{"id":218337,"date":"2016-12-16T07:21:19","date_gmt":"2016-12-16T06:21:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=218337"},"modified":"2016-12-16T09:02:18","modified_gmt":"2016-12-16T08:02:18","slug":"jednom-davno-u-americi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/12\/16\/jednom-davno-u-americi\/","title":{"rendered":"Jednom davno u Americi"},"content":{"rendered":"

Autor: Boris Kagarlitsky<\/strong><\/p>\n

\"boris-kagarlitsky\"<\/a>Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedni\u010dkim izborima u SAD-u, neo\u010dekivana za ve\u0107inu politi\u010dkih komentatora, inicijalno je prouzrokovala \u0161ok iza kojeg je uslijedio val komentara. Ti komentari odraz su zbunjenosti eksperata i ideologa u suo\u010denju sa novom realno\u0161\u0107u, \u010dije zna\u010denje oni odbijaju prihvatiti.<\/p>\n

Liberali, podjednako na Zapadu kao i u Rusiji, sada pani\u010dare. Odjednom, ti ljudi uvi\u0111aju nedemokratsku prirodu ameri\u010dkog posrednog sustava biranja, kojeg su bili prihvatili kao neupitnu vrijednost prije po\u010detka glasanja. \u010cak i prije nego \u0161to je zadnji glas pobrojan, najavili su da s obzirom da je Clinton osvojila ve\u0107i dio gra\u0111anskih glasova, pa se tako ne mo\u017ee smatrati izbor Trumpa za predsjednika legitiman.<\/p>\n

Organizirali su masovne proteste protiv izbornih rezultata, koji nisu, prema njihovom vlastitom priznanju, protuslovili ustavnim pravilima. Ti ljudi lagodno su zaboravili kako su mlako prihva\u0107ali falsifikacije koje su pomagali Clinton da odbaci nominaciju njenog oponenta Berniea Sandersa. Premda su bili ozloje\u0111eni na sustav Kolegijum izbornika (SAD) [vidi Wikipedia], oni ipak pozivaju \u010dlanove Kolegijuma da ignoriraju volju glasa\u010da u njihovim dr\u017eavama i da glasaju za Clinton, po\u0161to je \u201eTrump nesposoban za slu\u017ebu predsjednika\u201d. Peticija upu\u0107ena elektorima \u0161to su je inicirali liberali dobila je vi\u0161e od tri milijuna potpisa. Ne samo da je to otvoreni poziv na coup d\u2019\u00e9tat bez presedana ve\u0107 je isto tako i krik o\u010dajnika.<\/p>\n

Konzervativci su, naprotiv, odu\u0161evljeni. Ali u ovom slu\u010daju to nije ba\u0161 tako izravno kako se mo\u017eda \u010dini. Ruski novinari koji se svrstavaju u nacionalisti\u010dki tabor pomalo su zbunjeni. Iako su ve\u0107 nekoliko mjeseci promovirali Trumpa, njegova pobjeda ne samo \u0161to je bila neo\u010dekivana, ve\u0107 je bila i udarac na njihov svjetonazor jer su tvrdili da Trump jednostavno ne mo\u017ee pobijediti. \u0160to je korektnija bila Trumpova ideologija sa stajali\u0161ta ruskog konzervativca, to manji su mu izgledi posti\u0107i uspjeh u korumpiranoj liberalnoj Americi.<\/p>\n

Pobjeda jednog autsajdera, koji se formalno suprotstavlja establi\u0161mentu i financijskom kapitalu, dokazuje da demokracija postoji u SAD-u, bez obzira \u0161to je ograni\u010dena veli\u010dinom kandidatovog bankovnog ra\u010duna. Ali prihvatom te \u010dinjenice uru\u0161ava se cijeli njihov propagandni koncept. Na\u0161i konzervativci nisu kritizirali mo\u0107 novca, nego su kritizirali mo\u0107 establi\u0161menta liberalnih medija podr\u017eanu od strane dr\u017eave u dr\u017eavi, koja je odlu\u010dila ne dozvoliti Trumpu da postane predsjednik. Sad moraju priznati da dr\u017eava u dr\u017eavi ne postoji, ili da ona nije tako sna\u017ena u onolikoj mjeri u kolikoj su nastojali da je prika\u017eu\u2026<\/p>\n

