{"id":216781,"date":"2016-11-17T07:43:08","date_gmt":"2016-11-17T06:43:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=216781"},"modified":"2016-11-17T07:43:57","modified_gmt":"2016-11-17T06:43:57","slug":"prkositi-strahu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/11\/17\/prkositi-strahu\/","title":{"rendered":"Prkositi strahu"},"content":{"rendered":"

\"chris_hedges\"<\/a>Nijedan socijalan ili revolucionaran pokret ne uspijeva bez jezgre ljudi koji ne\u0107e izdati svoju viziju i njena na\u010dela. Oni su gra\u0111evni element dru\u0161tvene promjene. Oni su na\u0161a jedina nada za jedan izvedivi socijalizam. Oni su spremni potro\u0161iti svoje \u017eivote kao politi\u010dki izgnanici. Oni su spremni podnijeti represiju. Oni ne\u0107e izdati potla\u010dene i siroma\u0161ne. Oni znaju stajite zajedno sa svima potla\u010denima \u2013 sa ljudima druge boje po na\u0161im zatvorima i u marginaliziranim komunama, sa svijetom siroma\u0161tva, nezaposlenim radni\u0161tvom, sa na\u0161om GBLT zajednicom, sa neprijavljenim radnicima, sa mentalno oboljelima i sa Palestincima, Ira\u010danima i Afganistancima koje teroriziramo i ubijamo \u2013 ili pak ne stojite s nikim od potla\u010denih. Ta jezgra zna da kad se bori za potla\u010dene da \u0107e i ona biti tretirana kao \u0161to su potla\u010deni. Zna da je to cijena koja se pla\u0107a za moralan \u017eivot, za \u017eivot koji nije napu\u0161ten \u010dak i kada zna\u010di da ste osu\u0111eni generacijama provoditi \u017eivot u divljini, \u010dak i kad znate da vam je neuspjeh predodre\u0111en.<\/p>\n

Bio sam u Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj, \u010cehoslova\u010dkoj i Rumuniji u 1989., u vrijeme njihovih revolucija, ili u slu\u010daju Rumunije tijekom unutar-partijskog dr\u017eavnog udara. Te su revolucije bile spontani izljevi jedne gnjevne populacije kojima je dojadila komunisti\u010dka represija, lo\u0161e upravljanje i korupcija. Nitko, po\u010dev od samih disidenata pa do vladaju\u0107ih komunisti\u010dkih partija, nije predvidio ove pobune. One su izbile, kao i sve revolucije, iz kresiva koje je godinama \u010dekalo na iskru.<\/p>\n

Te revolucije povela je \u0161a\u010dica disidenata koji su sve do jeseni 1989., bili marginalni i odba\u010deni od strane dr\u017eave kao nedosljedni, sve dok nije postalo prekasno. Dr\u017eava je povremeno slala dr\u017eavnu sigurnost da ih maltretira. \u010cesto ih je ignorirala. \u010cak nisam siguran da bismo ove disidente mogli zvati opozicijom. Bili su duboko izolirani unutar vlastitog dru\u0161tva. Dr\u017eavni mediji uskratili su im pravo da se oglase. Bili su bez legalnog statusa i isklju\u010deni iz politi\u010dkog sustava. Bili su na crnoj listi. Mu\u010dili su se da bi zaradili za \u017eivot.<\/p>\n

Ali kad je u Isto\u010dnoj Europi do\u0161lo do prijelomne to\u010dke, kad je vladaju\u0107a komunisti\u010dka ideologija izgubila svaki kredibilitet, nije vi\u0161e bilo sumnje u glavama javnosti o tome kome mogu dati povjerenje. Demonstranti koji su preplavili ulice Isto\u010dnog Berlina i Praga bili su svjesni tko \u0107e ih izdati i tko ne\u0107e. Povjerovali su onima koji su, poput Va'clava Havela, posvetili svoje \u017eivote borbi za otvoreno dru\u0161tvo, onima koji su bili spremni biti osu\u0111ivani kao osobe bez ikakvog statusa i zavr\u0161avati u zatvor zbog svog prkosa.<\/p>\n

