{"id":217350,"date":"2016-11-28T07:45:08","date_gmt":"2016-11-28T06:45:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=217350"},"modified":"2016-11-28T07:45:08","modified_gmt":"2016-11-28T06:45:08","slug":"retrovizija-historije-25-novembar-protiv-zavnobih-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/11\/28\/retrovizija-historije-25-novembar-protiv-zavnobih-a\/","title":{"rendered":"Re(tro)vizija historije: 25.novembar protiv ZAVNOBiH-a"},"content":{"rendered":"

Autor: Jasmin Hasanovi\u0107<\/em><\/p>\n

\"jasmin-hasanovic\"<\/a>Moderna Bosna i Hercegovina kao i njen politi\u010dki i dr\u017eavni identitet neodvojivi su od antifa\u0161isti\u010dkog backgrounda \u2013 pobjede nad segregacionim, ksenofobnim, \u0161ovinisti\u010dkim i rasisti\u010dkim ideologijama stranih okupatora i doma\u0107ih izdajnika, \u0161to je i krunisano prvim zasjedanjem Zemaljskog antifa\u0161isti\u010dkog vije\u0107a narodnog oslobo\u0111enja Bosne i Hercegovine u Mrkonji\u0107 Gradu. Osloba\u0111anjem Bosne i Hercegovine od stranog okupatora i r\u0111avih ideologija obnovljen je njen politi\u010dki identitet. Me\u0111utim, ovog se 25. novembra, u naletu romanti\u010darskog i hibridnog patriotizma, tamo gdje ga je bilo, rijetko ko sjetio \u0161ta taj praznik zaista predstavlja. Dana\u0161nji parcijalni patriotizam spram Bosne i Hercegovine polako ali sigurno kida sve veze sa modernim identitetom bosanskohercegova\u010dke dr\u017eavnosti koja je obnovljena ba\u0161 za ovaj dan prije 73 godine. Pa, iako se neko sjetio, to je sve ostalo na razini retori\u010dkih konstrukcija, dok je stvarna praksa pokazala druk\u010diju stvarnost.<\/p>\n

Krenimo redom.<\/p>\n

Mada ZAVNOBiH-ski koncept \u201eni ni ni \u2013 i i i\u201c iz dana\u0161njeg \u010ditanja Bosne i Hercegovine u svojoj sadr\u017eini mo\u017ee imati i negativnih implikacija, odre\u0111uju\u0107i je jo\u0161 od ranije kao isklju\u010divo vlasni\u0161tvo tri etni\u010dke skupine sa diskretno prisutnim separatisti\u010dkim tendencijama kroz \u201ei i i\u201e kategorije, njegova je poruka u tom kontekstu bila nedvojbeno i isklju\u010divo ideja jedinstvene Bosne i Hercegovine svih njenih naroda i narodnosti. Danas se pak praksom i ikonografijom obilje\u017eavanja ovog datuma kao Dana dr\u017eavnosti o\u017eivljava slika Bosne i Hercegovine koja je s onu stranu ZAVNOBiH-a, stvaraju\u0107i dojam da je to isklju\u010divi praznik samo jedne tre\u0107ine njenih gra\u0111ana, dok to istovremeno svojom ignorancijom i irelevantno\u0161\u0107u spram njega druge dvije tre\u0107ine i legitimiraju. Ne samo da je dana\u0161nja Bosna i Hercegovina lu\u0111a\u010dkom ko\u0161uljom Daytona odavno s onu stranu ZAVNOBiH-a, bivaju\u0107i etnoteritorijalno podijeljena, ve\u0107 je i podijeljeno shvatanje Bosne i Hercegovine kao politi\u010dkog subjekta. Ona tako sve vi\u0161e postaje politi\u010dkim objektom njenih etni\u010dkih zajednica, ne funkcioniraju\u0107i kao zbir svojih entiteta, ve\u0107 kao njihov ostatak. Dayton je tako razbio ZAVNOBiH-ski koncept \u201eni ni ni \u2013 i i i\u201c, s kojim je sada po\u010delo i distanciranje od svega bosanskoghercegova\u010dkog, pa tako i praznovanja. A kada \u201ei i i\u201c egzistira samo i odvojeno od \u201eni ni ni\u201c, onda diskretne separatisti\u010dke tendnecije postaju zbiljska opasnost.<\/p>\n

