{"id":218851,"date":"2016-12-26T09:11:59","date_gmt":"2016-12-26T08:11:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=218851"},"modified":"2017-01-18T21:15:04","modified_gmt":"2017-01-18T20:15:04","slug":"sto-bi-rob-riemen-rekao-o-tradfestu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/12\/26\/sto-bi-rob-riemen-rekao-o-tradfestu\/","title":{"rendered":"\u0160to bi Rob Riemen rekao o TradFestu?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sanja Kova\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"Sanja<\/a>Prijetnja reproduktivnim i svim ostalim pravima \u017eena, ignorirani usta\u0161ki derneci, ZDS plo\u010de, zastave i povici, licemjerje i \u0161utnja vladaju\u0107ih, ljudi koji bje\u017ee od rata i gu\u0161e se nagurani u kombijima na hrvatskim cestama, fa\u0161isti\u010dke izjave ministara i tajnika, institucionalno nasilje na Sveu\u010dili\u0161tu i fakultetu gdje radim, javna televizija u slu\u017ebi indoktrinacije i klerikalizacije, neumitnost kapitalizma i puze\u0107eg fa\u0161izma, jebeni \u0161oping centri i zvon\u010di\u0107i koji zvone cijelu no\u0107… To su samo neke recentne “pojave” u dru\u0161tvu u kojemu do\u010dekujemo kraj ove godine – i to samo one koje se odnose na lokalne prilike… O globalnom raspadu svega ljudskog ne mogu ni razmi\u0161ljati.<\/p>\n

Gledaju\u0107i snimke s nedavnog TradFesta<\/a> obratila sam pa\u017enju i na publiku \u2013 posebno na “cijenjene uzvanike\/ce”. Me\u0111u njima se na\u0161lo nekoliko ministara sa suprugama, predsjednik i tajnik uprave Hrvatskih po\u0161ta, Nino Raspudi\u0107, ali i Marko Aleri\u0107 (jedan od prodekana u spornoj od Borasa postavljenoj upravi Filozofskog fakulteta), te nekolicina renomiranih poduzetnika… Uz govornike, ovo je bila vrlo reprezentativna hrvatska elitna skupina \u2013 konzervativni politi\u010dari, katoli\u010dki\/nihilisti\u010dki intelektualci, akademski pobornici povratka “tradicionalnim kr\u0161\u0107anskim vrijednostima”, predstavnici privatiziranog i privatnog poslovnog sektora, visoki i ni\u017ei kler, povjesni\u010dari-revizionisti… TradFest je u svom zadnjem danu, cjelokupnom posve\u0107enom Alojziju Stepincu, spojio katoli\u010dku crkvu, kapital, neokonzervativnu mizoginiju, fa\u0161izam\/usta\u0161tvo i povijesni revizionizam kao “krunu” festivala koji staje u obranu neprolaznih, trajnih vrijednosti okarakteriziranih kao “proku\u0161ane” te stoga neupitne. \u010citaju\u0107i potom Stepin\u010deve okru\u017enice, propovijedi, poruke, govore i nagovore – marljivo arhivirane na mre\u017enoj stranici “Stepinac nam govori”<\/a> – od Okru\u017enog pisma nadbiskupa protiv poba\u010daja (bijele kuge) upravljenog lije\u010dnicima (10. sije\u010dnja 1940.) do Okru\u017enice kleru Nadbiskupije zagreba\u010dke prigodom osnivanja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (28. travnja 1941.), bilo mi je jasno kako je taj zadnji dan ba\u0161 “prikladno” zaokru\u017eio ovo doma\u0107e neokon-klerofa\u0161isti\u010dke okupljanje.<\/p>\n

Uzela sam opet u ruke knjigu\/esej Roba Riemena “Vje\u010diti povratak fa\u0161izma” (TIM press, 2011.). Ta nevelika knjiga nizozemskog filozofa i esejiste bavi se analizom europskog dru\u0161tva u kojemu evidentno ja\u010da desni populizam i fa\u0161izam. Esej zapo\u010dinje ulomkom iz Camusove “Kuge” u kojemu lije\u010dnik pronalazi crknutog \u0161takora i potom svakoga dana sve vi\u0161e, te je “svatko s imalo zdravog razuma i pozna\u00advanja situacije znao da je opet izbila kuga, ali se svejedno ta o\u010dita \u010dinjenica kolektivno poricala”. Metafora je o\u010dita, a i s\u00e2m Camus je izjavio da je “Kuga” roman o fa\u0161izmu koji nije nestao okon\u010danjem rata i koji sada mo\u017eemo okarakterizirati kao politizaciju duhovnog sklopa zlobno\u00adga \u010dovjeka mase”.<\/p>\n

