{"id":217219,"date":"2016-11-25T08:50:50","date_gmt":"2016-11-25T07:50:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=217219"},"modified":"2016-11-25T08:50:50","modified_gmt":"2016-11-25T07:50:50","slug":"velika-avantura-zvana-evropa-jos-nije-okoncana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/11\/25\/velika-avantura-zvana-evropa-jos-nije-okoncana\/","title":{"rendered":"Velika avantura zvana \u2018Evropa\u2019 jo\u0161 nije okon\u010dana"},"content":{"rendered":"

Razgovarao: Rade Dragojevi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"zigmund-bauman\"<\/a>Razgovarali smo sa sociologom Zygmuntom Baumanom<\/strong> koji je trebao krajem novembra gostovati u programu Filozofskog teatra u Zagrebu u organizaciji HNK-a, a pod vodstvom Sre\u0107ka Horvata. No kako sada stvari stoje, slavni sociolog koji ovih dana, to\u010dnije 19. novembra, slavi svoj 91. ro\u0111endan, ipak ne\u0107e na dalek put. Trebao je to biti zajedni\u010dki nastup njega i njegove partnerice, poljske sociologinje Aleksandre Jasi\u0144ska-Kanie. Umjesto u HNK-u, Bauman gostuje na stranicama \u2018Novosti\u2019.<\/p>\n

Prije svega, mo\u017eete li nam prokomentirati netom zavr\u0161ene predsjedni\u010dke izbore u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama? Nije te\u0161ko zaklju\u010diti da ameri\u010dki bira\u010di de facto nisu imali nekog izbora: birali su izme\u0111u dvoje kandidata koji kao da su \u2018od zla oca i jo\u0161 gore majke\u2019\u2026<\/em><\/p>\n

Kao \u0161to znate, reakcije na Trumpovu pobjedu bile su trenuta\u010dne i brojne, iznena\u0111uju\u0107e je to da su sve te reakcije bile manje-vi\u0161e konsenzualne oko nekoliko stvari, kao \u0161to je na primjer konstatacija da je ta pobjeda lako usporediva sa situacijom oko Brexita. Ba\u0161 kao i u situaciji u Velikoj Britaniji i davanju glasa za izlazak iz Unije, i glas za Trumpa bio je svojevrsni narodni protest protiv politi\u010dkog establi\u0161menta i politi\u010dkih elita u zemlji in toto. Naime, u ogromnom dijelu populacije narasle su frustracije zbog propusta u ispunjavanju danih politi\u010dkih obe\u0107anja od strane te iste elite. Trump nije dio tih elita, nikada se ranije nije uklju\u010divao u politi\u010dku utrku, do\u0161ao je kao svojevrsni autsajder u odnosu na politi\u010dki establi\u0161ment, a \u010dak je i u zavadi sa strankom \u010diji je formalni \u010dlan. Kao takav, on na jedinstven na\u010din nudi sjajnu priliku da se cijeli taj politi\u010dki sistem proka\u017ee. Uostalom, ba\u0161 kao i u slu\u010daju referenduma u Britaniji, gdje su se sve glavne politi\u010dke stranke \u2013 konzervativci, laburisti i liberali \u2013 ujedinile u svom pozivu da se ostane unutar Evropske unije, na koji se brojni pojedinci i pojedinke nisu odazvali, nego je ve\u0107ina obi\u010dnih ljudi tu dobivenu priliku iskoristila da svojim glasom iska\u017ee svu svoju zga\u0111enost prema politi\u010dkom sistemu u njegovoj cijelosti. Drugi ili, ako ho\u0107ete, ovome prije navedenom komplementarni faktor, koji se u svim ovim prvim reakcijama dosta \u010desto pomalja, jest zamjetno velika glad ljudi za tim da se beskrajne i impotentne parlamentarne prepirke i sva ta neefikasna politika zamijene sna\u017enom, nesavladivom i nepobivom voljom jednog jakog mu\u0161karca (\u017eene) i njegovom odlu\u010dno\u0161\u0107u i sposobno\u0161\u0107u da bez vrdanja i odlaganja nametne brza rje\u0161enja, uspostavi pre\u010dace, da brzo donosi i provodi odluke. Trump vje\u0161to konstruira svoju javnu li\u010dnost kao ba\u0161 takvu koja posjeduje upravo te tra\u017eene karakteristike, a koje onda predstavljaju ispunjenje elektoralnih snova.<\/p>\n