Na\u0161a jedina \u0161ansa da zbacimo korporacijsku mo\u0107 dolazi od onih koji joj se ne\u0107e predati, koji \u0107e se \u010dvrsto dr\u017eati razlozima potla\u010denih bez obzira na cijenu, koji su spremni biti odba\u010deni i izvrije\u0111ani od strane bankrotiranog liberalnog establi\u0161menta, koji su u sebi na\u0161li hrabrost da ka\u017eu ne, i odbiju sura\u0111ivati.<\/p>\n

Najva\u017enija pitanje kod ovih izbora ne okre\u0107u se oko osobnih karakteristika Hillary Clinton ili Donalda Trumpa. Ona se obr\u0107u oko destruktivne dinamike nesputanog i nereguliranog globalnog kapitalizma, zlo\u010dinima imperijalizma i njegovog sigurnosnog i nadzornog aparata. U tim silama le\u017ei stvarna mo\u0107. Trump i Clinton ne\u0107e ni\u0161ta poduzimati da to zaustave.<\/p>\n

Na nama je da pru\u017eimo otpor. Moramo odbiti da budemo suu\u010desnici, pa \u010dak i \u010dinom glasanja, dok industrija fosilnih goriva uni\u0161tava na\u0161 ekosustav, dok se vode beskrajni ratovi, dok se potla\u010duju siroma\u0161ni, uklju\u010duju\u0107i \u010dinjenicu da svako peto dijete u ovoj zemlji gladuje, dok traje svirepi i nehumani sustav va\u0111enja utrobe ustavnim pravima i gra\u0111anskim slobodama kao i od dr\u017eave sponzorirana egzekucija nenaoru\u017eanih obojenih i siroma\u0161nih stanovnika u na\u0161im perifernim zajednicama.<\/p>\n

Julien Benda nas podsje\u0107a da mo\u017eemo slu\u017eiti dvjema skupinama principa. \u0160to vi\u0161e \u010dinimo kompromisa sa onima koji slu\u017ee privilegiji i mo\u0107i, tim vi\u0161e umanjujemo sposobnost za pravdu i istinu. Na\u0161a snaga proizlazi iz na\u0161e postojanosti prema pravdi i istini, postojanost koja prihva\u0107a da korporativne sile koje su svrstane protiv nas mogu da nas sru\u0161e, ali \u0161to vi\u0161e budemo pravili kompromise sa onima \u010diji su ciljevi privilegije i mo\u0107 to \u0107emo vi\u0161e uni\u0161titi na\u0161 kapacitet da provedemo promjene.<\/p>\n

Karl Popper u “Otvoreno dru\u0161tvo i njegovi neprijatelji” pi\u0161e da nije pitanje kako potaknuti dobre ljude da vladaju. Popper ka\u017ee da je to pogre\u0161no pitanje. Ve\u0107ina ljudi koje je privla\u010dila mo\u0107 su “rijetko kada bili iznad prosjeka, bilo moralno ili intelektualno, i \u010desto [su bili] ispod toga.” Pitanje je kako izgraditi sile koje \u0107e ograni\u010diti despotizam mo\u0107nih. Postoji jedan moment u memoarima Henrya Kissingera \u2013 nemojte kupovati tu knjigu \u2013 dok Nixon i Kissinger promatraju na desetine tisu\u0107a antiratnih prosvjednika koji su opkolili Bijelu ku\u0107u. Nixon je bio postavio prazne gradske autobuse ispred Bijele ku\u0107e da sprije\u010di prodor prosvjednika. Naglas je izrazio strah da \u0107e rulja probiti njegovu barikadu i uhititi njega i Kissingera. I upravo \u017eelimo da ljudi koji imaju vlast budu takvi. To je razlog zbog kojeg je Nixon, iako nije bio liberalan, bio na\u0161 zadnji liberalni predsjednik. Bojao se pokreta. Iako ne budemo u stanju natjerati elitu da strahuje od nas, onda ne\u0107emo uspjeti.<\/p>\n

