{"id":218675,"date":"2016-12-22T08:42:52","date_gmt":"2016-12-22T07:42:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=218675"},"modified":"2016-12-22T08:42:52","modified_gmt":"2016-12-22T07:42:52","slug":"cackanje-nosa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/12\/22\/cackanje-nosa\/","title":{"rendered":"\u010ca\u010dkanje nosa"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/cackanje_nosa.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/cackanje_nosa.jpg\" alt=\"cackanje_nosa\" width=\"300\" height=\"208\" class=\"aligncenter size-full wp-image-218676\" \/><\/a>Veliki broj ljudi ne mo\u017ee da se suzdr\u017ei od neodoljive potrebe da iz dosade ili navike \u010dak i u javnosti \u010da\u010dka svoj nos. Iako ovaj fenomen spada u jedno od ru\u017enih i nehigijenskih rutinskih oblika pona\u0161anja ljudi, istra\u017eivanje sopstvenog nosa na skali najru\u017enijih ljudskih navika ozbiljno prednja\u010di.<\/p>\n<p>Sude\u0107i po anketama, ve\u0107ina ljudi svoj nos \u010da\u010dka zbog u\u017eitka koji je stvoren u detinjstvu. Ta potencijalno \u0161tetna navika, medicinski nazvana rinotileksomanija, ru\u017ena je \u010dak i kada je upra\u017enjavaju sasvim mala deca, dok kada smo prisiljeni da u javnosti posmatramo kako to rade odrasli izaziva ose\u0107aj odvratnosti.<\/p>\n<p>Ukoliko je u\u010destalo, \u010da\u010dkanje nosa deci stvara ranice na sluzoko\u017ei koje otvaraju put bakterijama, \u0161to mo\u017ee dovesti do raznih infekcija poput stafilokoke aureus u nosu i grlu. Kako mala deca to naj\u010de\u0161\u0107e \u010dine zbog dosade ili nedostatka daha usled suvog vazduha u sobi u kojoj borave, preporu\u010duje se da se na radijatore tokom zimskih dana stavi posuda sa vodom, a detetu odvrati pa\u017enja od tog \u201erudnika blaga\u201d nekom drugom igrom koja \u0107e zaposliti njihove male ruke.<\/p>\n<p>Osim kiseonika, \u010dovek disanjem unosi i veliku koli\u010dinu pra\u0161ine i drugih stranih \u010destica koje kada pro\u0111u filtere dla\u010dica u nosu odlaze u grlo. Da bi se ovaj proces nesmetano odvijao, sluz u nosu vla\u017ei i proizvodi te\u010dnu materiju koju lako izbacujemo maramicom. Problem nastaje kada ona izgubi vla\u017enost, po\u010dne da se su\u0161i i lepi za zidove nosne duplje, \u0161to izaziva svrab i ote\u017eano disanje. Iako lekari savetuju da ovaj sadr\u017eaj ne treba uklanjati iz nosa, naro\u010dito ne prstima, ogromna ve\u0107ina ljudi to ipak \u010dini.<\/p>\n<p>Za razliku od dece koja istra\u017euju sve oko sebe, pa i svoj uvek \u201edostupan nos\u201d, odraslima je ovakvo pona\u0161anje postalo ru\u017ena navika. Istra\u017eivanja su pokazala da \u010dak 90% ljudi \u010da\u010dka svoj nos, a da su razlozi zbog kojih to \u010dine slede\u0107i:<\/p>\n<p>    ubla\u017eavanje svraba<br \/>\n    pro\u010di\u0161\u010davanje zapu\u0161enih nosnih kanala<br \/>\n    zadovoljstvo<\/p>\n<p>Zanimljivo je da tim istim ljudima, ne samo da nije prijatno kada vide da to javno \u010dini neko drugi, ve\u0107 im se takvo tu\u0111e pona\u0161anje ozbiljno gadi.<\/p>\n<p>Ako se izuzmu ekstremni slu\u010dajevi, povremeno intimno kopanje nosa nije opasno, ali ne treba zanemariti manire koji ne samo da predstavljaju oznaku lepog pona\u0161anja, ve\u0107 i govore o vaspitanju i nivou kulturne svesti u svakodnevnoj komunikaciji.<\/p>\n<p>media.rs<br \/>\n<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Veliki broj ljudi ne mo\u017ee da se suzdr\u017ei od neodoljive potrebe da iz dosade ili navike \u010dak i u javnosti \u010da\u010dka svoj nos. Iako ovaj fenomen spada u jedno od ru\u017enih i nehigijenskih rutinskih oblika pona\u0161anja ljudi, istra\u017eivanje sopstvenog nosa na skali najru\u017enijih ljudskih navika ozbiljno prednja\u010di. Sude\u0107i po anketama, ve\u0107ina ljudi svoj nos \u010da\u010dka [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-218675","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218675","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=218675"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218675\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=218675"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=218675"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=218675"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}