{"id":216847,"date":"2016-11-18T08:10:44","date_gmt":"2016-11-18T07:10:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=216847"},"modified":"2016-11-18T08:12:16","modified_gmt":"2016-11-18T07:12:16","slug":"radnicka-klasa-i-suicidalni-liberalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/11\/18\/radnicka-klasa-i-suicidalni-liberalizam\/","title":{"rendered":"Radni\u010dka klasa i suicidalni liberalizam"},"content":{"rendered":"

Autor: Juraj Katalenac\t<\/em><\/p>\n

\"juraj-katalenac\"<\/a>Donald Trump novi je predsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Trumpovu budu\u0107u vladavinu mnogi su krenuli povezivati s porukama koje je slao tijekom kampanje: antiimigracijskim porukama, islamofobijom, rasizmom, konsolidacijom nacije i izolacionizmom. Upravo zbog ovog diskursa ovi izbori su se u ameri\u010dkim, ali i europskim, medijima predstavljali kao “sudbonosni” jer je bilo potrebno zaustaviti desni populizam i obraniti liberalnu demokraciju.<\/p>\n

Iz “doma\u0107e” perspektive zanimljivo je primijetiti koliko se pozornost pridavala ovim izborima pridodavala u hrvatskim medijima, ali isklju\u010divo iz papagajske i senzacionalisti\u010dke perspektive, bez ozbiljne analize politika Donalda Trumpa i Hillary Clinton.<\/p>\n

Devetog studenog ameri\u010dki su bira\u010di rekli svoje i svijet je ostao u \u0161oku. Kako su ljudi mogli izabrati Trumpa? Tko su ti ljudi? Zar nisu shvatili kako je on fa\u0161ist? Zar nisu shvatili kako je Clinton “manje zlo”?<\/p>\n

Liberalni mediji izgubili su tlo pod nogama i uskoro su uslijedili napadi na bezzube, neobrazovane, iracionalne i rasisti\u010dke bijele radnike iz prikolica (tzv. “white trash”), koji su okarakterizirani kao glavna Trumpova izborna baza. Povezuju\u0107i izbor Trumpa sa Brexitom po\u010deli su govoriti o propasti liberalne demokracije ili pak o Angeli Merkel kao jedinom svjetskom \u010delniku koji stoji na braniku slobode, demokracije i multikulturalizma. Uglavnom, za liberale svijet se uru\u0161ava pod naletima neobrazovanog puka i potrebno je promisliti o novim modelima vladavine koji bi osigurali premo\u0107 “obrazovanih stru\u010dnjaka” nad “ruljom”. <\/p>\n

Odmah poslije samih rezultata, dio ameri\u010dke izvaninstitucionalne ljevice stao je uz bok s ameri\u010dkim liberalima i krenuo u prosvjede protiv Trumpa. Ovi prosvjedi u potpunosti su proma\u0161eni jer ih organiziraju ljudi koji su glasali za Clinton, a sada nezadovoljni rezultatima pozivaju cijeli svijet da se solidarizira s njima. <\/p>\n

Ukoliko netko priznaje i sudjeluje u predstavni\u010dkoj demokraciji kao takvoj, trebao bi razumjeti da ona ne podrazumijeva pobje\u0111ivanje isklju\u010divo njegovih kandidata. A govore\u0107i o “priznavanju predstavni\u010dke demokracije”, zanimljivo je spomenuti kako \u010dak 46,9 posto bira\u010da nije niti iza\u0161lo na izbore. Ovo govori mnogo o percepciji ovih izbora me\u0111u gra\u0111anima, o percepciji njihove “sudbonosnosti” i razo\u010daranju ljudi u liberalnu demokraciju. Drugim rije\u010dima velik dio radni\u010dke klase, kao najbrojnije dru\u0161tvene klase, nije iza\u0161ao na izbore.<\/p>\n

No tko je zapravo glasao za Trumpa?<\/p>\n

Prema postizbornim podatcima, koji su izrazito rasno podijeljeni, vidimo kako su bijelci \u010dinili 69 posto bira\u010dkog tijela i kako je 58 posto njih glasalo za Trumpa. Me\u0111u fakultetski obrazovanim bijelcima 54 posto mu\u0161karaca i 45 posto \u017eena glasalo je za Trumpa, a kada govorimo o nefakultetski obrazovanim bijelcima za Trumpa je glasalo njih 67 posto. Isto tako, za njega su glasali mla\u0111i bijeli bira\u010di, odnosno njih 48 posto izme\u0111u 18 i 29 godina \u017eivota. Ve\u0107ina Afro i Latinoameri\u010dkih glasova oti\u0161la je Clinton, iako je va\u017eno primijetiti kako je Trump osvojio 2 posto vi\u0161e Latinoameri\u010dkih glasova od svog prethodnika Mitt Romneya. Ovih dva posto je zapravo vrlo mnogo i mogu\u0107i je razlog zbog kojeg je Trump osvojio Floridu.<\/p>\n

