{"id":217760,"date":"2016-12-05T09:22:28","date_gmt":"2016-12-05T08:22:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=217760"},"modified":"2016-12-05T09:22:28","modified_gmt":"2016-12-05T08:22:28","slug":"svaki-nacionalizam-budi-se-kao-uspavana-ljepotica-iz-bajki-a-zavrsava-kao-monstruozno-cudoviste-iz-bezdana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/12\/05\/svaki-nacionalizam-budi-se-kao-uspavana-ljepotica-iz-bajki-a-zavrsava-kao-monstruozno-cudoviste-iz-bezdana\/","title":{"rendered":"Svaki nacionalizam budi se kao uspavana ljepotica iz bajki, a zavr\u0161ava kao monstruozno \u010dudovi\u0161te iz bezdana"},"content":{"rendered":"

Razgovarao: Franjo \u0160ar\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"marko-orsolic\"<\/a><\/p>\n

Marko Or\u0161oli\u0107 teolog je, politolog i publicist. Ro\u0111en je u Tolisi (Ora\u0161je) 3. VIII. 1943. Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io je u Tolisi (1950-1958), gimnaziju u Visokom (1958-62), novicijat u Kraljevoj Sutjesci (1962-1963), filozofsko-teolo\u0161ki studij u Sarajevu (1963-1964, 1966-1967) i K\u00f6nigsteinu (1967-1969), studij povijesti (1969-1973) i politologiju (1969-1974) u Sarajevu, postdiplomski iz filozofije u Dubrovniku \u2013 gdje je 1977. magistrirao radom Filozofija znanosti Rogera Bacona, i teologije u Ljubljani \u2013 gdje je 1988. magistrirao radom Filozofija religije Ernsta Blocha. Za sve\u0107enika je zare\u0111en 1968. Bio je profesor u Visokom (1973-1986) i na Teologiji u Sarajevu od 1986, te predsjednik provincijske komisije Justitia et pax i tajnik Udru\u017eenja katoli\u010dkih vjerskih slu\u017ebenika Dobri Pastir. Or\u0161oli\u0107 se, premda je povjesni\u010dar po formaciji i dugogodi\u0161nji profesor povijesti, ponajvi\u0161e bavi pitanjima i problemima s podru\u010dja politi\u010dko-socijalnog. Objavio je vi\u0161e knjiga i nekoliko stotina \u010dlanaka s podru\u010dja filozofije znanosti, fundamentalne teologije i teologije dijaloga. (izvor: bosnasrebrena.ba<\/a>) Intervju s Markom radili smo povodom 25. ro\u0111endana IMIC-a.<\/p><\/blockquote>\n

Prije 25 godina sa svojim suradnicima ste osnovali IMIC (Internacionalni multireligijski i interkulturni centar) \u201eZajedno\u201c. \u0160to ste sve osnivanjem ovoga centra \u017eeljeli posti\u0107i?<\/strong><\/p>\n

IMIC \u201eZajedno\u201c nastao je na poticaj MEFRA-e (Srednjoevropske konferencije franjevaca) i Pax Christija iz Njema\u010dke, kojemu su se odazvali gradona\u010delnik Sarajeva Muhamed Kre\u0161evljakovi\u0107 (predsjedavao osniva\u010dkom skup\u0161tinom), predsjednik ANUBiH, beogradski rabin, novosadski vladika, provincijal Bosne Srebrene i pedesetak zna\u010dajnih pojedinaca iz religijskog, kulturnog i javnog \u017eivota Sarajeva.<\/p>\n

A svi smo mi osje\u0107ali duboku tjeskobu zbog politi\u010dke situacije u kojoj smo se na\u0161li. Intuitivno smo osje\u0107ali da nam samo neka nadzemaljska sila mo\u017ee pomo\u0107i i da je se mo\u017ee uprisutniti i u\u010diniti djelotvornom kroz tri velike religijske tradicije – judaisti\u010dku, kr\u0161\u0107ansku i islamsku. Od presudne je va\u017enosti da se ljudi vjerom ne dijele, jer \u0107emo do\u0107i, u uzavreloj nacionalnoj euforiji, do me\u0111usobnog istrebljenja. Po vjeri se razlikujemo, a zagri\u017eene nacionalne ideologije ho\u0107e da se vjerom dijelimo. Crta razdjelnica izme\u0111u vjernika i nevjeruju\u0107ih ide kroz ljude a ne izme\u0111u ljudi, \u0161to va\u017ei i za pripadnike razli\u010ditih vjera.<\/p>\n