Demokratski proboj u SAD-u je lo\u0161 primjer za obi\u010dnog ruskog \u010dovjeka, jer je teza: \u201csvim ostalima je isto ili jo\u0161 gore\u201d, uvijek bila opravdanje za na\u0161e vlastite deformacije. Sada ispada da je onim drugima, omra\u017eenim Amerikancima bolje. Ne mnogo bolje, ali se vidi razlika\u2026<\/p>\n

Ispada da je prema ruskom ideolo\u0161kom kontekstu, Trumpova pobjeda potkopala oba dominantna diskursa:onaj liberalni (poraz Hillary Clinton uni\u0161tio je ideju o ameri\u010dkim progresivnim vrijednostima, koje mi moramo slijediti), kao i onaj konzervativni (o podmukloj liberalnoj zavjeri koja ne dopu\u0161ta \u201edobrom momku\u201c pobjedu u fer izborima).<\/p>\n

A \u0161to je sa ljevicom?<\/p>\n

Te\u0161ko je odoljeti likovanju dok ukazujemo na \u010dinjenicu da je \u201cRabkor\u201d bio me\u0111u vrlo rijetkim publikacijama koji je pisao o mogu\u0107nosti da Trump pobijedi. Ponekad ima smisla biti u manjini.<\/p>\n

Ali, avaj, ve\u0107ina komentara u Rusiji i SAD-u su zapanjuju\u0107e sli\u010dni. Zapravo, mogu se prona\u0107i samo dvije naj\u010de\u0161\u0107e interpretacije. S jedne strane, prognozira se univerzalna katastrofa koja generira uzlet neobrazovanih, divljih i stra\u0161no monstruoznih rednecks-a (\u201ebijeli mu\u0161karci\u201c a me\u0111u liberalima se taj termin koristi da opi\u0161u sve neprijatne osobe, bez obzira na njihov spol ili boju ko\u017ee). Govori nam se da \u0107e Trumpova administracija sru\u0161iti ekonomiju, pota\u0107i masovnu represiju \u017eena i homoseksualaca, pozatvarati Meksikance u koncentracijske logore, zapo\u010deti holokaust protiv Muslimana, nanijeti u\u017easne patnje crncima, i, dugoro\u010dno uni\u0161titi zdravstvenu skrb i planetu svojim antiekolo\u0161kim akcijama.<\/p>\n

S druge strane, obe\u0107ava nam se da se ne\u0107e dogoditi ni\u0161ta novo; da \u0107e SAD i ostali svijet nastaviti svoja kretanja u istom smjeru nakon pauze od \u010detiri godine. Naprosto moramo pre\u017eivjeti ovo neprijatno razdoblje.<\/p>\n

Paradoks je u tome \u0161to se ova dva scenarija spajaju: imat \u0107emo \u010detiri godine apokalipse, a iza toga \u2013 biznis kao i obi\u010dno.<\/p>\n

Avaj, autori takvih prognoza opet grije\u0161e. Niti \u0107e biti apokalipse, ali ni povratka u pro\u0161lost.<\/p>\n

Trumpova pobjeda nije rezultat neke neprijatne slu\u010dajnosti; ona je rezultat jedne sustavne dru\u0161tveno-ekonomske krize nastale iz \u010dinjenice da je sada\u0161nji kapitalisti\u010dki model razvoja potpuno iscrpljen. Ne radi se o tome da \u0107e slom sustava nastati zbog Trumpova uspjeha, nego je njegov uspjeh nastao kolapsom sustava.<\/p>\n

Nije mogu\u0107 povratak na putanju globalne liberalizacije. Da je taj put jo\u0161 bio u\u010dinkovit i imao budu\u0107nost, republikanski kandidat ne bi imao \u0161ansu da pobijedi. Dok je i\u0161ao protiv ve\u0107inskog tiska, protiv cjelokupne elite Washington D.C-a, kanala kablovske televizije, popularnih novinara, eksperatai slu\u017ebenih ideologa, protiv aparata strategije obiju, protiv zvani\u010dne desnice i liberalne ljevice, osvojio je to\u010dno zato \u0161to je njihovo vrijeme pro\u0161lo, \u0161to su njihove metode i strategije odumrle. Javno mi\u0161ljenje bilo je tek refleksija, dodu\u0161e zaka\u0161njela, o promjenama u ekonomskoj politici i u realnom svijetu.<\/p>\n

Kakve \u0107e posljedice nastati iz ove pobjede pokazat \u0107e se kao jedna sasvim druga pri\u010da.<\/p>\n

