{"id":217757,"date":"2016-12-05T08:17:55","date_gmt":"2016-12-05T07:17:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=217757"},"modified":"2016-12-05T08:17:55","modified_gmt":"2016-12-05T07:17:55","slug":"kako-ko-pije-kafu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/12\/05\/kako-ko-pije-kafu\/","title":{"rendered":"Kako ko pije kafu"},"content":{"rendered":"

\"kafa\"<\/a>Mo\u017eete li zamisliti svoju divnu, prvu jutarnju kafu sa komadi\u0107ima sira ili kombinacijom bibera i cimeta?<\/p>\n

Me\u0111utim, na ovaj i jo\u0161 iznena\u0111uju\u0107ih na\u010dina, mnogi ljudi u\u017eivaju u svom omiljenom kafenom napitku. Ritual ispijanja kafe u \u010ditavom svetu povezuje se sa opu\u0161tanjem ili mirom uz prijateljsko \u0107askanje. I ispija se svuda, prakti\u010dno u \u010ditavom svetu. <\/p>\n

Me\u0111utim, priprema kafe, sastojci, kao i na\u010din konzumiranja, to je ve\u0107 ne\u0161to potpuno druga\u010dije i varira od dr\u017eave do dr\u017eave. <\/p>\n

1. Finska <\/p>\n

Kaffeost se priprema na slede\u0107i na\u010din: Vrela kafa sipa se preko kockica sira. Iako se nama ovo \u010dini prili\u010dno neprimamljivim, Finci obo\u017eavaju ovu \u010dudnu kombinaciju. <\/p>\n

2. Turska <\/p>\n

Turska kafa nama je dobro poznata, jedina razlika u odnosu na onu koju mi pijemo jeste speifi\u010dna metalna d\u017eezva u kojoj se kuva, a Turci smatraju da joj ona daje poseban ukus. Iako je nama to uobi\u010dajeni metod kuvanja i ispijanja kafe, ostatku sveta je poprili\u010dno stran i iznena\u0111uju\u0107, jer talog ostaje u \u0161olji. Naime, ostatak Evrope kafu ispija isklju\u010divo filtriranu. <\/p>\n

3. Malezija <\/p>\n

Kafa se u Maleziji naziva Yuanyang i zapravo je samo jednim delom kafa, a drugim me\u0161avina crnog \u010daja i mleka. Tako\u0111e, slu\u017ei se topla ili hladna, u zavisnosti od va\u0161eg raspolo\u017eenja. <\/p>\n

4. Australija <\/p>\n

Najpopularnija kafa na ovom udaljenom kontinetnu je ona pod nazivom flat white, \u0161to bi bila neka vrsta popularne latte kafe, a jo\u0161 je sli\u010dnija kapu\u0107inu koji se slu\u017ei kod nas. U \u0161olju se sipa jedna doza espresa, a potom se do vrha preliva gustom mle\u010dnom penom. <\/p>\n

5. Gr\u010dka <\/p>\n

Frape, koji je zapravo patentirala Nescafe kompanija davne 1957. godine, vrlo je popularno letnje pi\u0107e u Gr\u010dkoj. Sastoji se od hladne instant kafe sipane u \u010da\u0161u do pola punu, tako\u0111e hladnom, mle\u010dnom penom. <\/p>\n

6. Italija <\/p>\n

Iako je ve\u0107ina nas upoznata sa na\u010dinom ispijanja kafe tj. espresa u Italiji, koji se konzumira sa nogu u jednom ili dva gutljaja, ve\u0107ina ne zna da se ovaj espreso slu\u017ei sa kri\u0161kom limuna. Nakon ispijenog espresa, poslu\u017eite se i limunom, koji kako Italijani smatraju, posle gorkog ukusa kafe, ostavlja slatkast ukus u ustima, a ovaj napitak zove se espreso romano. <\/p>\n

7. Vijetnam <\/p>\n

Njihova tradicionalna kafa je poznata kao vrlo slatka i izuzetno jaka. U \u0161olju ili \u010da\u0161u se sipa kondenzovano mleko i led, zatim se stavlja filter, a potom se sipa prethodno skuvana kafa sa \u0161e\u0107erom. <\/p>\n

8. Meksiko <\/p>\n

Pripremljena sa cimetom, tradicionalna meksi\u010dka kafa slu\u017ei se u glinenoj \u0161olji sa nerafinisanim \u0161e\u0107erom, naziv joj je Caf\u00e9 de Olla. <\/p>\n

9. Senegal <\/p>\n

Napitak je za\u010dinjen biberom, a slu\u017ei se i sa karanfili\u0107em. Ovi za\u010dini su samleveni i skuvani zajedno sa kafom, potom se serviraju sipani kroz filter. <\/p>\n

10. Brazil <\/p>\n

Mnogi kajpirinju smatraju tradicionlanim brazilskim pi\u0107em, ali kafezino je daleko popularniji napitak me\u0111u lokalnim stanovni\u0161tvom. Sli\u010dan espresu, kafezino je zapravo mala doza filtrirane jake kafe. Jedina razlika je u tome \u0161to je ovaj napitak prethodno zasla\u0111en, \u0161e\u0107er se melje zajedno sa zrnima kafe. <\/p>\n

11. \u0160panija <\/p>\n

Za one koji u\u017eivaju u veoma slatkoj kafi, \u0161panska bombon kafa prava je poslastica. Ovaj napitak vrlo je gust i sladak, a sadr\u017ei istu koli\u010dinu kafe i kondenzovanog mleka, koje se prvo sipa u \u0161olju. <\/p>\n

12. Irska <\/p>\n

Jedna od najrasprostranjenijih kafa na svetu, sastoji se od vru\u0107eg espresa, \u0161e\u0107era i viskija, dok se na kraju dodaje kremasti, mle\u010dni \u0161lag. <\/p>\n

13. Austrija <\/p>\n

Omiljena kafa u Austriji je espreso sa \u0161lagom ili kapu\u0107ino sa \u0161lagom koji je preliven kakaom. <\/p>\n

14. Francuska <\/p>\n

Francuzi svoju kafu najradije ispijaju ujutru uz kroasan, a sam napitak sastoji se od jednake koli\u010dine filter kafe i mleka, slu\u017ei se u velikoj \u0161olji. <\/p>\n

15. Maroko <\/p>\n

Crna kafa u Maroku se sprema zajedno sa kardamonom, cimetom, karanfili\u0107em i biberom.
\nAutor: Elle.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mo\u017eete li zamisliti svoju divnu, prvu jutarnju kafu sa komadi\u0107ima sira ili kombinacijom bibera i cimeta? Me\u0111utim, na ovaj i jo\u0161 iznena\u0111uju\u0107ih na\u010dina, mnogi ljudi u\u017eivaju u svom omiljenom kafenom napitku. Ritual ispijanja kafe u \u010ditavom svetu povezuje se sa opu\u0161tanjem ili mirom uz prijateljsko \u0107askanje. I ispija se svuda, prakti\u010dno u \u010ditavom svetu. Me\u0111utim, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-217757","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217757","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=217757"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217757\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=217757"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=217757"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=217757"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}