{"id":217404,"date":"2016-11-29T08:50:32","date_gmt":"2016-11-29T07:50:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=217404"},"modified":"2016-11-29T08:58:05","modified_gmt":"2016-11-29T07:58:05","slug":"u-raljama-erdogana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/11\/29\/u-raljama-erdogana\/","title":{"rendered":"U raljama Erdogana"},"content":{"rendered":"

Autorka: Ivana Peri\u0107\t<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Po\u010detkom studenog turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zatvorio je \u010delnike oporbene prokurdske Narodne demokratske stranke (HDP), a diljem europskih gradova po\u010deli su se organizirati prosvjedi protiv njegove diktature. Zajedno s jo\u0161 11 parlamentaraca\/ki Narodne demokratske stranke (HDP), uhi\u0107eni su i dopredsjednici te stranke Selahattin Demirtas i Figen Y\u00fcksekda\u011f, pod optu\u017ebom da su povezani s teroristi\u010dkim organizacijama. U isto vrijeme su zapo\u010dele operacije ga\u0161enja interneta; najprije je blokiran Twitter, zatim Facebook, a nakon toga i ostale dru\u0161tvene mre\u017ee – \u0161to je ve\u0107 standarda procedura u takvim slu\u010dajevima.<\/p>\n

“O\u010dekujemo jo\u0161 uhi\u0107enja. Cilj je ovih mjera ugasiti tre\u0107u najve\u0107u stranku u parlamentu. Ovo je crni dan ne samo za na\u0161u stranku, nego i za sve u Turskoj i regiji jer ozna\u010dava kraj demokracije u Turskoj”, oglasio se HDP priop\u0107enjem. Po\u010detkom studenog turska je Vlada potvrdila i da je zabranila djelovanje 370 nevladinih organizacija, uklju\u010duju\u0107i i organizacije za ljudska prava – tako\u0111er zbog navodne povezanosti s teroristima.<\/p>\n

“Ove organizacije nisu uga\u0161ene, one su suspendirane. Postoje jaki dokazi da su povezani sa teroristi\u010dkim organizacijama. Turska se mora boriti s terorizmom na mnogim poljima. Poku\u0161avamo o\u010distiti dr\u017eavne institucije od ‘gulenista’. U isto vrijeme mi se borimo i protiv kurdskih militanata i ‘Islamske dr\u017eave'”, rekao je tom prilikom ministar unutarnjih poslova Numan Kurtulmus.<\/p>\n

“U pitanju je jedan potpuno izgubljen politi\u010dki kompas u turskom vrhu, koji ne sagledava posljedice i rezultate svega toga. To je direktni udar na supstancu ne\u010dega \u0161to je turska gra\u0111anska, politi\u010dka i historijska tradicija. Posljednjim doga\u0111ajima bit \u0107e isprovocirane razne snage koje u startu ne moraju uop\u0107e biti ujedinjenje ideolo\u0161ki i politi\u010dki. Front otpora prema politici \u0107e da naraste do mjere kada \u0107e krenuti u obra\u010dun sa svim tim”, prokomentirao je situaciju Zlatko Dizdarevi\u0107 za Dnevni avaz.<\/p>\n

Vi\u0161e od 110 tisu\u0107a ljudi otpu\u0161teno je s posla, a 37 tisu\u0107a uhi\u0107eno od srpnja ove godine – zbog navodnih veza sa Fetulahom Gulenom kojeg Ankara optu\u017euje za organiziranje vojnog udara. <\/p>\n

Krajem listopada je uhi\u0107en Murat Sabuncu, glavni urednik uglednog dnevnog lista Cumhuriyet, optu\u017een da je po\u010dinio krivi\u010dna djela u ime kurdskih militanata i “Gulenisti\u010dke teroristi\u010dke organizacije”. Njema\u010dka kancelarka Angela Merkel izjavila je tada da je alarmirana potezima turskih vlasti i dodala da sumnja da je uhi\u0107enje Sabuncua izvedno u skladu sa zakonom. Me\u0111utim, jasno je dano do znanja da od strane EU nikakvih sankcija za Tursku ne\u0107e biti.<\/p>\n

U ovogodi\u0161njem izvje\u0161\u0107u Reportera bez granica (RSF) o slobodi medija, Turska je zauzela mjesto me\u0111u zemljama koje su najvi\u0161e nazadovale \u2013 od 180 zemalja na\u0161la se na 151. mjestu (usporedbe radi, Hrvatska je na 63. mjestu). Koliko je situacija u Turskoj lo\u0161a svjedo\u010di i to da su ispred nje na ljestvici Rusija, Ju\u017eni Sudan, Meksiko i Pakistan. Ljestvica se temelji na seriji indikatora – pluralizmu, neovisnosti medija, autocenzuri, pravnom okviru, transparentnosti, a u izvje\u0161\u0107u RSF-a nagla\u0161ava se Erdoganov autoritarni udar na medije. “Predsjednik Recep Tayyip Erdogan krenuo je u ofanzivu protiv turskih medija. Novinari su maltretirani, mnogi su bili optu\u017eeni za ‘vrije\u0111anje predsjednika’, a internet je sustavno cenzuriran\u201c, stoji u izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n