Ako pogledamo bira\u010de prema primanjima primje\u0107ujemo kako je 52 posto onih koji zara\u0111uju ispod 50 tisu\u0107a dolara godi\u0161nje, a \u010dine 36 posto izbornog tijela, glasalo za Clinton, a 49 posto onih koji zara\u0111uju iznad 50,000 dolara godi\u0161nje, i \u010dine 64 posto izbornog tijela, glasalo za Trumpa. No bilo bi pogre\u0161no protuma\u010diti ovu statistiku kao potporu dijela radni\u010dke klase Clinton jer mnogi radnici u autoindustriji, medicinske sestre, javni slu\u017ebenici, gra\u0111evinari itd. zara\u0111uju iznad 50 tisu\u0107a dolara godi\u0161nje, dok u skupinu koja zara\u0111uje ispod spadaju npr. studenti.<\/p>\n

Zanimljivu statistiku mo\u017eemo prona\u0107i i na mre\u017enoj stranici na kojoj se nalazi podjela na demokratske i republikanske glasove prema profesijama, gdje mo\u017eemo vidjeti kako podjela na “obrazovane” i “neobrazovane” nema veze s politi\u010dkim preferencijama.<\/p>\n

No, pitanje potpore dijela bijele radni\u010dke klase Trumpu u dr\u017eavama tzv. “rust belta” i dalje ostaje. Pojam “rust belt” dr\u017eava se odnosi na sjeveroistok SAD-a, Velika jezera i dr\u017eave Midwesta u kojima je zabilje\u017een veliki ekonomski i populacijski pad zbog propasti industrije i industrijskih centara. Trump je uspio mobilizirati dio ove radni\u010dke klase obe\u0107anjima o povratku industrije iz Kine u SAD i otvaranjem novih radnih mjesta.<\/p>\n

Trump je ovdje upravo iskoristio oru\u017eje koje koristi desni populizam u Europi ve\u0107 godinama kako bi oja\u010dao podr\u0161ku “doma\u0107e” radni\u010dke klase. Rije\u010d je o desnoj politici identiteta koja okuplja “doma\u0107e” radnike na temelju njihove religije, rase, nacionalnosti, kulture i pretvara klasu u identitetsku odrednicu, koja ima vi\u0161e veze sa nekim ponosom i tradicijom, nego ulogom u proizvodnom procesu, brane\u0107i je i \u010duvaju\u0107i od onih “drugih” koji ugro\u017eavaju “na\u0161 na\u010din \u017eivota” i egzistenciju: od imigranata s Bliskog istoka, pa sve do bankara i stranih kapitalista. Desni populizam ovdje dakako nije u poziciji da nudi stvarna rje\u0161enja, ali njegova dimna zavjesa zajedni\u0161tva izrazito je opasna i toksi\u010dna za one koji joj se nalaze na putu.<\/p>\n

U SAD-u ne postoji ljevica koja bi imala upori\u0161te u radnicima i pokrenula borbu protiv ovakvog desnog populizma. Ona je u potpunoj nemogu\u0107nosti odgovoriti zato jer je upravo ona, zatvorena u sveu\u010dili\u0161ne kampuse, kreirala politiku identiteta koja je isklju\u010dila radni\u010dku klasu iz svog fokusa upravo kao dru\u0161tvenu klasu koja je odre\u0111ena odnosima u proizvodnji. \u0160tovi\u0161e, ona se sve vi\u0161e udaljava od radni\u010dke klase svojim histeri\u010dnim napadima na odre\u0111ene manifestacije desnog populizma, napadima kojima fali sam sadr\u017eaj i metodologija, koncentriraju\u0107i se na borbu protiv marginalnih pojava \u2013 poput internetske tzv. “alternative desnice”.<\/p>\n

No, je li postojala stvarna alternativa Dolandu Trumpu? \u0160to je sa Hillary Clinton?<\/p>\n

U ovoj predsjedni\u010dkoj kampanji Demokrati su napravili nekoliko velikih propusta. Prvo i osnovno uzeli su glasove Afro i Latinoamerikanaca zdravo za gotovo. No, ako uzmemo na primjer Latinoamerikance, \u0161to jedan meksi\u010dki radnik i radikalno desni Kubanac iz Miamija imaju zajedni\u010dkog? Ni\u0161ta osim materinskog jezika. Drugo, ra\u010dunali su na glasove \u017eena kao da ne postoje radnice koje \u017eive u “rust beltu”, koje su izgubile ili se boje da \u0107e izgubiti posao, \u010dije su obitelji ozbiljno ugro\u017eene ekonomskom krizom ili pak koje su jednostavno politi\u010dki konzervativnije. Mnoge su od njih vidjele upravo Trumpova obe\u0107anja o ponovnom zapo\u0161ljavanju i povratku industrije u SAD va\u017enijim od seksualnih skandala koji su ga slijedili u kampanji, kao i od malogra\u0111anskog feminizma Clinton. I tre\u0107e, nakon unutarstrana\u010dkog nadmetanja sa “socijalistom” Bernijem Sandersom, Demokrati prevo\u0111eni Clinton vi\u0161e nisu niti jednom spomenuli radnike i sindikate tokom kampanje.<\/p>\n