Morala sam se sjetiti ove knjige, nakon \u0161to sam ne znam koliko puta ovih dana \u010dula predsjednicu i premijera kako “precizno i jasno” govore “kako u Hrvatskoj ne postoji usta\u017eizacija”. Riemen govori upravo o nastojanju vladaju\u0107ih elita da poreknu istinu i upozorava na politi\u010dke i medijske spinove koje vlasti upotrebljavaju kako problemima ne bi morale dati pravo ime. Naime ako problem ima ime \u2013 vi\u0161e se ne mo\u017ee zanijekati njegovo postojanje.<\/p>\n

“Danas se ta ‘bolest’ poku\u0161ava nazvati mnogim imenima: desni ekstremizam, radikalna desnica, populizam, desni\u010darski populizam… no koliko god joj mijenjali ime, ona je u svojoj sr\u017ei ipak obi\u010dni stari fa\u0161izam”, pi\u0161e. Riemen dana\u0161nje zapadno dru\u0161tvo opisuje kao nihilisti\u010dko masovno dru\u0161tvo u kojemu propadaju univerzalne vrijednosti, dapa\u010de vrijednosti ne smiju postojati ukoliko \u010dovjek u njih mora ulo\u017eiti napor. “Iako ka\u017ee da \u017eeli slobodu, masovni se \u010dovjek boji slobode jer je nau\u010den biti potpuno prilago\u0111en masi… U takvom nihilisti\u010dkom dru\u0161tvu politika postaje stvar demagoga koji jedino \u017eele odr\u017eati i pro\u0161iriti svoju mo\u0107 i vlast”. Najutjecajniju ulogu u kapitalisti\u010dkoj demokraciji sada igraju nihilisti\u010dki i konzervativni “intelektualci” te poslovna elita. Na cjedilu \u010dovjeka ostavlja i politi\u010dka elita – i lijeva i desna. Zbog takvih elita ljudi postaju ljudi mase, a identitet pronalaze u ulozi klijenta, bira\u010da, gledatelja ili osobe koja slu\u017ei novcu. Tako se ne mo\u017ee postati slobodan i odgovoran \u010dovjek. Kada se u tu kulturu potro\u0161nje i ki\u010da umije\u0161a populizam s velikom dozom nacionalizma, osje\u0107aja srd\u017ebe i mr\u017enje, lice fa\u0161izma izlazi na vidjelo.<\/p>\n

Na ovu temu me ponukalo i nedavno pitanje koje je mladi \u010ditatelj iz Australije (zbunjen porukama koje je slao australski premijer iz Liberalne stranke Tony Abbot), postavio na www.quora.com: “Odnose li se pojmovi neoliberalizam, neokonzervativizam i neofa\u0161izam na istu pojavu? Ako ne, u \u010demu je razlika?”<\/p>\n

Doista, u \u010demu je razlika?<\/p>\n

Kako bih poku\u0161ala poslo\u017eiti povezanost neokonzervativizma, neoliberalizma i fa\u0161izma u doma\u0107oj verziji, poslu\u017eit \u0107u se tekstom ‘Neoliberalism is a species of fascism<\/a>‘ (“Neoliberalizam je vrsta fa\u0161izma”), koji je u srpnju ove godine bio objavljen za Defend Democracy (prenio OffGuardian) u kojemu Manuela Cadelli, predsjednica belgijske podru\u017enice International Magistrates’ Union, razla\u017ee tvrdnju da je neoliberalizam oblik fa\u0161izma. Poput Riemera, i ona se zala\u017ee za jasno imenovanje:<\/p>\n

“Vrijeme retori\u010dke rezerviranosti je gotovo. Stvari treba nazvati pravim imenom kako bismo u\u010dinili mogu\u0107om koordiniranu demokratsku reakciju, prije svega u javnim servisima”, ka\u017ee Cadelli. “Tvrdim da je neoliberalizam vrsta fa\u0161izma jer je ekonomija pot\u010dinila ne samo vlade demokratskih zemalja ve\u0107 i svaki aspekt na\u0161e misli”.<\/p>\n