U to vrijeme posebnu pa\u017enju posvetili ste brizi i za\u0161titi tzv. mje\u0161ovitih brakova i njihovoj djeci. To su ljudi koji su postali vi\u0161ak u antihumanoj nacionalisti\u010dkoj ideologiji. Kako su se tada oni osje\u0107ali?<\/p>\n

Mi smo u to vrijeme znali da mo\u017eemo uspjeti jedino ako se internacionaliziramo i ako se oslonimo na ljude u mije\u0161anim brakovima i djecu iz njih. \u010cak su me i ugledni vjerski predstavnici iz Sarajeva javno difamirali u Grazu zato \u0161to sam rekao da po\u0161tujem ljude iz mije\u0161anih brakova, jer je njima ljubav va\u017enija i od nacije i religije. U Bibliji je zapisano – sad ostaje vjera, nada i ljubav i poslije smrti vjera i nada \u0107e nestati, a ljubav \u0107e vje\u010dno ostati.<\/p>\n

Jedan ste od rijetkih ljudi u Crkvi, i uop\u0107e jedna od rijetkih vjerskih osoba na ovim prostorima koja je odmah na po\u010detku prepoznala kuda nas vodi alternativa propalom re\u017eimu. \u010cak je Va\u0161 subrat Ljubo Luci\u0107 kasnije otvoreno priznao da je i on u po\u010detku podr\u017eavao HDZ dok nije vidio kuda sve to vodi. Kako ste ve\u0107 tada naslutili u kojem pravcu \u0107e se situacija razvijati i jeste li o\u010dekivali onakve razmjere sukoba?<\/strong><\/p>\n

Taj re\u017eim nije propao nego je kao paradigma dotrajao nakon 45 godina svoga rada i transformacija, uspjeha i, naravno, svojih ograni\u010denih mogu\u0107nosti. Trebalo ga je zamijeniti vi\u0161estrana\u010dkom demokracijom i njegove parole o bratstvu i jedinstvu nadopuniti zaboravljenim pozivom na slobodu i to implementirati u politi\u010dkom \u017eivotu. Na\u0161a perestrojka se svela na kontrarevoluciju i na sasvim anakrone nacionalizme. Samoupravni socijalizam (neistomi\u0161ljenici vole re\u0107i komunizam, no on je bio ideal, a ne stanje) brzopleto je zamijenjen trostrukim plitkim nacionalizmom i diletantizmima. To \u0161to su tri nacionalizma ne zna\u010di vi\u0161e demokracije nego troskok u zlo i neizvjesnost. Jedan stari franjevac, prijatelj Adenauerov mi je uvijek govorio: Nemoj se raspravljati s nacionalistima, oni nemaju \u010dula za argumente, ina\u010de ne bi ni bili nacionalisti kad bi ga imali. I \u010desto je ponavljao da se svaki nacionalizam budi kao uspavana ljepotica iz bajki, a zavr\u0161ava kao monstruozno \u010duduvi\u0161te iz bezdana. \u0160to je potkrepljivo \u010dinjenicom sukoba za vrijeme nacionalsocijalizma.
\n
\nJeste li zbog takvih stavova imali problema u svojoj redovni\u010dkoj zajednici?<\/strong><\/p>\n