Dan ZAVNOBiH-a, odnosno dr\u017eavnosti Bosne i Hercegovine, zvani\u010dno, neradni je dan samo u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je u Republici Srpskoj radni dan. Dominantni srpski politi\u010dki diskurs u Bosni i Hercegovini otvoreno se distancira od obilje\u017eavanja ovog datuma, nalaze\u0107i mu zamjenu u 9. januaru, kao Danu Republike Srpske. S druge strane, dominantni hrvatski politi\u010dki diskurs u Bosni i Hercegovini se eksplicitno ne distancira od ovog praznika, iako bi se to u skorijem periodu i moglo dogoditi, naro\u010dito zbog \u010dinjenice da se na velika vrata ponovo uvodi praznovanje 18. novembra kao godi\u0161njice osnivanja tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Ovakve proslave partikularnih (kvazi)dr\u017eavotvornosti svakako da samo dodatno idu u prilog tre\u0107oj strani, osloba\u0111aju\u0107i bo\u0161nja\u010dkom politi\u010dkom diskursu prostor 25. novembra za penetraciju koncepta unitaristi\u010dki vi\u0111ene Bosne i Hercegovine. Na sceni je nevi\u0111eno svetogr\u0111e nad tekovinama ZAVNOBiH-a, gdje se on sada koristi kao poligon za svoje sopstveno negiranje. Prisutna je i zamjena njegovih tekovina upravo njihovim suprotnostima, od separatizama kroz 9. januar, odnosno 18h. novembar, do bo\u0161nja\u010dkog unitarizma, gdje se Bosna i Hercegovina kao ostatak svojih etnoteritorijalnosti sada gleda kao ni srpska, ni rvatska, nego muslimanska, odnosno bo\u0161nja\u010dka.<\/p>\n

Sve tri strane, kako one koje ga ignoriraju, tako i one koje ga proslavljaju, na taj na\u010din zloupotrebljavaju i pori\u010du vrijednosti zajedni\u010dke borbe protiv fa\u0161izma, odvajaju\u0107i 25. novembar od ZAVNOBiH-a, odnosno od njegove nedvojbene antifa\u0161isti\u010dke zale\u0111ine. \u010cini se stoga kako Bosna i Hercegovina kao dr\u017eava nije problem, ve\u0107 je problem njena antifa\u0161isti\u010dka priroda i porijeklo koje je utkano u genom njenog modernog politi\u010dkog identiteta. To je najbolje vidljivo na primjeru ovogodi\u0161njeg obilje\u017eavanja Dana dr\u017eavnosti u\u010denjem fatihe partizanima ispred Vje\u010dne vatre, zastavama Republike Bosne i Hercegovine po sarajevskim banderama, te posjetama bo\u0161nja\u010dke javne i politi\u010dke elite spomen obilje\u017ejima iz perioda 1992-1995. godine. Ho\u0107e se tako, nakon \u0161to se oslobodio hrvatskog i srpskog, dominantni bo\u0161nja\u010dki politi\u010dki narativ kona\u010dno osloboditi i onog antifa\u0161isti\u010dkog, odnosno \u201ekomunisti\u010dkog\u201c diskursa i identiteta 25. novembra, smje\u0161taju\u0107i ga sada u jedan novi historijski okvir. Istovremeno, s druge strane, dok se partizanima u\u010di fatiha, dominantni bo\u0161nja\u010dki diskurs kri\u0161om i stidljivo, ali sasvim sigurno, staje u odbranu bo\u0161nja\u010dkih promotora fa\u0161izma koji su bivaju\u0107i u koliziji sa samim tekovinama ZAVNOBiH-a likvidirani od strane biv\u0161eg sistema. Dan dr\u017eavnosti Bosne i Hercegovine sada postaje jedna sporna ta\u010dka u kojoj se ne samo o\u017eivljava ve\u0107 i objedinjuje konkretna i prevazi\u0111ena historijska trauma sa svojom sopstvenom suprotnosti i negacijom.<\/p>\n