Pri\u010de o nadolaze\u0107im totalitarnim represijama na koje \u0107e Trump podvr\u0107i \u017eene i razne manjine su samo apsurdna i la\u017ena propaganda liberala, koja se koristi da se poku\u0161a zastra\u0161iti ameri\u010dka javnost, ali su samo time uspjeli uvu\u0107i sami sebe u stanje pani\u010dne histerije. Ograni\u010davanja imigracije \u0107e se zbilja dogoditi, i to \u0107e bez dvojbe rezultirati porastom popularnosti novog predsjednika me\u0111u afri\u010dkim Amerikancima, Latinosima i op\u0107enito u svim siroma\u0161nim slojevima, jer su oni ti koji \u0107e izgubiti u konkurenciji sa ilegalnim imigrantima (za razliku od privilegirane bijele gornje srednje klase koja \u0107e profitirati od jeftine radne snage ilegalnih stranaca. Nezaposleni meksi\u010dki radnici, umjesto \u0161to riskiraju svoje \u017eivote krijum\u010darenjem droge kod prela\u017eenje granice za ulaz u SAD, imat \u0107e priliku ostvariti za \u017eivot pristojnu zaradu grade\u0107i vi\u0161e-kilometarski zid izme\u0111u dviju dr\u017eava. Gra\u0111evinske kompanije \u0107e sklapati ugovore; infrastruktura \u0107e napredovati.<\/p>\n

Sli\u010dan zid, samo virtualan, kojeg bi stvorila protekcionisti\u010dka trgova\u010dka politika bi \u0161titila Ameriku od dotoka kineskih proizvoda i tako doprinijela promicanju rasta nacionalne proizvodnje i zapo\u0161ljavanju. Transatlantska i transpacifi\u010dka partnerstva, tako \u017eestoko napadnuta od strane ljevice, biti \u0107e zakopana. Intervencionisti\u010dki planovi administracije Demokrata, koji su konstantno \u0161irili ameri\u010dku nazo\u010dnost u Isto\u010dnoj Europi i na Bliskom Istoku, bit \u0107e barem odgo\u0111ena.<\/p>\n

Pa \u010dak i nade da \u0107e nova ameri\u010dka vlada u cijelosti napustiti politiku mije\u0161anja u unutra\u0161nje poslove nezavisnih zemalja ispasti pretjerana, opseg ovakvog mije\u0161anja \u0107e se svakako smanjiti.<\/p>\n

Zar to zna\u010di da \u0107e Trumpovo predsjednikovanje biti blagoslov za svijet?<\/p>\n

Bilo bi nesmotreno dati takvu izjavu. Skretanje u ameri\u010dkoj politici kojoj svjedo\u010dimo stvorit \u0107e mnoge probleme i konflikte, ali ne one vrste s kojima nas liberalni novinari poku\u0161avaju zastra\u0161iti. Ona \u0107e dati neke va\u017ene pozitivne pomake, ali ne one vrste kojima se nadaju i o kojima sanjaju na\u0161i konzervativci.<\/p>\n

Protekcionisti\u010dka obrana ameri\u010dkog tr\u017ei\u0161ta u kombinaciji sa gra\u0111evinskim projektima velikih razmjera na liniji preporuka Johna M. Keynesa \u0107e stimulirati rast u SAD-u, iako \u0107e ti projekti izgledati redikulozni i bezna\u010dajni (poput one ogromne jame koju Keynes ironi\u010dno predlo\u017eio da se u Engleskoj iskopa kako bi oni prevladali ekonomsku depresiju). Ali ameri\u010dki rast ne\u0107e izvu\u0107i druge ekonomije iz krize; naprotiv, on \u0107e pogor\u0161ati njihove te\u0161ko\u0107e. Jedine zemlje koje bi donekle mogle imati neku korist bile bi ameri\u010dki susjedi: Meksiko i Kanada. Transnacionalne korporacije \u0107e morati preseliti bli\u017ee potro\u0161a\u010dkim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n

Zapadna Europa je osu\u0111ena ili ponavljati ameri\u010dke mjere ili riskirati pad u duboku recesiju.<\/p>\n

Svjetska kriza \u0107e se samo produbiti izvan SAD-a. Kineske \u0161anse da kompenzira djelomi\u010dni gubitak ameri\u010dkog tr\u017ei\u0161ta devalvacijom juana ili ekspanzijom u drugim smjerovima vrlo su mr\u0161ave. Tragom ameri\u010dkog primjera, druge \u0107e zemlje biti prisiljene forsirati za\u0161titu vlastite proizvodnje. Kineska kriza \u0107e smanjiti potra\u017enju za ruskim prirodnim izvorima, demonstriraju\u0107i, jo\u0161 jednom, u\u017easne posljedice deindustrijalizacije sprovedene u na\u0161oj zemlji. Cijene nafte su ve\u0107 pale odmah nakon ameri\u010dkih izbora.<\/p>\n