O medijskoj situaciji u Turskoj govore nam Emre K\u0131z\u0131lkaya <\/strong>i Erol \u00d6nderoglu,<\/strong> turski novinari koje smo imali prilike upoznati tijekom Medijskog foruma jugoisto\u010dne Europe (SEEMO Media Forum), koji je odr\u017ean u Beogradu od 21. do 23. studenog.<\/p>\n

K\u0131z\u0131lkaya je novinar i urednik koji trenutno radi kao koordinator digitalnog izdanja najve\u0107eg turskog dnevnog lista H\u00fcrriyet. Radio je i kao urednik engleskog izdanja novina – H\u00fcrriyet Daily News, a tako\u0111er je i potpredsjednik International Press Instituta (IPI). “Prije vojnog udara nije bilo lako biti novinar u Turskoj, i postojali su brojni problemi, ali prije vojnog udara je puno manje novinara bilo u zatvoru, gdje ih je trenutno vi\u0161e od 140. Tako\u0111er, prije se redakcije i medije nije gasilo s takvom lako\u0107om kao \u0161to se to sada radi. Sada se medije gasi, novinare zatvara i protjeruje, sve s lako\u0107om i pravdanjem o izvanrednom stanju i izvanrednim mjerama. Vlada preko no\u0107i mo\u017ee napraviti \u0161to god \u017eeli, a to i radi. Sve je mogu\u0107e i ne mo\u017eete znati tko je sljede\u0107i \u2013 ho\u0107e li vam sutra zatvoriti redakciju i strpati vas u zatvor”, obja\u0161njava K\u0131z\u0131lkaya.<\/p>\n

Vi\u0161e od sto tisu\u0107a internetskih stranica u Turskoj je trenutno blokirano, a me\u0111u tim stranicama brojni su mediji \u2013 primarno kurdski i opozicijski. Twitter, Facebook i ostale dru\u0161tvene mre\u017ee svako malo bivaju zabranjene, iako ih koristi i na njima slu\u017ebeni profil ima Erdogan. U redakciji H\u00fcrriyeta zbog turskih zakona o internetu koriste razli\u010dite metode \u2013 enkripciju, posebne oznake, mijenjanje IP adresa.<\/p>\n

U njegovoj redakciji su zasada imali sre\u0107e, a K\u0131z\u0131lkaya tvrdi kako, unato\u010d strahu, ne \u017eeli da njegov rad postane vo\u0111en autocenzurom. “Osobno si ne name\u0107em ograni\u010denja, i dalje pi\u0161em o onome \u0161to mislim da je bitno, i dalje sam kriti\u010dan. Pro\u0161li tjedan sam napisao kolumnu o uhi\u0107enjima novinara i kritizirao Vladu. Naravno, ja imam sre\u0107e, brojni kolege koji su pisali za kurdske medije sada su u potpunosti u\u0161utkani, oni se jednostavno ne mogu izlagati na taj na\u010din”, govori K\u0131z\u0131lkaya.<\/p>\n

Manje sre\u0107e imao je Erol \u00d6nderoglu, novinar i predstavnik Reportera bez granica (RSF) Turske. \u00d6nderoglu je u srpnju ove godine bio pritvoren zato \u0161to je, poput brojnih drugih novinara – u gesti solidarnosti s kurdskim medijima koji su bili na posebnom udaru – radio kao privremeni urednik kurdskih novina \u00d6zgur G\u00fcndem. Arbitrarno kori\u0161tenje antiteroristi\u010dkih zakona i u ovom je slu\u010daju poslu\u017eilo za u\u0161utkavanje bilo kakve vrste kritike.<\/p>\n

“Posljednjih deset godina u Turskoj je do\u0161lo do zna\u010dajnog pogor\u0161anja kada je u pitanju djelovanje za op\u0107e dobro i javni interes, bilo da se radi o politi\u010dkim strankama, medijima ili pak organizacijama civilnog dru\u0161tva. \u0160to se novinara ti\u010de, u deset godina vi\u0161e od deset tisu\u0107a novinara dobilo je otkaz, a nakon vojnog udara te su brojke rapidno porasle. Na\u010din na koji se koristi izvanredno stanje nakon vojnog udara uvelike je ubrzao te procese i dru\u0161tvo se trenutno nalazi na rubu”, govori nam \u00d6nderoglu.<\/p>\n