To nisu jedini faktori koji su doprinijeli Trumpovoj pobjedi, ali svakako su krucijalni i mo\u017eda do neke mjere i presudni. S druge strane, skoro tridesetogodi\u0161nje prisustvo Hillary Clinton u samom vrhu ameri\u010dke politike, njezina puna pripadnost establi\u0161mentu, njezina okrenutost militarizmu u barem pola od cjelokupne karijere, u\u010dinili su je, korak po korak, kona\u010dno neprivla\u010dnom i nepopularnom me\u0111u bira\u010dima.<\/p>\n

Pretresanje principa demokracije<\/strong><\/p>\n

\u010cesto ste pisali o emigrantima i o problemima izbjeglica u Evropi. I sami ste, kako stoji u va\u0161oj biografiji, bili \u017ertva progona, recimo i onog antisemitskog u Poljskoj \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Nakon toga ste emigrirali. O \u010demu se tu radilo i za\u0161to su \u017didovi stalne mete?<\/em><\/p>\n

Doista, dobar sam dio svog \u017eivota proveo u progonstvu i izbjegli\u0161tvu. Najprije sam iz domovine bje\u017eao pred invazijom nacista, drugi su me put isklju\u010dili iz dru\u0161tva na temelju optu\u017ebi za revizionizam, a sve je, uz to, bilo povezano i s tada opet narastaju\u0107im antisemitizmom. Progon je bio smi\u0161ljen i proveden od strane tada vladaju\u0107e komunisti\u010dke partije. Ali dozvolite mi da se posebno osvrnem na \u2018antisemitski\u2019 element u evropskoj historiji. Radi se o svojevrsnom nadfenomenu koji je u povijesti Evrope prisutan prakti\u010dki od najranijeg doba. Veliki talijanski mislilac Umberto Eco istra\u017eivao je koje su to sve ponavljaju\u0107e procedure koje se koriste u konstrukciji neprijatelja, a kojima se prakti\u010dki slu\u017ee sve vrste vlasti da bi legitimirale svoju vladavinu. Tako je na\u0161ao da su kr\u0161\u0107anske crkve u srednjem vijeku svoju vladavinu dodatno podupirale konstruiraju\u0107i svog ultimativnog neprijatelja kao nevjernika \u2013 obi\u010dno kao heretika ili Saracena. U oba slu\u010daja, likovi neprijatelja portretirani su prema odranije postoje\u0107em obrascu \u2018vje\u010dnog \u017didova\u2019, koji je i kasnije slu\u017eio kao \u010desto upotrebljavan stereotip.<\/p>\n

Jedan ste od posljednjih jo\u0161 \u017eivu\u0107ih boraca i aktivnih pripadnika antifa\u0161isti\u010dkog pokreta, konkretno onog u Poljskoj. Kako u tom smislu gledate na ja\u010danje reakcionarnih politi\u010dkih snaga u Evropi, za \u0161to primjer mogu biti ma\u0111arski Jobbik, poljska Pravo i pravda, njema\u010dka Pegida, francuska Nacionalna fronta itd.? Je li uzrok tome zaborav antifa\u0161isti\u010dkih vrijednosti?<\/em><\/p>\n

