{"id":217820,"date":"2016-12-06T08:50:27","date_gmt":"2016-12-06T07:50:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=217820"},"modified":"2016-12-06T08:50:27","modified_gmt":"2016-12-06T07:50:27","slug":"cetvrt-vijeka-zlocina-bez-kazne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/12\/06\/cetvrt-vijeka-zlocina-bez-kazne\/","title":{"rendered":"\u010cetvrt vijeka zlo\u010dina bez kazne"},"content":{"rendered":"

\"granatirao-Dubrovnik\"<\/a>Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) i Centar za suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u \u2013 DOCUMENTA podsje\u0107aju da je 6. decembra prije 25 godina posebno eskalirao neopravdani napad vojnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik. <\/p>\n

Samo tog dana 1991. godine od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Me\u0111unarodnog univerzitetskog centra sa 20.000 knjiga i znatno o\u0161te\u0107eno staro jezgro grada pod za\u0161titom UNESCO.<\/a> Opsada Dubrovnika je po\u010dela 1. oktobra 1991. godine i trajala je devet mjeseci.<\/p>\n

Za ratne zlo\u010dine izvr\u0161ene prilikom napada na Dubrovnik (napada na civile i civilne objekte) u posljednjih 25 godina osu\u0111ene su samo dvije osobe, biv\u0161i general JNA, Pavle Strugar, i njemu podre\u0111eni komandant Miodrag Joki\u0107, i to pred me\u0111unarodnim sudom \u2013 Ha\u0161kim tribunalom, iako je op\u0161te poznato da su prilikom opsade Dubrovnika i zauzimanja okolnog podru\u010dja izvr\u0161eni brojni ratni zlo\u010dini prema civilnom stanovni\u0161tvu u vidu ubistava, zlostavljanja, uni\u0161tavanja i plja\u010dke imovine. <\/p>\n

240 dana gra\u0111ani i gra\u0111anke Dubrovnika \u017eivjeli su u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, vi\u0161e od \u010detiri mjeseca proveli su u skloni\u0161tima. Na podru\u010dju Konavala, \u017dupe Dubrova\u010dke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uni\u0161tavale su selo za selom, ru\u0161e\u0107i, plja\u010dkaju\u0107i i pale\u0107i civilne objekte. Dio stanovni\u0161tva izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mje\u0161tani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u logore JNA u Morinju u Crnoj Gori ili u Bile\u0107i u BIH. Od posljedica rata na dubrova\u010dkom podru\u010dju stradalo je 116 civila, poginulo je 194 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zato\u010dene su u logorima Morinj i Bile\u0107a, prognano je 33 hiljade osoba i uni\u0161ten 2.071 stambeni objekat. Dr\u017eavni zvani\u010dnici Crne Gore prihvatili su ve\u0107 odgovornost za plja\u010dku stoke sa farme u Grudama i pregovarali o od\u0161teti zbog opreme oduzete dubrova\u010dkom aerodromu. <\/p>\n

Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo Republike Hrvatske objavilo je 2011. godine da je 2009. godine optu\u017eilo osmoricu visokih oficira biv\u0161e JNA za ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva i uni\u0161tavanje kulturnoistorijskih spomenika i da je protiv njih predlo\u017eeno odre\u0111ivanje pritvora i raspisivanje potjernice. Novi podaci o procesuiranju ovog slu\u010daja nisu dostupni.<\/p>\n

Ekspert Evropske unije, Mauricio Salustro, koji je analizirao i kritikovao postupanje dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva Crne Gore u istragama ratnih zlo\u010dina, predlo\u017eio je jo\u0161 u decembru 2014. dr\u017eavnim tu\u017eiocima da zauzmu proaktivni pristup, posebno u odnosu na istra\u017eivanja ratnih zlo\u010dina izvr\u0161enih na podru\u010dju Dubrovnika, s obzirom na to da je u ratovanju na tom podru\u010dju u\u010destvovao veliki broj dr\u017eavljana Crne Gore. Salustro je predlo\u017eio da se u tom cilju koriste informacije o postupcima vo\u0111enim u drugim dr\u017eavama, arhiva Ha\u0161kog tribunala, podaci NVO-a, intervjuisanje svjedoka na terenu, dostupni zvani\u010dni dokumenti, itd.<\/p>\n

Specijalno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo Crne Gore je danas obavijestilo da su njegovi predstavnici u novembru 2016. boravili u Ha\u0161kom tribunalu \u201dgdje su vr\u0161ili pretragu baze podataka Ha\u0161kog tribunala, u cilju prikupljanja podataka i dokaza koji se odnose na postupke izvi\u0111aja koji se vode u Specijalnom dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu, kao i podataka i dokaza koji bi ukazivali da su crnogorski dr\u017eavljani izvr\u0161ili krivi\u010dna djela ratnih zlo\u010dina za vrijeme oru\u017eanih sukoba na prostoru biv\u0161e Jugoslavije, pa izme\u0111u ostalog i na Dubrova\u010dkom podru\u010dju\u201d.<\/p>\n

Imaju\u0107i u vidu da ni u proteklih godinu dana nije pokrenuta ni jedna krivi\u010dna istraga zbog zlo\u010dina izvr\u0161enih prilikom opsade Dubrovnika, ponovo pozivamo Specijalno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo Crne Gore i Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo Republike Hrvatske da u\u010dine mnogo ve\u0107i napor da br\u017ee preispitaju postoje\u0107e arhivirane dokaze, da prikupe dodatne dokaze i procesuiraju ratne zlo\u010dine koji su nesumnjivo izvr\u0161eni na dubrova\u010dkom rati\u0161tu. Ka\u017enjavanje za zlo\u010dine svjedo\u010di o prihvatanju vladavine prava, obezbije\u0111uje iskreno suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u i kao takvo jedino mo\u017ee da sprije\u010di da se ona ponovi.<\/p>\n

Tako\u0111e, pozivamo javni servis RTCG da u okviru svoje programske \u0161eme otvori dijalog o ovom veoma va\u017enom dijelu crnogorske istorije i posljedicama koje neadekvatno procesuiranje po\u010dinjenih zlo\u010dina proizvodi po crnogorsko i hrvatsko dru\u0161tvo, ali i odr\u017eivu regionalnu saradnju.<\/p>\n

Tea Gorjanc Prelevi\u0107, izvr\u0161na direktorka, Akcija za ljudska prava (HRA), Podgorica<\/p>\n

Daliborka Uljarevi\u0107, izvr\u0161na direktorka, Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), Podgorica<\/p>\n

Vesna Ter\u0161eli\u010d, voditeljica, Centar za suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u DOCUMENTA, Zagreb<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Samo tog dana 1991. godine od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Me\u0111unarodnog univerzitetskog centra sa 20.000 knjiga i znatno o\u0161te\u0107eno staro jezgro grada pod za\u0161titom UNESCO<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-217820","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217820","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=217820"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217820\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=217820"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=217820"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=217820"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}