Moja redovni\u010dka zajednica i odgovorni u njoj imali su mnogo vi\u0161e problema zbog mene, nego ja problema sa njima. Od 1991. godine svi provincijali su mi pomagali koliko su u tom trenutku mogli, a nikada mi nisu pravili probleme. Nekima sam govorio neka mi zabrane, ako ho\u0107e, javne nastupe, a oni su boja\u017eljivo dodavali: \u201eBilo bi divno, kad bi to isto kazao, ali pod pseudonimom\u201c. Normalno, na to nisam pristajao. Naravno, moji redovni\u010dki i crkveni poglavari imaju ponekad te\u0161ko\u0107a sa mnom, a i ja s njima, ali nikada ne krijem svoju lojalnost koja se ne mo\u017ee pretvoriti u sluganstvo ili izmanipulirati. Postoje, prirodno, trajna napetost i svakodnevni problemi koji se razrje\u0161avaju paze\u0107i da su ljubav i po\u0161tovanje va\u017eniji od istine i formalne poslu\u0161nosti. \u010cetvrta Bo\u017eja zapovijed ka\u017ee po\u0161tuj oca i majku – a ne slu\u0161aj, kad si ve\u0107 punoljetan. Na\u0161i teolozi nemaju dovoljno hrabrosti da se okrenu imanentnoj kritici vjerske zajednice koja je u skladu sa teolo\u0161kim principom Ecclesia semper reformanda.
\n
\nSpomenuli smo ranije Va\u0161u posebnu pa\u017enju posve\u0107enu tzv. mje\u0161ovitim brakovima. Negdje sam pro\u010ditao da su Vam stoga za vrijeme rata zamjerali \u0161to \u201evi\u0161e radite za Srbe, Muslimane i djecu komunista, nego za ‘svoje'\u201c. I danas \u010desto vidim da iz hrvatskih nacionalisti\u010dkih krugova pi\u0161u pamflete u kojima Vam spo\u010ditavaju navodno nedovoljnu crkvenost, i antihrvatstvo. Kako odgovoriti tome, jeste li se umorili od obja\u0161njavanja i polemika s takvima?<\/strong><\/p>\n

Ljudi te\u0161ko prihva\u0107aju \u010dinjenicu da su vjerski slu\u017ebenici (pogotovo redovnici) zapravo sluge Bo\u017eje, a ne neki slu\u017ebenici vjerske zajednice. Svi mi pripadamo svima i nema nitko pravo da nas monopolizira i za svoje isklju\u010dive interese izmanipulira. Nikome ni\u0161ta ne razja\u0161njavam, jer na\u0161i \u010dlanovi vide tko \u0161ta radi. Najte\u017ee mi je bilo u ratu kad su me svjetovni, politi\u010dki autoriteti javno napadali da govorim o miru, kad je 70% BiH okupirano.<\/p>\n

Nekima sam morao javno odgovoriti da kad je Isus u govoru na Gori hvalio mirotvorce njegova domovina je bila okupirana od Rimljana, pa to ne zna\u010di da je on bio za rimsku okupaciju. Politi\u010dari \u010desto ho\u0107e da vje\u010dne istine iskoriste za dnevnopoliti\u010dke interese. Na\u0161 Centar u M\u00fcnchenu pomagao je svakom ugro\u017eenom \u010dovjeku iz na\u0161ih krajeva i pazio da pomo\u0107 bude ravnopravno raspore\u0111ena na sve. Recimo, njema\u010dki Caritas je organizacija koja upu\u0107uje katoli\u010dku pomo\u0107 ugro\u017eenim ljudima, a ne samo katolicima. Postoji jedna nedjelja u godini kad se milodari skupljaju samo za katolike. Kod nas je bilo mnogo neshva\u0107anja u tom smislu, a to su nacionalisti\u010dke ideologije jo\u0161 poja\u010dale i zloupotrijebile. IMIC \u201eZajedno\u201c je zbog toga, u najgore vrijeme, morao napraviti svoj Servis dobrote, da bi se stanje popravilo.
\n
\n\u010cinjenica je da vjerske zajednice imaju prevelik utjecaj u na\u0161em dru\u0161tvu i da je sekularnost na\u0161e dr\u017eave upitna. Kako generalno ocjenjujete njihovu ulogu u poslijeratnom procesu pomirenja u BiH? Je li vjerski kapital kroz djelovanje vjerskih zajednica stavljen u slu\u017ebu nacionalisti\u010dkih ideologija?<\/strong><\/p>\n