Dru\u0161tvo je na raspolaganju financijskom gospodaru koji ga tretira kao svog pot\u010dinjenog potpuno zanemaruju\u0107i svako javno dobro. Mjere \u0161tednje kojima dirigira financijski sektor zamijenile su politiku\/e i imaju prednost ispred bilo kojeg javnog cilja. Financijska ortodoksija se uklju\u010duje u dr\u017eavne dokumente i ustave, a pojam javnog sektora izlo\u017een je izrugivanju. Vjerujem da i u drugim dru\u0161tvima postoje ekvivalenti za na\u0161 specifi\u010dan izraz “uhljebi”. Cadelli vidi fa\u0161izam onako kako ga definiraju mnogi suvremeni filozofi i teoreti\u010dari \u2013 kao “ur-fa\u0161izam”, “puzaju\u0107i fa\u0161izam” \u2013 onako kako to u svojoj knjizi obja\u0161njava Rieman. Ukratko, fa\u0161izam je rezultat odricanja od vizija i stvarnih politika politi\u010dkih stranaka, intelektualaca koji njeguju nihilizam, poslovnog svijeta koji generira pohlepu za novcem i masovnih medija kojima tako\u0111er upravlja novac u \u010diju “slavu” proizvode niske strasti.<\/p>\n

“Fa\u0161izam mo\u017ee biti definiran kao pot\u010dinjenost svakog elementa dru\u0161tva\/dr\u017eave totalitarnoj i nihilisti\u010dkoj ideologiji… To omogu\u0107ava napu\u0161tanje univerzalizma i najo\u010ditijih humanisti\u010dkih vrijednosti: solidarnosti, integracije i po\u0161tovanja svih ljudi i svih razlika”.<\/p>\n

Cadelli navodi neke od zna\u010dajki ove “vrste fa\u0161izma”, a u nastavku teksta poku\u0161at \u0107u ih ilustrirati primjerima istupa nekih od aktera hrvatske neokonzervativne scene.<\/p>\n

1. Kult evaluacije i socijaldarvinizma: Car je gol \u2013 i fa\u0161ist je! (Luka Popov)<\/p>\n

Margaret Thatcher je jo\u0161 1985. rekla da neoliberalni kapitalizam “nema alternative”. Sve drugo je utopija, neracionalnost i regresija, a povije\u0161\u0107u upravlja “nu\u017enost”. Luka Popov, jedan od na\u0161ih najprepoznatljivijih predvodnika neokonzervativizma zaziva upravo “hrvatsku Margaret Thatcher”. Ovaj katoli\u010dki intelektualac, znanstvenik i teolog-apologet veliki je pobornik “tr\u017ei\u0161nog gospodarstva” (kapitalizma, dakle) kao (pazi sad!) “naju\u010dinkovitijeg sredstva u borbi protiv siroma\u0161tva i socijalne obespravljenosti”. U svojim istupima Popov isti\u010de povezanost kapitalizma i kr\u0161\u0107anstva, a njegova agenda se vrti oko promicanja judeo-kr\u0161\u0107anskih vrijednosti kao “stupova zapadne civilizacije”. U njegovom diskursu mo\u017eemo najbolje pratiti manipulaciju idejama i pojmovima – samodopadno se poziva na kr\u0161\u0107ansku apologetiku kao doktrinu “zdravog razuma”, dok zapravo potpuno neargumentirano brani kr\u0161\u0107anstvo i kr\u0161\u0107ansku praksu s jedne strane, a kapitalizam i socijalni darvinizam s druge strane \u2013 kao dane nu\u017enosti. Kr\u0161\u0107anska apologetika ima i agendu koja se \u010desto izostavlja u definicijama, a koja se prakticira od kad je vjere i klera \u2013 to je demonstracija navodne superiornosti kr\u0161\u0107anstva spram dugih religija, \u0161to je opet povezano sa “socijaldarvinizmom” koji je u osnovi opravdavao dru\u0161tvene nejednakosti, prije svega me\u0111u rasama i spolovima \u2013 (prepoznajemo zna\u010dajke fa\u0161isti\u010dke ideologije).<\/p>\n

Socijaldarvinizam je i ideologija kapitalisti\u010dke “neumoljive borbe” koja nema milosti za one slabe. Svaka humanisti\u010dka premisa tako je diskvalificirana i obezvrije\u0111ena jer, potpuno paradoksalno, neoliberalizam uzima monopol nad “razumom” i “realno\u0161\u0107u” pozivaju\u0107i se na biolo\u0161ku i povijesnu neumitnost. Cijeli taj diskurs je nasilan, ako ni zbog \u010dega drugog, onda zbog bujice dvostrukih poruka koje neprestano oda\u0161ilje. Jedno od polja u kojemu mo\u017eemo pratit ovaj nestanak humanisti\u010dke premise povjerenja, kreativnosti i kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja, i njezinu zamjenu evaluacijom, birokracijom, indikatorima i menad\u017ementom \u2013 je ono \u0161to se doga\u0111a s obrazovanjem u Hrvatskoj na svim razinama. Ovu to\u010dku \u0107u zaklju\u010diti nedavnom objavom Popova na Facebooku u kojoj \u010destita kolegi Matku Glun\u010di\u0107u – dr\u017eavnom tajniku u Ministarstvu znanosti i obrazovanja – na hrabrosti na fa\u0161isti\u010dkoj izjavi <\/a>\u2013 pred kamerama!
\nLuka Popov<\/a><\/p>\n

