{"id":218626,"date":"2016-12-21T10:42:54","date_gmt":"2016-12-21T09:42:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=218626"},"modified":"2016-12-21T10:44:03","modified_gmt":"2016-12-21T09:44:03","slug":"cijena-zrtve","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/12\/21\/cijena-zrtve\/","title":{"rendered":"Cijena \u017ertve"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Zlatko Dizdarevi\u0107 <\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/zlatko-dizdarevic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/zlatko-dizdarevic-300x222.jpg\" alt=\"zlatko-dizdarevic\" width=\"300\" height=\"222\" class=\"alignleft size-medium wp-image-180389\" \/><\/a>Tijelo Andreja Karlova, ruskog ambasadora u Ankari \u2013 ubijenog  u ponedeljak uve\u010de na podosta bizaran na\u010din \u2013 nije se jo\u0161 ni ohladilo a ve\u0107 su po\u010dele kalkulacije o tome \u0161ta \u0107e to zna\u010diti za dvije zemlje, za region, \u010dak i za cijeli svijet. Koliko \u0107e to utjecati na dalje pozicije Putina, sve ja\u010deg na globalnoj politi\u010dkoj sceni, a koliko na Erdogana \u010dija je agresivna ambicija sve ve\u0107a, a sudbina sve dubioznija.<\/p>\n<p>\u017divotom i djelom ubijenog ambasadora, koji je u Tursku do\u0161ao 2013. i na svojim le\u0111ima iznio krajnje delikatnu storiju lani sa obaranjem ruskog borbenog aviona SU-24 i sve ono poslije toga, malo se ko u ovom \u010dasu bavi. Tako je i sa dvadeset dvogodi\u0161njim ubojicom Mevlutom Altintasom, Tur\u010dinom \u010dije ime nikome nije osobito va\u017eno. Jeste to da je bio aktivni policajac sa akademijom i da je pucaju\u0107i prizivao Allaha i Siriju&#8230; Na mjestu ubojstva, u galeriji u kojoj je Karlov otvarao izlo\u017ebu fotografija, nije bio na du\u017enosti, ali jeste imao pi\u0161tolj i bio iza le\u0111a ambasadora. Ta je \u010dinjenica veoma, veoma \u010dudna u prilikama, na mjestima i sa li\u010dnostima o kojima je rije\u010d.<\/p>\n<p>Niko jo\u0161 u ovom \u010dasu pouzdano ne zna ko iza svega stoji, ali se malo toga ve\u017ee za samog ubojicu. Svaka iole suvisla analiza polazi od svjetskih odnosa zarobljenih Sirijom, zapravo onim \u0161to je tamo\u0161nja drama iznjedrila kao krvavu realnost u kojoj profitira svako na svoj na\u010din \u2013 osim civila koji nisu zagrizli otrovnu jabuku. Od velikih svjetskih igra\u010da \u010dija to pri\u010da prevashodno jeste, do raznih manjih ili ve\u0107ih lokalnih i regionalnih aktera opijenih iznenada \u010dinjenicom da su &#8220;ne\u0161to&#8221;. Ve\u0107ina ih je sada izvan svake smislene kontrole. A uba\u010deni su u igru u po\u010detku itekako kontrolirano, ciljano i organizirano.<\/p>\n<p>Od te \u010dinjenice  mega &#8220;organizatori&#8221; sirijskog pakla peru ruke na svaki na\u010din. Ili zato \u0161to su se preigrali pa ni\u0161ta vi\u0161e ne dr\u017ee pod kontrolom, \u0161to zato \u0161to su im se po\u010detni planovi uz uvjerenje &#8220;lako \u0107emo&#8221; uru\u0161ili pa ne znaju kako dalje, ili jer nemaju snage da u\u010dine ono \u010dime su prijetili, \u0161to jesu iz najdubljeg mraka, ideolo\u0161kog, vjerskog, socijalnog izmilili razni zombiji koji u stvorenoj situaciji vide \u0161ansu kakvu do prije koju godinu nisu ni sanjali&#8230; Kalibar glavnih igra\u010da je razli\u010dit, njihovi ciljevi tako\u0111er druga\u010diji ma kako se unutar raznih &#8220;koalicija&#8221; mo\u017eda preklapaju. Vje\u010dita prijateljstava i neprijateljstava odavno vi\u0161e ne postoje.