Me\u0111unarodne novinarske organizacije u ovoj su situaciji primjereno reagirale, objavljivale su izvje\u0161taje, upozoravale javnost, skretale pozornost na situaciju u Turskoj. Na\u017ealost, takva djelovanja previ\u0161e ne zabrinjavaju tursku Vladu. \u00d6nderoglu i K\u0131z\u0131lkaya se sla\u017eu kako je potreban pritisak od strane drugih Vlada, diplomatskim putevima. Organizacije bi trebale svoje napore ulo\u017eiti u nagovaranje nacionalnih Vlada da u ovoj situaciji ne\u0161to naprave, da inzistiraju na ozbiljnim razgovorima s turskom Vladom. Erdogana ne brinu me\u0111unarodni vapaji razli\u010ditih organizacija, ali ga svakako brinu bilateralni odnosi s odre\u0111enim zemljama i prijetnje sankcijama, i to je ono na \u0161to se treba fokusirati.<\/p>\n

“Zbog dogovora EU – Turska, Turskoj se gleda kroz prste. Upali smo u pakleni krug – migrantska kriza \u0107e se nastaviti, EU \u0107e i dalje trebati Tursku da kontrolira stvari po tom pitanju, i zbog toga \u0107e EU i dalje skretati pogled s kr\u0161enja ljudskih prava u Turskoj. Tu treba re\u0107i i da EU nije ujedinjeno tijelo, unutar EU postoje razli\u010diti interesi i odnosi mo\u0107i, i zapravo govoriti o EU zna\u010di govoriti o vi\u0161e razliti\u010ditih, ponekad opre\u010dnih stvari \u2013 pa je te\u0161ko i o\u010dekivati ujedinjenu i sna\u017eu reakciju EU u ovom, ali i brojnim drugim slu\u010dajevima”, isti\u010de K\u0131z\u0131lkaya. <\/p>\n

K\u0131z\u0131lkaya tako\u0111er govori o dubokoj polarizaciji u turskom dru\u0161tvu. “Ne vjerujem da \u0107e polarizaciji u turskom dru\u0161tvu do\u0107i kraj dokle god je Erdogan na vlasti. On \u017eivi od toga i promjene se ne mogu dogoditi dok je njega. Polovica ljudi podr\u017eava Erdogana. \u0160to se tih ljudi ti\u010de, mislim da \u0107e oni te\u0161ko mijenjati svoja mi\u0161ljenja, dokle god je ekonomska situacija u Turskoj dobra. Kada bi do\u0161lo do ve\u0107ih ekonomskih problema, tek to bi izazvalo \u0161iri bunt. A ekonomski je situacija poprili\u010dno dobra, pogotovo ako uzmete u obzir tri milijuna izbjeglica koje je Turska primila u posljednje vrijeme, \u0161to je zbilja izvanredan pothvat”, govori K\u0131z\u0131lkaya.<\/p>\n

\u00d6nderoglu obja\u0161njava poziciju ostatka dru\u0161tva, onih koji ne podr\u017eavaju Erdogana. “Vlast poku\u0161ava fabricirati ideologiju koju ne podr\u017eava zna\u010dajan dio politi\u010dke baze, primarno Kurdi, ali i drugi dijelovi dru\u0161tva, zato \u0161to su njihove pri\u010de, njihova iskustva, njihova povijest, njihovi identiteti, isklju\u010deni iz te nove ideologije. Oni nisu spremni odbaciti sve u ime umjetne, jednostrane i prisilne konsolidacije. Upravo su oni trenutno najranjiviji i izlo\u017eeni dvostrukoj opresiji \u2013 onoj u svakodnevnom \u017eivotu, ali i na apstraktnijoj razini, razini kolektivne svijesti i povijesti, gdje im prijeti ignoriranje, zanemarivanje i brisanje”, isti\u010de \u00d6nderoglu.<\/p>\n

Iako su ovo posebno te\u0161ka vremena za bilo kakvu vrstu slobodnog izra\u017eavanja i kritike u Turskoj, a novinari poput njega nemaju nikakvu za\u0161titu, \u00d6nderoglu ne gubi nadu. “Kad \u0107e postojati mogu\u0107nost da se pojavi netko drugi, kad se izborimo za tu mogu\u0107nost, mislim da \u0107e ljudi izabrati pametno i znati prepoznati da je vrijeme za druge ljude na \u010delu na\u0161e zemlje. Tu moram re\u0107i da sam optimisti\u010dan, jer mislim da smo trenutno na dnu i da od sada nadalje mo\u017ee i mora i\u0107i samo prema gore”, zaklju\u010duje.<\/p>\n

Ovaj tekst izra\u0111en je u partnerstvu s Osservatorio Balcani e Caucaso za projekt European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF) i sufinanciran sredstvima Europske komisije. Sadr\u017eaj ove publikacije isklju\u010diva je odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu i ni na koji se na\u010din ne mo\u017ee smatrati da odr\u017eava gledi\u0161ta Europske komisije.<\/p><\/blockquote>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U ovogodi\u0161njem izvje\u0161\u0107u Reportera bez granica (RSF) o slobodi medija, Turska je zauzela mjesto me\u0111u zemljama koje su najvi\u0161e nazadovale<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-217404","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217404","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=217404"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217404\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=217404"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=217404"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=217404"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}