{"id":218221,"date":"2016-12-13T13:36:12","date_gmt":"2016-12-13T12:36:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=218221"},"modified":"2016-12-13T13:36:12","modified_gmt":"2016-12-13T12:36:12","slug":"metan-otezava-borbu-protiv-klimatskih-promjena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/12\/13\/metan-otezava-borbu-protiv-klimatskih-promjena\/","title":{"rendered":"Metan ote\u017eava borbu protiv klimatskih promjena"},"content":{"rendered":"

\"metan\"<\/a>Borba protiv zagrijavanja planete mo\u017ee biti ugro\u017eena osloba\u0111anjem metana, gasa koji ima mnogo ja\u010di uticaj na klimu nego ugljen-dioksid, i \u010dije ispu\u0161tanje se za poslednjih 10 godina drasti\u010dno pove\u0107alo, upozorili su istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n

“Neophodno je hitno se posvetiti procjeni koli\u010dine emisije metana i njenom smanjenju”, naveli su istra\u017eiva\u010di koji su koordinirali svjetsku projcenu koju je izradilo 80 nau\u010dnika iz 15 zemalja.<\/p>\n

Nakon blagog usporavanja izme\u0111u 2000. i 2006. godine, koncentracija metana u atmosferi je u deceniji koja je uslijedila porasla za 10 puta, pokazalo je istra\u017eivanje objavljeno u \u017eurnalu Ert sistem sajens data (Earth System Science Data), prenosi Beta.<\/p>\n

Problem je \u0161to istra\u017eiva\u010di imaju vi\u0161e pretpostavki o razlozima dramati\u010dnog rasta koli\u010dine tog gasa u atmosferi – od kori\u0161\u0107enja fosilnog goriva, preko topljenja zamrznutog tla subpolarnog permafrosta, do poljoprivrede \u0161to je najvjerovatnija opcija.<\/p>\n

Koncentracija metana u atmosferi u sve br\u017eem je porastu od 2007. godine, uz posebno osjetan rast 2014. i 2015. godine, a takav trend rasta nije predvi\u0111en nijednim srednjim scenariom svjetskog referentnog izvje\u0161taja o klimi Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promenama (IP\u010c).<\/p>\n

Metan je drugi po zna\u010daju gas sa efektom staklene ba\u0161te koji je proizvod ljudske djelatnosti, doprinosi zagrijavanju sa 20 odsto, ima 28 puta ja\u010di efekat na globalno zagrijavanje nego ugljen-dioksid, iako se manje zadr\u017eava u vazduhu, oko 10 godina.<\/p>\n

Mjere protiv zagrijavanja do sada su uglavnom bile usmjerene na ugljen-dioksid koji je posledica sagorijevanja fosilnog goriva – uglja, nafte i gasa, i \u010dini 70 odsto gasova sa efektom staklene ba\u0161te.<\/p>\n

Izvore metana je i te\u017ee utvrditi, jer ih je vi\u0161e, i dobrim dijelom dolazi iz takozvanih prirodnih izvora, vla\u017enih zona i geolo\u0161kih formacija.<\/p>\n

Istra\u017eivanje pokazuje da je 60 odsto emisija vezano za ljudsku djelatnost, pri \u010demu 36 odsto dolazi od poljoprivrede, prije svega od gasova koje tokom varenja ispu\u0161taju goveda i drugi pre\u017eivari, kao i od gajenja ri\u017ee, i prerade otpada.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di smatraju da ne treba zanemariti ni ulogu fosilnih goriva u tom porastu, budu\u0107i da je 21 odsto emisija metana posledica kori\u0161\u0107enja ugla, nafte i gasa jer je curenje metana veoma \u010desto u raznim fazama, od va\u0111enja do distribucije ovih goriva.<\/p>\n

Nau\u010dnici jo\u0161 ne mogu da objasne razloge drasti\u010dnog pove\u0107anja zabilje\u017eenog u dvije prethodne godine.<\/p>\n

Konkretne mjere za smanjenje emisija metana ve\u0107 sada su mogu\u0107e, ukazuju nau\u010dnici, i kao rje\u0161enja navode “metanizere” , postrojenja za proizvodnju energije od organskih izvora na imanjima, tra\u017ee i izmjenu protokola o navodnjavanju polja pirin\u010da, i lov na nekontrolisanu emisiju metana.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Borba protiv zagrijavanja planete mo\u017ee biti ugro\u017eena osloba\u0111anjem metana, gasa koji ima mnogo ja\u010di uticaj na klimu nego ugljen-dioksid, i \u010dije ispu\u0161tanje se za poslednjih 10 godina drasti\u010dno pove\u0107alo, upozorili su istra\u017eiva\u010di. “Neophodno je hitno se posvetiti procjeni koli\u010dine emisije metana i njenom smanjenju”, naveli su istra\u017eiva\u010di koji su koordinirali svjetsku projcenu koju je izradilo […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-218221","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218221","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=218221"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218221\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=218221"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=218221"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=218221"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}