Istina, tog je 25. novembra, kao i svakog drugog, odjekivao i glas antifa\u0161ista koji ne zaboravljaju stvarno zna\u010denje i simboliku ovog datuma, ali su iz godine u godinu sve ti\u0161i naspram mete\u017ei i galame vladaju\u0107ih etnonacionalnih elita. To je bilo posebno vidljivo na ovogodi\u0161njem prijemu u Predsjedni\u0161tvu gdje, bar ja, nisam vidio nikoga od predstavnika antifa\u0161ista Bosne i Hercegovine, dok su istovremeno s druge strane antifa\u0161isti\u010dka udru\u017eenja iz oba entiteta zajedno pohodila Mrkonji\u0107 Grad. Druk\u010dija retorika od onih dominantnih odzvanjala je i od strane opozicionih politi\u010dkih opcija, dodu\u0161e samo onih iz Federacije, obojena u patriotske boje s nedovoljno jasnim i konfuzno izra\u017eenim antifa\u0161isti\u010dkim nabojem. Njihov se patriotizam, iako neodvojiv od antifa\u0161isti\u010dke zale\u0111ine, na\u017ealost kretao ve\u0107 vi\u0111enim narativima dominanto bo\u0161nja\u010dkog politi\u010dkog diskursa. Ideja o jedinstvenoj Bosni i Hercegovini kao dr\u017eavi svih njenih naroda u ovakvoj politi\u010dkoj stvarnosti je tako diskreditirana, te na\u017ealost vi\u0161e nema onaj emancipatorski potencijal da predstavlja integrativni faktor kakav je predstavljala u ZAVNOBiH-u. Ideja jedinstvene Bosne i Hercegovine sada egzistira samo kao jedna imaginarna retori\u010dka kategorija zloupotrijebljena od strane dominantnog bo\u0161nja\u010dkog diskursa koja kao takva samo djeluje kontraproduktivno, negiraju\u0107i sebe samu.<\/p>\n

Nedostatak antifa\u0161isti\u010dke zale\u0111ine u bosanskohercegova\u010dkom patriotiziranju dr\u017eave na pro\u010delje sada donosi retrogradne politi\u010dke ideje koje u kona\u010dnici samo produbljuju unutardru\u0161tvenu diferencijalizaciju, kreiraju\u0107i s jedne strane partikularne (kvazi)patriotizme i paradr\u017eavne identitete kao odgovor na monoetni\u010dku identifikaciju dr\u017eave s druge strane. U ovakvim, trenutno dominantim politi\u010dkim diskursima postdaytonskog politi\u010dkog konteksta nema mjesta jedinstvenoj Bosni i Hercegovini kao takvoj. Iako postoji, on je diskreditiran svojom identifikacijom sa postoje\u0107im diskursom eliminacije drugosti iz sebe, te egzistira na razini ve\u0107 pomenute, kontraproduktivne imaginarne retori\u010dke kategorije. Vidljivo je stoga kako su priroda i egzistencija jedinstvene Bosne i Hercegovine neodvojive od njene antifa\u0161isti\u010dke tradicije o kojoj nedvojbeno ovise, te je borba za ZAVNOBiH-ski koncept Bosne i Hercegovine zapravo nastavak borbe protiv fa\u0161izma u kojem \u0107e koncept \u201eni ni ni\u201c i \u201ei i i\u201c biti ponovno objedinjen. Antifa\u0161isti\u010dki narativ sa patriotskim elementima sada mora biti antidot postoje\u0107em, ujedinjen i sna\u017ean, te poput ZAVNOBiH-a egzistirati kao paralelna kategorija dominantnim politi\u010dkim diskursima koji ne\u0107e i\u0107i njihovim putem, ve\u0107 \u0107e se kreiraju\u0107i sopstveni politi\u010dki narativ od njega jasno ograditi. ZAVNOBiH se mora vratiti u sadr\u017eaj ogoljenog 25. novembra, jer bez njegovih tekovina Dan dr\u017eavnosti ne mo\u017ee postojati, a ni Bosna i Hercegovina kao dr\u017eava.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U subotu je umro Fidel Castro. Taj isti dan jedna je satiri\u010dna Facebook stranica objavila status da je umro od muke kada je vidio ko je sve dan ranije slavio ZAVNOBiH<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":217351,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-217350","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217350","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=217350"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217350\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/217351"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=217350"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=217350"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=217350"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}