Mislim da je danas situacija mnogo bolja nego \u0161to je bila u periodu kad je pomo\u0107 vjerskih zajednica bila najpotrebnija. BiH je sekularna dr\u017eava, ali postoje razli\u010diti oblici praksi koje to demantiraju. Treba vremena da se shvati kako najbolje iskoristiti duhovne potencijale u obnovi dru\u0161tva. Treba pluralisti\u010dki pristupiti shva\u0107anju sekularnosti i nu\u017eno je da u tom smislu i lijevo orijentirane stranke poka\u017eu vi\u0161e fleksibilnosti i hrabrosti. Ina\u010de \u0107e na\u0161e desno orijentirane stranke pretvoriti na\u0161u demokraciju u obi\u010dnu partitokraciju, a dr\u017eavu u diletantsku tvorevinu. Desno orijentirane stranke svakodnevno se koriste religijom u ostvarivanju svojih dnevnopoliti\u010dkih ciljeva. To po sebi ne mora biti lo\u0161e. Svatko ima pravo da se koristi svim legalnim sredstvima na putu do cilja. Instrumentalizacija religije u politi\u010dkom \u017eivotu ne smije se pretvoriti u njeno iskori\u0161tavanje i svo\u0111enje na ulogu otira\u010da za prljave cipele uz financijske privilegije.
\n
\nKako danas vidite me\u0111ureligijski dijalog, na \u010demu bi se on trebao zasnivati i \u0161to je pritom najva\u017enije kad je rije\u010d o na\u0161im prostorima? Konkretno, kako gledate na odnos katoli\u010dke i pravoslavne Crkve na ovim prostorima, je li previ\u0161e optere\u0107en povije\u0161\u0107u i politi\u010dkim svecima?<\/strong><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de me\u0111ureligijskog dijaloga treba re\u0107i da tu ima problema. Recimo nisu ra\u0161\u010di\u0161\u0107eni ni jasni neki pojmovi. Katolicizam i pravoslavlje su jedna vjera, ali samo dvije Crkve. \u010cak i Ivo Andri\u0107 je govorio o \u010detiri vjere u BiH, a ima ih samo tri: judaizam, kr\u0161\u0107anstvo i islam. Pravoslavlje odnosno isto\u010dno kr\u0161\u0107anstvo ima mnogo te\u0161ko rje\u0161ivih organizacijskih problema. Njihov cezaropapisti\u010dki pristup crkvenosti i optere\u0107enost tradicionalizmom ne mora uvijek zna\u010diti prednost koja doprinosi \u010duvanju vjere, nego optere\u0107enje s kojim treba iza\u0107i na kraj. Isto tako zapadno kr\u0161\u0107anstvo ima mnogo optere\u0107enja od inkvizicije i kri\u017earskih ratova, kao i odgovornosti za holokaust i predugo podr\u017eavanje i pravdanje starih re\u017eima, do odgovornosti zbog neprovo\u0111enja ljudskih prava i upotrebe la\u017enih kvaziteolo\u0161kih opravdavanja njegovih kr\u0161enja. Zbog toga je nu\u017eno da se uspostave simboli\u010dni znaci kojima \u0107e religije u javnosti predstaviti svoju spremnost za dijalog. Kao prvo: nu\u017eno je Aja Sofiju u Istanbulu pretvoriti funkcionalno u bogomolju svih triju religija. Svakoga petka u podne ona mora dopustiti d\u017eumu, petkom uve\u010de \u0161abat, u subotu uve\u010de katoli\u010dku misu, u nedjelju liturgiju, a u ponedjeljak bila bi stavljena na raspolaganje turistima sve do petka. Sli\u010dno, treba i d\u017eamiju Al Aksu pretvoriti u hram molitve jednom te istom Bogu. Tako bi se skinula bremena stolje\u0107a i dala nada budu\u0107im pokoljenjima.<\/p>\n

Odnos katoli\u010dke i pravoslavne Crkve ne treba apsolutizirati i predimenzionirati njihovu ulogu. Jedino je Bog Apsolutni. \u0160to se ti\u010de svetaca jasno je iz dijaloga sa judaizmom i islamom da je jedino Bog svet. Sve je ostalo relativno i ograni\u010deno, podlo\u017eno mjestima i vremenima i svrsishodnosti.
\n
\nMladi u bh. dru\u0161tvu i gra\u0111ani uop\u0107e dosta su pasivni i \u010dak mo\u017eda neodgovorni kada je u pitanju politi\u010dki anga\u017eman u smislu ozbiljne brige za op\u0107e dobro. Jesu li ljudi doista uvjereni da sada\u0161nje stanje nema alternative?<\/strong><\/p>\n

Sada\u0161nje stanje je veoma te\u0161ko i izgleda bezizlazno. Treba globalisti\u010dki pristupiti rekonstrukciji svjetskog ekonomskog poretka, svjetskom miru i brizi za \u010dovje\u010danstvo. Nada postoji, iako vjerujemo da \u0107e do\u0107i Kijamet na kraju, ili Sudnji dan.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Fra Marko Or\u0161oli\u0107: U Bibliji je zapisano – sad ostaje vjera, nada i ljubav i poslije smrti vjera i nada \u0107e nestati, a ljubav \u0107e vje\u010dno ostati<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":217761,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-217760","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217760","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=217760"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217760\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/217761"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=217760"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=217760"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=217760"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}