Potpuno je neizvjesno s kojom \u0107e se brzinom preokret dogoditi u Zapadnoj Europi, i po kojoj visini \u0107e se ta cijena morati platiti. Brexit je ozna\u010dio put, ali on zasad(a) jo\u0161 nije postao europski trend, jer europska birokracija, pa\u017eljivo strukturirana i slojevita, jo\u0161 je ve\u0107a zapreka za politi\u010dke i dru\u0161tvene promjene nego \u0161to je ameri\u010dki establi\u0161ment.<\/p>\n

Jo\u0161 uvijek se mo\u017ee dogoditi da \u0107e Rusija pod kontrolom naftnih tajkuna biti posljednji bastion ekonomskog liberalizma. Ali \u010dak i tada polo\u017eaj vladaju\u0107e klase bit \u0107e oslabljen pod pritiskom novih realiteta svjetskih tr\u017ei\u0161ta. Objektivna promjena u ravnote\u017ei sila u dru\u0161tvu \u0107e prije ili kasnije ne samo dopustiti priliku za promjenu, nego \u0107e prouzro\u010diti realizaciju te promjene, upravo kao \u0161to se to doga\u0111a u SAD-u i Europi.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, ne\u0107e se rije\u0161iti ni jedan od ameri\u010dkih dru\u0161tvenih problema. Trump, ne samo \u0161to se ne priprema da ih rije\u0161i, nego izgleda da nema pojma da ti problemi uop\u0107e postoje, dok ozbiljno misli da \u0107e kreiranjem nekoliko milijuna radnih mjesta i neznatnim pove\u0107anjima pla\u0107a to biti dovoljno. Me\u0111utim, kombinacija ekonomskog rasta i nerije\u0161enih socijalnih problema je najsigurniji recept za revoluciju.<\/p>\n

Ukoliko \u0107e predsjednik Trump uspjeti rije\u0161iti ekonomske probleme, \u010dak ako bude parcijalno uspje\u0161an u ispunjenju svojih obe\u0107anja i planova, to nikako ne\u0107e odgoditi urgentnost za socijalnu modernizaciju velikih razmjera, uklju\u010duju\u0107i i stvaranje jedne sveop\u0107e i isplative zdravstvene skrbii sustava obrazovanja, pro\u0161irenje prava radni\u010dkih sindikata, te ekspanziju javnog sektora. U protivnom, ekonomski rast \u0107e u\u010diniti ove zahtjeve jo\u0161 uvjerljivijima i popularnijima, pa \u0107e poja\u010dati dru\u0161tvene pokrete koje zagovaraju reforme.<\/p>\n

Sindikati, radni\u010dki pokreti i nadni\u010dari \u0107e osje\u0107ati daleko ve\u0107u pouzdanost u uvjetima ekonomskog rasta. Konflikti ne\u0107e nestajati nego \u0107e rasti.<\/p>\n

Pitanje je: ho\u0107e li Trump biti sposoban da makar djelomi\u010dno realizira svoj ekonomski program? Grupacija financijskog kapitala, va\u0161ingtonskog politi\u010dkog establi\u0161menta i korumpirana lijevo-liberalna inteligencija,neraskidivi u svom jedinstvu, borit \u0107e se protiv Trumpove protekcionisti\u010dke politike. Politi\u010dki utjecaj tog bloka zasnovan je na dru\u0161tvenoj fragmentaciji, promoviranu od strane vladaju\u0107e klase, uz odu\u0161evljenu podr\u0161ku na ljevici zadnjih 30 godina. Svi poku\u0161aji uvo\u0111enja socijalne solidarnosti iskorijenjeni su podjelom dru\u0161tva na brojne vertikalno organizirane i konkurentne \u201emanjine\u201c,sa kojima se moglo manipulirati da bi se sprovodila politikakoja ide u korist eliti. Izbori 2016. demonstrirali su da se ta situacija po\u010dela mijenjati.<\/p>\n

Kampanja Berniea Sandersa, kao i glasanje za Trumpa, demonstrirale su, ova potonja u ve\u0107em stupnju, da su ni\u017ee dru\u0161tvene klase voljne konsolidirati se, neovisno od apela samoproklamiranih \u201ebranitelja manjina\u201c.<\/p>\n