December 11 at 6:57pm<\/a> \u2022<\/p>\n

Izjava doc. Glun\u010di\u0107a krajnje je politi\u010dki nekorektna. Ali je u isto vrijeme i istinita. \u0160to je dakle va\u017enije, govoriti istinu ili biti politi\u010dki korektan? Ovisi koga pitate. A kolegi Matku mogu samo \u010destitati na hrabrosti – sve je manje onih koji su danas spremni re\u0107i “car je gol”. I to pred kamerama.<\/p>\n

E pa, car JE gol \u2013 kapitalist kojemu smetaju “slabiji” je (da parafraziram Riemena) \u2013 obi\u010dni stari fa\u0161ist!<\/p>\n

2. Zanemarivanje prava i pravde: Jadi politi\u010dara-katolika (Davor Ivo Stier)<\/p>\n

Neokonzervativci, a posebno politi\u010dari tog “svjetonazora” imaju veliki problem, a taj je da se njihovi “prirodni zakoni” i “proku\u0161ane vrijednosti” poprili\u010dno razlikuju i sukobljavaju sa civilizacijskim tekovinama upisanim u zakone i akte demokratskih dr\u017eava, a i u me\u0111unarodne dokumente. \u0160tovi\u0161e, demokratski done\u0161eni zakoni predstavljaju im prepreku u ostvarivanju ciljeva. Slu\u0161aju\u0107i ih, anarhistkinja u meni u\u0161uti, a probudi se legalistkinja koja gorljivo brani pravnu dr\u017eavu i politi\u010dku korektnost.<\/p>\n

Njihova je agenda proizvodnja normativa koji se kose s parlamentarno done\u0161enim zakonima i kompromitiraju demokratsku zakonsku za\u0161titu. Stoga im trebaju ljudi na vrhu politi\u010dke piramide \u2013 drugim rje\u010dima u demokratski izabranoj vlasti \u2013 koji su u poziciji da mijenjaju te “militantno sekularne” i “neprirodne” zakone i akte. Ili, recimo, Ustav.<\/p>\n

S ovom su Vladom o\u010dito dobili svoje ljude na klju\u010dnim mjestima, pa je tako novi dopredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier bio jedan od uvodnih govornika re\u010denog festa. Najavljuju\u0107i ga, Vice Batarelo ga je otvoreno pozvao da implementira ideje i vrijednosti koje dijele u hrvatski politi\u010dki \u017eivot.<\/p>\n

Stier nije spominjao poba\u010daj \u2013 temu koja je bila u fokusu cijelog doga\u0111anja \u2013 premda je poznato da je bio jedan od podr\u017eavatelja i sudionika tzv. “Hoda za \u017eivot”. No, zakukao je kako je te\u0161ko politi\u010daru-kr\u0161\u0107aninu (tj. njemu), jer postoje eto ti neki zakoni koji nisu u skladu s kr\u0161\u0107anskim naukom:<\/p>\n

“Svjestan sam da se ova konferencija odvija u specifi\u010dnom dru\u0161tvenom ozra\u010dju. U prvom redu \u017eelim konstatirati kako u trenutku kada primje\u0107ujemo rast populizma i radikalizma u mnogim dijelovima Europe, hrvatski su gra\u0111ani izabrali politi\u010dku opciju koja se jasno opredijelila protiv takvih pojava. U tom i takvom dru\u0161tvu u kojemu je dijalog vrlina, va\u017eno je javno iskazati koje su to vrijednosti za koje se kao kr\u0161\u0107ani zauzimamo, bez namjere da ih bilo kome silom name\u0107emo, ali isto tako bez straha od stereotipnih napada na ideje koje se temelje na kr\u0161\u0107anskoj antropologiji, odnosno na kr\u0161\u0107anskom pogledu na ljudsku osobu, obitelj i dru\u0161tvo. Takva zada\u0107a nije jednostavna, jer kr\u0161\u0107anin u javnom prostoru, posebice u politi\u010dkom \u017eivotu, mora ostati vjeran svojim na\u010delima, ali isto tako mora u\u010dinkovito djelovati u pluralnom i slo\u017eenom dru\u0161tvu u kojem postoje i zakoni koji nisu uvijek u skladu s prirodnim zakonima, pa onda niti s kr\u0161\u0107anskim naukom”.<\/p>\n