<\/p>\n<p>Kada se sve ovo ima u vidu, samo dan-dva nakon nevjerovatnog  atentata u Ankari  ne mogu se zaobi\u0107i neke notorne \u010dinjenice. Rusija i Putin izgubili su ambasadora iz prvog e\u0161alona diplomacije. Da nije bio taj, ne bi bio u ovakvoj Turskoj i u ovom vremenu. Zapravo, to im je i najve\u0107i gubitak. Sve drugo \u0161to je ova smrt proizvela Putin \u0107e uspjeti da preknji\u017ei kao dobitak. I to ve\u0107 \u010dini. Promatrano onako kako \u0107e pri\u010du \u010ditati populizam i istrenirani sentimenti koji su danas beskrajno bitni u politici, on je imao pravo da ka\u017ee: Eto \u0161ta je terorizam koji nam prijeti i protiv kojeg smo htjeli zajedno, a &#8220;vi&#8221; to niste prihvatili. Na koga misli? Na one koje je iznenadio ulaskom u &#8220;njihovu&#8221; igru. Dalje, sada kada smo u\u0161li u koaliciju sa Turskom (i Iranom)  da uradimo na humanitarnom  planu u Aleppu ono \u0161to Zapad nije htio, a obe\u0107avao, eto poku\u0161aja da se zabije klin razdora me\u0111u nas.<\/p>\n<p>Ne\u0107e mo\u0107i! Naprotiv ovo \u0107e oja\u010dati na\u0161u saradnju. Neprijatelj tamo mora biti potu\u010den do kraja. Bez toga \u0107e se ovakve i sli\u010dne stvari de\u0161avati u nedogled. A da bi smo bili ja\u010di, Moskva i Ankara moraju imati mnogo tje\u0161nju, ujedinjenu saradnju i koordinaciju na terenu odbrane, sigurnosnih slu\u017ebi, nadzora svega bitnog&#8230; Ukratko, Rusija iz atentata izlazi oja\u010dana na me\u0111unarodnom planu, u svekolikim odnosima prema Turskoj, ali i u svojoj ku\u0107i.<\/p>\n<p>Erdoganova situacija je druga\u010dija. Gubitnik je prema Rusima nakon drugog te\u0161kog &#8220;incidenta&#8221; \u2013 prvo SU-24 pa sada ovo. Pred Moskvom se mora sageti glava, ma \u0161ta se fingiralo na obje strane prema vani. A i  mnoge odstupnice prema Evropi i Americi ve\u0107 su otanjile. Novo pominjanje Gulena u kontekstu atentata pomalo je ve\u0107 bizarno. Posebno bitno, uz svo zaklinjanje na jedinstvo, Putinu je predstojala ozbiljna bitka sa Erdoganom povodom budu\u0107nosti Assada, pa i statusa Irana. Nakon ovoga, Erdogan je unaprijed izgubio podosta od pregovara\u010dkog kapaciteta. Ukratko, Rusija i Turska \u0107e postati bli\u017ei &#8211; u korist Rusije.<\/p>\n<p>Erdogan \u0107e kompenzaciju tra\u017eiti na doma\u0107em terenu. Atentat u Ankari, ubila\u010dke operacija terorista kod stadiona u Istambulu i prethodno bomba\u0161ki napad na vojsku u gradu Kayseri, vratit \u0107e u onu brutalnost koja je obilje\u017eila vrijeme poslije poku\u0161aja udara ljetos. Njegov pritisak na parlament da budu br\u017ei i efikasniji sa promjenom ustava kako bi dobio sve &#8220;sultanske&#8221; ovlasti, uo\u010dljiv je. Ali i sve glasniji otpori u &#8220;raji&#8221;. Njegov nedavni zahtjev za &#8220;nacionalnu mobilizaciju&#8221; zapravo je ulazak u prelaznu fazu ka &#8220;ratnom stanju&#8221; i bi\u0107e dodatno oja\u010dan.