Pojam fa\u0161izma slu\u017ei \u2013 danas \u010dak u puno \u0161irem smislu nego ranije \u2013 kao svojevrsna ko\u0161ara u koju se trpaju sve sorte (otrovnog) vo\u0107a i me\u0111usobno se mije\u0161aju. Upravo takve okolnosti pogoduju nastanku dana\u0161njih brojnih konfuzija oko tog pojma, one nerijetko pravo stanje stvari vezano uz fa\u0161izam samo dodatno zamagljuju, umjesto da ga rasvjetljuju. Osobno, ne vjerujem u restauraciju re\u017eima koji bi na bilo koji na\u010din bio sli\u010dan re\u017eimu koji bi se povezivao s Hitlerom, Mussolinijem, Salazarom ili bilo kojim drugim politi\u010dkim varijetetom koji bi sli\u010dio na marionetske, satelitske re\u017eime iz Drugog svjetskog rata, koji svi spadaju u istu fa\u0161isti\u010dku ko\u0161aru. Da bi se to uop\u0107e moglo dogoditi, takve bi uskrsnule forme na neki svoj jedinstven na\u010din bile zapravo posve neuklopive u dana\u0161njicu i bile bi nesposobne da na bilo koji na\u010din preuzmu i u sebe asimiliraju elemente ljudskih uvjeta \u017eivljenja karakteristi\u010dnih za suvremenost.<\/p>\n

Ono u \u0161to ja vjerujem, i \u0161to mo\u017eemo vidjeti da se u posljednje vrijeme doga\u0111a, jest temeljito ponovno pretresanje navodno nedodirljivih principa demokracije; ali da se razumijemo, ne mislim da se sam taj pojam demokracije treba napustiti u ime politi\u010dkog ideala. Uostalom, taj ozna\u010ditelj \u2013 demokracija \u2013 i nadalje je vi\u0161e nego sposoban da apsorbira brojne realitete, da na neki na\u010din slu\u017ei kao nadre\u0111en pojam brojnim drugim ozna\u010denima, da se ovdje poslu\u017eimo opisom Claude Levi-Straussa. Jedno od zna\u010denja demokracije odnosi se recimo na njezine razli\u010dite mogu\u0107nosti da igra tradicionalnu ulogu za\u0161tite dru\u0161tva (u tom smislu Montesquieu mo\u0107 razdjeljuje u tri autonomne sfere, legislativnu, izvr\u0161nu i sudsku, Englezi se pak u obrani dru\u0161tvenog demokratskog poretka slu\u017ee principom check and balances \u2013 mehanizmi vlasti koji odre\u0111uju odnos parlamenta i izvr\u0161ne vlasti itd.). Takvi modeli \u0161tite javni interes i paze na to da se cijela stvar ne zamijeni eksplicitnim ili implicitnim kondenziranjem mo\u0107i u rukama nekolicine ili jednoga i da sve ne zavr\u0161i u autoritarnom ili \u010dak diktatorskom ure\u0111enju. Slu\u010dajevi koje ste naveli u svom pitanju primjeri su multipliciranja simptoma koji ukazuju na tendenciju, da ih tako nazovemo, dovo\u0111enja mo\u0107i iz visina nebuloznih elitisti\u010dkih grupa \u2018bli\u017ee ku\u0107i\u2019: kroz direktnu komunikaciju izme\u0111u jakih lidera na vrhu i agregiranih podr\u017eavatelja tih lidera na dnu, a koji se ekipiraju kroz dru\u0161tvene mre\u017ee, koje se opet mogu smatrati novim tipom medija, nekom kombinacijom nove indoktriniraju\u0107e platforme koja uklju\u010duje opinionmejkerstvo i prezentaciju anketnih ispitivanja.
\n
\nSocijalizam: aktivna utopija<\/strong><\/p>\n

Bili ste komunist u zna\u010dajnom dijelu svog \u017eivota. Na primjer va\u0161 kolega, britanski povjesni\u010dar Eric Hobsbawm, nikad nije iza\u0161ao iz partije. Dakako, okolnosti na Istoku i Zapadu nisu bile iste. U svakom slu\u010daju, od kojih se vrijednosti ni danas ne bi smjelo odustati i u kojoj mjeri je komunisti\u010dka komponenta i nadalje dio va\u0161eg politi\u010dkog horizonta?<\/em><\/p>\n