3. Ideal sigurnosti – Prijetnje s Istoka i s Juga (Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107)<\/p>\n

Prema ostatku Stierova govora, \u010dini se kako su mu uzori Sveti Pavao, bla\u017eeni Ivan Mertz i jedan od “o\u010deva ujedinjene Europe” Konrad Adenauer \u2013 prvi postratni njema\u010dki kancelar i prvi vo\u0111a CDU-a, gorljivi zagovornik slobodnog tr\u017ei\u0161ta, katolik i antikomunist koji je “u Londonu 1951. govorio o procesu stvaranja Europe u slu\u017ebi o\u010duvanju zapadnokr\u0161\u0107anskih vrijednosti koje daju smisao na\u0161em \u017eivotu”. Adenauer je tako\u0111er bio i predan orijentaciji Zapadu i tr\u017ei\u0161noj ekonomiji, ali i pouzdan partner SAD-a. Pod izlikom prijetnje napada od Isto\u010dne Njema\u010dke, uveo je Saveznu Republiku Njema\u010dku u NATO i militarizirao zemlju, \u0161to je bio jedan od klju\u010dnih elemenata koji je Zapadnu Njema\u010dku pretvorio u utjecajnu silu centralne Europe.<\/p>\n

Proizvodnja straha od Drugih, prijetnje terorizmom i ratom, uvijek su bile strategije ubrzavanja procesa kr\u0161enja svih proklamiranih sloboda i ljudskih prava \u2013 tako dru\u0161tvena za\u0161tita biva \u017ertvovana “idealu sigurnosti” \u2013 ponajprije za\u0161tita dostojanstva i prava onih koji su u startu najobespravljeniji.<\/p>\n

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 postala je, kako se \u010dini, predvodnica proizvodnje straha u Hrvatskoj, svojim upornim isticanjem potrebe obrane protiv terorizma i demoniziranjem izbjeglica.<\/p>\n

Hrvatska verzija ovog ideala zove se “domovinska sigurnost” \u2013 a sude\u0107i prema predsjedni\u010dinim istupima, ugro\u017eena je kako od izbjeglica, tako i od uvijek opasnih susjeda \u2013 kako ka\u017ee “s Istoka i s Juga”.<\/p>\n

U svojim istupima gotovo isklju\u010divo govori o potrebi ja\u010danja obrambene i sigurnosne politike, o investiranju u vojne snage i prilagodbi sigurnosnog aparata prijetnjama koje su sve bli\u017ee Europi. “Dana\u0161nji svijet treba vi\u0161e, a ne manje NATO-a” rekla je nedavno na panelu u sklopu Me\u0111unarodnog sigurnosnog foruma u Halifaxu u Kanadi. <\/p>\n

U ovom \u010dasu ne mogu smisliti ni\u0161ta \u0161to dana\u0161njem svijetu treba manje od NATO-a.<\/p>\n

4. Distorzija jezika<\/p>\n

Za kraj navodim vrlo kratko jo\u0161 samo ovu bitnu zna\u010dajku koju navode Cadelli i svi oni koji nastoje definirati i imenovati “vje\u010dni fa\u0161izam”, a koju \u0107ete, vjerujem, lako prepoznati.<\/p>\n

Svaki fa\u0161izam, pa tako i neoliberalni kapitalizam imaju svoj Novogovor i komunikacijske strategije koje omogu\u0107uju deformiranje stvarnosti. Nejasno\u0107e, floskule, kontradikcije (doublespeak) s kojima smo svakodnevno bombardirani\/e imaju za cilj, kao \u0161to je to davno rekao George Orwell, suziti raspon misli.<\/p>\n

“Je li ti ikad palo napamet, Winstone, da najkasnije do 2050. niti jedno ljudsko bi\u0107e ne\u0107e mo\u0107i razumjeti ovakav razgovor kakav mi sada vodimo?” (Orwell: 1984.)<\/p>\n

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija.<\/p><\/blockquote>\n

Libela<\/a>
\n<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Socijaldarvinizam je i ideologija kapitalisti\u010dke “neumoljive borbe” koja nema milosti za one slabe. Svaka humanisti\u010dka premisa tako je diskvalificirana i obezvrije\u0111ena jer, potpuno paradoksalno, neoliberalizam uzima monopol nad “razumom” i “realno\u0161\u0107u” pozivaju\u0107i se na biolo\u0161ku i povijesnu neumitnost<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-218851","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218851","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=218851"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218851\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=218851"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=218851"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=218851"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}