{"id":217949,"date":"2016-12-08T10:00:33","date_gmt":"2016-12-08T09:00:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=217949"},"modified":"2016-12-08T10:00:33","modified_gmt":"2016-12-08T09:00:33","slug":"proces-starenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/12\/08\/proces-starenja\/","title":{"rendered":"Proces starenja"},"content":{"rendered":"

\"krepka_starost\"<\/a>Proces starenja nosi sa sobom brojne promjene u fizi\u010dkom, psihi\u010dkom i socijalnom funkcioniranju osobe, a pojam starenja obi\u010dno izaziva negativne konotacije koje su izvor \u010desto neta\u010dnih vjerovanja o starijoj \u017eivotnoj dobi. Takva vjerovanja u osnovi su stereotipa i predrasuda. Dru\u0161tveni stereotipi i predrasude o starijim osobama kao pasivnima, nesposobnima i zaboravljivima zapravo su daleko od istine, ka\u017ee profesorka dr Maja Zupan\u010di\u010d s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani za rije\u010dki Novi list. <\/p>\n

Iznose\u0107i podatke istra\u017eivanja o stereotipima vezanim uz starost dr Zupan\u010di\u010d je ustvrdila da \u010desto i starije osobe vjeruju u sterotipe o starosti, \u010dak i vi\u0161e nego mladi.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju sprovedenom u Sloveniji i kojim je obuhva\u0107eno hiljadu osoba, dvije tre\u0107ine ljudi starosti izme\u0111u 74. i 81. godine zadr\u017eava intelektualne sposobnosti, a specifi\u010dnim vje\u017ebama intelektualne je sposobnosti, ukoliko do\u0111e do njihovog pada, mogu\u0107e vratiti na nivo kakve su bile u 65. godini.<\/p>\n

\u201cPostotak senilnosti nakon 65. godine je je 10 do 15 posto, nakon 75. godine taj postotak raste da bi oko 85. godine dosegnuo 15 posto. Nakon 90. godine 40 posto ljudi je senilno, a to nije ni pola. Dakle, iako je rije\u010d je \u010destom stereotipu, on nije ta\u010dan. Kao \u0161to nije ta\u010dno da vokabular ljudi nakon 80. godine pada. On je \u010dak ve\u0107i nego kada \u010dovjek ima 25 godina. Smatra se i da su starije osobe me\u0111usobno sli\u010dne. Me\u0111utim, svako ima svoju osobnost i vlastite vrijednosti koje zadr\u017eava i u starosti\u201d, poja\u0161njava dr Zupan\u010di\u010d.<\/p>\n

Jedno od uvrije\u017eenih mi\u0161ljenja je i da se ve\u0107ina starijih osoba nije sposobna prilagoditi promjenama, me\u0111utim dr Zup\u010di\u010d poja\u0161njava da se stariji ljudi itekako dobro prilago\u0111avaju novim \u017eivotnim okolnostima, od penzionisanja, novih dru\u0161tvenih uloga koje preuzimaju pa do gubitaka s kojima se suo\u010davaju.<\/p>\n

Jedan od rijetkih pozitivnih dru\u0161tvenih sterotipa koji se ve\u017ee uz starost je da su starije osobe mudre, a ni to mi\u0161ljenje, ka\u017ee dr Zupan\u010di\u010d, nije ta\u010dno.<\/p>\n

\u201cVelika koli\u010dina iskustva nije uslov za razvoj mudrosti pa vrlo stare osobe ne mogu se nazvati mudrima. \u010covjek je najmudriji oko 60. godine \u017eivota. Mudrost je ekspertsko znanje i odlu\u010divanje o temeljnim \u017eivotnim pitanjima te nije nu\u017eno povezana sa staro\u0161\u0107u. Upravo je predrasuda o mudrosti bila postavljena kao pitanje u istra\u017eivanju koje smo sproveli i ve\u0107ina ispitanika povezala je mudrost sa staro\u0161\u0107u\u201d, ka\u017ee dr Zupan\u010di\u010d.<\/p>\n

Stereotip da pam\u0107enje sa staro\u0161\u0107u opada tako\u0111er nije ta\u010dan, jer nau\u010dno je dokazano da se smanjuje pam\u0107enje detalja, ali ono bitno je dobro o\u010duvano. Pada pam\u0107enje nedavnih doga\u0111aja, dok dugotrajno pam\u0107enje vezano za daleke doga\u0111aje opstaje. Tom problemu, ka\u017ee Zupan\u010di\u010d, stariji ljudi doska\u010du razli\u010ditim strategijima kao \u0161to je zapisivanje i pravljenje popisa onoga \u0161to moraju obaviti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Veliki broj stereotipa o starijima nema nau\u010dno utemeljenje: Senilnost i starost nijesu nu\u017eno u vezi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-217949","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217949","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=217949"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217949\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=217949"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=217949"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=217949"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}