\u010cesto su me to pitali i uvijek sam odgovarao na isti na\u010din. Dva su uvjerenja ravnala mojom mladala\u010dkom odlu\u010dno\u0161\u0107u da pristupim komunistima. Prvo, komunisti su svoj glavni slogan \u2018sloboda, jednakost, bratstvo\u2019 posudili iz prosvjetiteljstva. Naravno, trebalo mi je vremena da shvatim da je komunisti\u010dka praksa uni\u0161tena hipokrizijom i da je svojevrsni raskorak izme\u0111u teorije i prakse u komunisti\u010dkom slu\u010daju bio njezin gotovo pa za\u0161titni znak. Drugi razlog za moje pristupanje komunistima je bio taj \u0161to su komunisti ponudili najbolji politi\u010dki program obnove i uspostave novog dru\u0161tva, \u0161to je posebno bilo va\u017eno u kontekstu moje domovine koja je ratom i okupacijom bila posve uni\u0161tena, devastirana i degradirana, i da je taj program davao najbolje izglede na uspjeh i \u010dinio se kao jedini koji se mogao ostvariti. Uostalom, sumnjam da je u to vrijeme Jugoslavena koji su isto mislili o svojoj zemlji i \u0161ansama za nju bila tek \u0161a\u010dica. \u0160to se ti\u010de mog dana\u0161njeg gledi\u0161ta vezano uz sve to, poku\u0161ao sam ga opisati 1975. u svojoj maloj knjizi pod naslovom \u2018Socijalizam: aktivna utopija\u2019. U njoj se tako\u0111er mogu na\u0107i odgovori na va\u0161e posljednje pitanje, odnosno odgovori na to \u0161to iz tog projekta valja napustiti, a \u0161to zadr\u017eati.<\/p>\n

\u0160to bi se danas dogodilo s vama u Poljskoj, kad vladaju\u0107u partiju vodi Jaroslaw Kaczynski? Naime, bili ste komunist, \u017didov ste, i nadalje ste ljevi\u010darskih pogleda, bili ste pripadnik poljske vojske pod kontrolom Sovjeta. Dakle ne biste bili ne\u0161to popularni\u2026<\/em><\/p>\n

Ako i niste naveli ba\u0161 sve \u0161to bi me moglo teretiti, svako ste korektno opisali sada\u0161nje stanje u Poljskoj.<\/p>\n

Dijelite li optimizam J\u00fcrgena Habermasa glede opstanka Evropske unije ili ste skepti\u010dniji spram nje? Pitamo to jer se vidi da je ta ideja danas, u uvjetima izbjegli\u010dke krize, dosta kompromitirana.<\/em><\/p>\n

Izbjegli\u010dka kriza nije uzrok dana\u0161nje nepopularnosti ideje Evropske unije, ali svakako predstavlja onu prikladnu luku, makar izbjegli\u010dki problem tu ulogu igra samo privremeno, u koju svaki nezadovoljnik mo\u017ee baciti svoje sidro, na \u010dijim se vezovima istovaruju sva akumulirana nezadovoljstva i ljutnje, i na \u010dijim se dokovima permanentno gun\u0111a protiv te ideje. Osje\u0107am se slobodnim da vas uputim na jo\u0161 dvije svoje male knjige o toj tematici: \u2018Evropa \u2013 nezavr\u0161ena avantura\u2019 i \u2018Stranci pred na\u0161im vratima\u2019. Sve u svemu, vjerujem da velika i sjajna avantura zvana \u2018Evropa\u2019 ostaje i nadalje nedovr\u0161ena, a takva glomazna i masivna daleko je od svakog okon\u010davanj<\/p>\n

Portal novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zygmunt Bauman: Izbjegli\u010dka kriza nije uzrok dana\u0161nje nepopularnosti ideje Evropske unije, ali predstavlja onu prikladnu luku u koju svaki nezadovoljnik mo\u017ee baciti svoje sidro, na \u010dijim se vezovima istovaruju sva akumulirana nezadovoljstva i ljutnje, i na \u010dijim se dokovima permanentno gun\u0111a protiv nje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":217220,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-217219","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217219","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=217219"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217219\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/217220"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=217219"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=217219"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=217219"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}