<\/p>\n<p>Ujedno, od po\u010detka skora\u0161nje &#8220;koalicije&#8221; sa Rusima i Iranom povodom Aleppa vidljive su razne kombinacije koje se ba\u0161 i nisu uklapale u iskreno mirotvorstvo u Siriji. Mnogo je glasova i u Turskoj kako je evakuiranim &#8220;pobunjenicima&#8221; iz Aleppa bilo namijenjeno da se kroz Tursku vrate u Siriju i nastave tamo gdje su stali prije oslobodila\u010dkog pohoda sirijska vojske. Njima je tamo trebalo oja\u010dati &#8220;Eufratsku odbranu&#8221;, operaciju koja je formalno bila protiv &#8220;terorista&#8221;, a zapravo je usmjerena prije svega protiv Kurda koji su Erdoganu svugdje i u svakoj situaciji, pa i na tu\u0111oj zemlji, prvi vojni cilj.<\/p>\n<p>I to do kraja!<\/p>\n<p>Sada \u0107e Turska u &#8220;koalicijskoj pri\u010di&#8221; te\u017ee solirati i nadmudrivati sa Rusima. Pogotovo otkako su ovi uspjeli i kroz Rezoluciju UN-a da legaliziraju ulogu Assada u tamo\u0161njim operacijama od \u010dega se Erdoganu dizala kosa na glavi. Ta je pri\u010da sada poprili\u010dno druga\u010dija.<\/p>\n<p>Pucnji u Ankari, ako samo na tome ostane, uvode Tursku u Novu 2017. godinu kao mnogo ranjiviju, uzdrmaniju i slabiju uz pomalo paradoksalnu \u010dinjenicu: U takvoj Turskoj, njihov predsjednik \u0107e vidjeti razloge i potrebu da jo\u0161 radikalnijim metodama \u2013 u ime odbrane dr\u017eave \u2013 nastavi pohod ka apsolutisti\u010dkom tronu. Tek \u0107e ga to dodatno pribli\u017eiti i &#8220;bra\u0107i&#8221; i radikalima koji sanjaju \u2013 pro\u0161lost. I onima kod ku\u0107e i onima u &#8220;zoni interesa&#8221;. To se ve\u0107 pokazuje agresivno rije\u010dima, djelima i mitinzima.<\/p>\n<p>A \u0161to se ti\u010de Putina koji je izgubio ambasadora, a dobio novu priliku, njegovu poziciju znakovito je definisao ovih dana niko drugi do najmudriji negativac u novijoj ameri\u010dkoj istoriji, Henry Kissinger. U intervjuu na CBS-u kazao je za Rusa da je hladni kalkulator i efikasni advokat ruskih nacionalnih interesa, Putin ih razumije i odre\u0111uje&#8230; Zato je Kissinger preporu\u010dio Zapadu konstruktivniji pristup Rusiji.<\/p>\n<p>Ideologija i politika ne vrijede danas ako se ne znaju materijalizirati kao interes. Tu\u017eno je izgubiti ambasadora zato \u0161to mu je neko pucao u le\u0111a tamo gdje se to ni u snu ne smije desiti na takav na\u010din. Ali, jedino neprihvatljivije od toga jeste to ne naplatiti. <\/p>\n<p>Ime igre utvr\u0111eno je u istoriji odnosa izme\u0111u Rusije i Turske vi\u0161e puta.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.radiosarajevo.ba\/kolumne\/zlatko-dizdarevic\/cijena-zrtve\/248286\" target=\"_blank\">Radio Sarajevo<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pucnji u Ankari, ako samo na tome ostane, uvode Tursku u Novu 2017. godinu kao mnogo ranjiviju, uzdrmaniju i slabiju uz pomalo paradoksalnu \u010dinjenicu: U takvoj Turskoj, njihov predsjednik \u0107e vidjeti razloge i potrebu da jo\u0161 radikalnijim metodama \u2013 u ime odbrane dr\u017eave \u2013 nastavi pohod ka apsolutisti\u010dkom tronu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-218626","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218626","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=218626"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218626\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=218626"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=218626"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=218626"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}