{"id":217522,"date":"2016-12-01T07:51:42","date_gmt":"2016-12-01T06:51:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=217522"},"modified":"2016-12-01T07:51:42","modified_gmt":"2016-12-01T06:51:42","slug":"iva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/12\/01\/iva\/","title":{"rendered":"Iva"},"content":{"rendered":"

\"iva\"<\/a>Trava iva (Teucrium montanum) u narodu poznata i kao dup\u010dac ili gorsko smilje, koristila se za lije\u010denje jo\u0161 u anti\u010dko doba. Me\u0111u narodima Balkana vlada drevno mi\u0161ljenje da podsti\u010de mentalni i fizi\u010dki oporavak poslije duge bolesti, kao i oporavak nakon te\u0161ke tjelesne ili du\u0161evne iscrpljenosti. “Trava iva od mrtvoga pravi \u017eiva”, narodna je izreka, jer je po blagotvornim sastojcima zlata vrijedna.<\/p>\n

Raste na kr\u0161evitim mjestima, brdima i planinama, a prepoznaje se po malim okruglim i poleglim busenovima. Stabljike su prete\u017eno uzdignute i djelimi\u010dno drvenaste. Cvjeti\u0107i privla\u010dne bledo\u017eu\u0107kaste boje se javljaju od juna do septembra. Kada se iva bere, trebalo bi makar tre\u0107inu cveti\u0107a ostaviti, jer poma\u017eu da biljka lak\u0161e ve\u017ee malu koli\u010dinu zemlje na kamenjaru i sprije\u010di njeno spiranje u ki\u0161nom periodu. S obzirom na to da se lako \u010dupa, nadzemni dio bi trebalo sje\u0107i o\u0161trim makazama i tako je sa\u010duvati.<\/p>\n

Zbog izuzetne vrijednosti, pristalice narodne medicine insistiraju kod bera\u010da da je \u010duvaju i beru samo kao lijek.<\/p>\n

Trava iva je izuzetno gorkog i oporog ukusa, jer sadr\u017ei obilje gorkih materija. U ve\u0107im koli\u010dinama ima tanin, metanol, petrolejski eter, hloroform, etilni acetat. Zbog specifi\u010dnih sastojaka je i u zvani\u010dnoj medicini preporu\u010duju za ja\u010danje imuniteta. Pokazala se i kao odli\u010dan lijek protiv stresa, a gorke materije poma\u017eu kod nadimanja i drugih bolesti \u017eeluca i crijeva. Djelotvorna je i kod bolesti usta i grla, raznih infekcija, gljivica i afti.<\/p>\n

\u010caj od ive lije\u010di gr\u010deve i \u010disti krv. Blagotvorno djeluje kod svih vrsta groznica, ali i dijabetesa. Tinktura poma\u017ee kod hemoroida, bolesti jetre i \u017eu\u010di, jer podsti\u010de stvaranje i bolji protok \u017eu\u010dne kiseline. Spremljena u vidu kupke, povoljno djeluje na ko\u017eu, pogotovo ako su na njoj rane i druge vrste promjena.<\/p>\n

U vidu balzama ubla\u017eava reumatizam, a prah od osu\u0161ene biljke se koristi za razne tegobe. Narodni ljekari tvrde da djeluje protiv bakterija, smanjuje upale, sna\u017ean je antioksidans, poma\u017ee kod depresija, izbacuje vi\u0161ak te\u010dnosti iz organizma i \u010disti organizam.<\/p>\n

Narodni recepti<\/p>\n

* \u010caj – ka\u0161i\u010dicu ive prelijte sa 2 dl kipu\u0107e vode i poklopite. Poslije 15 minuta, \u010daj procjedite i pijte 1 do 2 puta dnevno prije jela, ali nezasla\u0111en.<\/p>\n

* Tinktura – u 1 dl alkohola potopite 20 g ive i ostavite da stoji u posudi dvije nedjelje. Sadr\u017eaj potom procjedite i dobijenu tinkturu pijte 3 puta dnevno po 20 kapi.<\/p>\n

\u0408a\u010danje imuniteta<\/p>\n

* U litar crnog vina potopite 20 g ive i ostavite da stoji osam dana. Nakon toga pijte po jednu \u010da\u0161icu neprocije\u0111enog vina, 3 puta dnevno prije jela.<\/p>\n

* Osu\u0161enu ivu sameljite u mlinu za kafu, a prah sipajte u \u010distu bo\u010dicu, u koli\u010dini koja vam je potrebna. Dok traju zdravstvene tegobe, uzimajte 1 do 3 g prije jela. Ovaj prah sna\u017eno podi\u017ee imunitet.<\/p>\n

Ve\u010dernje novosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Trava iva (Teucrium montanum) u narodu poznata i kao dup\u010dac ili gorsko smilje, koristila se za lije\u010denje jo\u0161 u anti\u010dko doba. Me\u0111u narodima Balkana vlada drevno mi\u0161ljenje da podsti\u010de mentalni i fizi\u010dki oporavak poslije duge bolesti, kao i oporavak nakon te\u0161ke tjelesne ili du\u0161evne iscrpljenosti. “Trava iva od mrtvoga pravi \u017eiva”, narodna je izreka, jer […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":217523,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-217522","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217522","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=217522"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217522\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/217523"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=217522"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=217522"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=217522"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}