No izuzev ovih takti\u010dkih gre\u0161aka Demokrata oni nisu predstavljali pravu alternativu Trumpu \u2013 \u0161tovi\u0161e takva alternativa u potpunosti je izostala. Dobar dio glasova Trump je osvojio iz zbog revoltiranosti gra\u0111ana establi\u0161mentom Baraka Obame. Clinton je percipirana kao glavni element tog establi\u0161menta te kao osoba koja se obogatila kroz sustav, za razliku od Trumpa koji je autsajder.<\/p>\n

Bilo bi vrlo opasno relativizirati Trumpa i njegovu pobjedu kao puki revolt protiv establi\u0161menta ili pak odabir dijela radni\u010dke klase. Osim \u0161to iza njega vrlo jasno i o\u010dito stoji kapital, on predstavlja i desno populisti\u010dku politiku i agendu, \u0161to se najbolje o\u010dituje u najavama budu\u0107ih politi\u010dkih poteza, poput registracije muslimana. Trump ne\u0107e biti u mogu\u0107nost zabraniti abortus i istospolne brakove, barem kako pi\u0161e Los Angeles Times, ali bi zato mogao ubrzati deportacije. Dodu\u0161e, Obamine i Busheve administracije kreirale su mno\u0161tvo zakona i strategija za deportaciju ilegalnih imigranata, tako da Trumpova administracija ne bi trebala puno “stvarati”, ve\u0107 samo radikalnije provoditi ove politike.<\/p>\n

Prema podacima iz 2014. u SAD-u ima 11,1 milijuna ilegalnih imigranata, od kojih Meksikanci \u010dine 52 posto. Ve\u0107inom je rije\u010d o ilegalnim radnicima koji su u SAD do\u0161li “trbuhom za kruhom”. Ako uzmemo u obzir da je za vrijeme Busha deportirano 2 milijuna ljudi, a za vrijeme Obame 2,5 milijuna, mo\u017eemo se s pravom zapitati \u0161to to to\u010dno budu\u0107nost donosi za ove ljude?<\/p>\n

Trumpova vladavina bi mogla biti devastiraju\u0107a za siroma\u0161ne u smislu rezanja bud\u017eeta za socijalne programe, no najvjerojatnije Republikanci ne\u0107e dirati programe koji koriste svim radnicima (ovdje prvenstveno mislim Medicare). Na udaru njegovog kabineta bi se mogli na\u0107i i sindikati, ali na\u017ealost ve\u0107ina ameri\u010dkog radni\u0161tva nije organizirana u sindikatima tako da ne\u0107e to niti primijetit. Isto vrijedi i za Obamacare sustav. Kako ameri\u010dka ekonomija u zadnje vrijeme po\u010dinje ponovno polako rasti, kratkoro\u010dno slijede bolja vremena za radnike, iako ne smijemo zaboraviti dugoro\u010dne trendove stagnacije i pada \u017eivotnih standarda, deindustrijalizacije, demografskog kolapsa u “rust-belt” dr\u017eavama, atomizacije i klasne dekompozicije koja se nastavlja i ubrzava.<\/p>\n

Ovi izbori nisu bili ni\u0161ta posebno sudbonosni izbori za ameri\u010dku radni\u010dku klasu. Bila ona “doma\u0107a” ili imigrantska, bila ona bijela, crna ili latino, ona nema svog “konja” u parlamentarnoj utakmici. Ameri\u010dki predsjedni\u010dki izbori ostali su i dalje najdosljedniji primjer sukoba kapitalisti\u010dkih klanova; izbori s najcini\u010dnijim demokratskim pedigreom.<\/p>\n

No ovi izbori bili su sudbonosni za liberalnu Ameriku. Ona je njima izgubila svoje ulju\u0111eno i licemjerno lice nobelovca Baraka Obame i dobila ono populisti\u010dko, sirovo i vulgarno Donalda Trumpa. No politike Obame i njegove administracije upravo su ono \u0161to je otvorilo vrata Trumpovim idejama. Zbog toga bi liberali trebali prestati \u0161iziti o raspadu njihove cijenjene liberalne demokracije i zapitati se koliko je njihova politika zapravo bila autodestruktivna i suicidalna. Jer upravo je ona izgradila sve mogu\u0107e institucionalne elemente da samu sebe uru\u0161i pod Trumpom i sli\u010dnim politi\u010darima.<\/p>\n

Naravno, pravo pitanje alternative jo\u0161 uvijek ostaje otvoreno, ali pomalo skriveno u moru zastava s jedne i suza s druge strane.
\nH-alter<\/a><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Komentar na pobjedu Donalda Trumpa na ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima. Tko je zapravo glasao za Trumpa, a ko za Klinton?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-216847","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/216847","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=216847"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/216847\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=216847"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=216847"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=216847"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}