op\u0161iran pregled svih kriza koje su pogodile Evropsku uniju u ovoj godini Doj\u010de vele (DW) po\u010dinje pitanjem “odakle uop\u0161te po\u010deti nabrajanje” i u tekstu odgovara “vjerovatno od izbegli\u010dke ili, kako se \u010de\u0161\u0107e ka\u017ee, migrantske krize, a tu su i Bregzit, finansijske muke, terorizam i odnosi sa Turskom”. Njema\u010dki me\u0111unarodni radio ocjenjuje da je “mnogostruka kriza, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-218920","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218920","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=218920"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218920\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=218920"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=218920"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=218920"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}