Jedan afroameri\u010dki radnik uvi\u0111a da ima vi\u0161e zajedni\u010dkoga sa obi\u010dnim \u201ebijelim mu\u0161kim\u201c radnikom negoli sa privilegiranim samodopadnim liberalom koji pametuje o potrebi za politi\u010dkom korektno\u0161\u0107u. Jedna samohrana majka koja se bori za pre\u017eivljavanje bolje razumije u kojoj su joj mjeri tu\u0111i interesi i stajali\u0161ta neke feministkinje koja dijeli vi\u0161emilijunske potpore vezane za spol me\u0111u svojim prijateljicama i mu\u0161terijama.<\/p>\n

Spontani uzlet solidarnosti koju je Sanders pokrenuo svojom kampanjom ne zavr\u0161ava se nakon \u0161to je senator iz Vermonta kapitulirao. To su bili njegovi sljedbenici u Wisconsinu, Michiganu, Ohiou i drugim tradicionalno demokratskim dr\u017eavama,koji su odlu\u010dili ishod izbora odbijaju\u0107i glasati za Clinton ili dati svoj glas Trumpu. Glasovi Latinosa predodredili su pobjedu Trumpa u Floridi. Bernie Sanders je dobro osjetio ovu novu realnost kad se, nakon svih politi\u010dki korektnih kvalifikacija, ponudio sura\u0111ivati sa pobjednicom.<\/p>\n

Nakon kapitulacije progresivnog senatora liberalnom establi\u0161mentu, njegova dru\u0161tvena baza ga vi\u0161e nije slijedila, po\u0161li su za Trumpom. Sada senatoru vi\u0161e nema druge, nego da slijedi svoju dru\u0161tveni bazu.<\/p>\n

Izbori 2016. ozna\u010dili su kolaps politike politi\u010dke korektnosti, i stvorili su preduvjete da se zamijeni sa politikom solidarnosti. Histeri\u010dno reagiranje liberalnih krugova u SAD-u potvr\u0111uje da \u010dak ako oni ne uvi\u0111aju \u0161irinu i zna\u010daj teku\u0107eg procesa, oni intuitivno osje\u0107aju da im se tlo pomjera pod nogama. Mogu oni jo\u0161 neko vrijeme nastaviti zastra\u0161ivati jedni druge, pa i druge manjine, o neposrednim opasnostima nove administracije, ali oni sami jasno razumiju da je to la\u017e.<\/p>\n

Jedan aktivan rad \u0107e biti potreban da se stvore preduvjeti za novi progresivni pokret u SAD-u. Taj pokret, koji je kampanja Berniea Sandersa pokrenula, ve\u0107 je realnost ameri\u010dkog \u017eivota, ali \u0107e jedino uspjeti kad se bude uvidjelo da su njegovi interesi suprotni i nekompatibilni sa interesima lijeve liberalne elite, koja se svrstava sa demokratskom partijom. Rascjep \u0107e biti te\u017eak i bolan, ali potreban.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de Rusije, ameri\u010dka lekcija vrlo je jednostavna. Ako lijevi pokret ozbiljno aspirira odigrati ulogu u pravoj, ne u imaginarnoj politici, on mora odlu\u010dno raskinuti sa liberalnim iluzijama i odgovaraju\u0107im diskursom.<\/p>\n

\n*Boris Kagarlitsky PhD je povjesni\u010dar i sociolog koji \u017eivi u Moskvi. On je plodan pisac knjiga o povijesti i suvremenoj politici u Sovjetskom Savezu i Rusijikao i knjiga o usponu globaliziranog kapitalizma. \u010cetrnaest njegovih knjiga su prevedena na engleski jezik. Najnovija knjiga na engleskom je naslovljenja: \u2018Od imperija do imperijalizma: Dr\u017eava i uspon bur\u017eujske civilizacije\u2019 (Routledge, 2014). Kagarlitsky je glavni urednik onlajn \u017eurnala Rabkor.ru (Radnik). Direktor je Instituta za globalizaciju i dru\u0161tvene pokrete, koji se nalazi u Moskvi.<\/p><\/blockquote>\n

Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Protekcionisti\u010dka obrana ameri\u010dkog tr\u017ei\u0161ta u kombinaciji sa gra\u0111evinskim projektima velikih razmjera na liniji preporuka<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-218337","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218337","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=218337"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218337\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=218337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=218337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=218337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}