Uspon Donalda Trumpa je proizvod razo\u010daranosti, o\u010daja i gnjeva koji je proizveo neoliberalizam i kolaps institucija koje su nekad nudile protute\u017eu mo\u0107nicima. Trump pru\u017ea legitiman odu\u0161ak gnjevu i izdaji nanijetoj bijeloj podklasi i radni\u010dkoj sirotinji. Njegov desni\u010darski populizam, \u010dija \u0107e zaraznost i sofisticiranost jo\u0161 vi\u0161e rasti pod predsjedni\u0161tvom Clintona, ogleda se i u desni\u010darskom populizmu koji se mre\u0161ka preko velikog dijela Europe i obuhva\u0107a Poljsku, Ma\u0111arsku, Francusku i Veliku Britaniju. Ako Clinton pobijedi, Trump postaje generalna proba za fa\u0161izam.<\/p>\n

Jedna bankrotirana liberalna klasa, \u0161to se zbilo u Jugoslaviji u vrijeme kad sam izvje\u0161tavao o tamo\u0161njem ratu a tako je bilo i u Vajmarskoj republici, veliki je potencijal za fa\u0161izam. Liberali, u ime prakti\u010dnosti, odbijaju da se suprotstave partijama koje izdaju radni\u0161tvo i \u2013 \u017eene. Oni odustaju od svojih vrijednosti zbog politi\u010dke svrsishodnosti. Na\u0161 [neuspjeh] u izgradnji protute\u017ee Demokratskoj partiji nakon \u0161to je ona 1994. prihvatila Sjevernoameri\u010dki sporazum o slobodnoj trgovini bila je na\u0161a najozbiljnija gre\u0161ka.<\/p>\n

Hillary Clinton je utjelovljenje prezrenog neoliberalnog establishmenta. Ona jedva da je u stanju obraniti se od jednog od najimbecilnijih i narcisoidnijih kandidata u ameri\u010dkoj povijesti. Da joj je protivnik neki demagog sa mozgom i politi\u010dkom vje\u0161tinom, izgubila bi. Ako se ne usprotivimo neoliberalnom poretku, \u0161to ga prote\u017eira Clinton i elita Demokratske partije, tada osiguravamo uvjete za jedno zastra\u0161uju\u0107e desni\u010darsko nazadovanje, koje \u0107e upotrijebiti \u017eestoke i silovite mehanizme da uni\u0161ti ovo malo politi\u010dkog prostora koji nam je preostao.<\/p>\n

Taktika strate\u0161kog glasanja iziskuje odgovor na pitanje \u201eStrate\u0161ko, za koga?\u201c Na\u0161i novcima-natopljenim, s te\u0161ko\u0107om dirigiranim izborima su tek malo bolji od totalitarnih plebiscita da bi se korporativnoj mo\u0107i dalo privid legitimnosti. Dokle god budemo signalizirali da nismo prijetnja etabliranom poretku, dokle god u\u010destvujemo u ovoj \u0161aradi, neoliberalni napad \u0107e se nastavljati ka svom zastra\u0161uju\u0107em i neizbje\u017enom zaklju\u010dku.<\/p>\n

Alexis de Tocqueville je ispravno uo\u010dio da kada gra\u0111ani vi\u0161e ne mogu participirati na zna\u010dajniji na\u010din u politi\u010dkom \u017eivotu, politi\u010dki populizam se nadomje\u0161\u0107uje jednim kulturnim populizmom istosti, ozloje\u0111enosti i bezumnog domoljublja i jednom formom anti-politike koju je on nazvao “demokratski despotizam.” Jezik i obredi demokracije koriste se kao maska za politi\u010dki sustav utemeljen na neupitnoj supremaciji korporativne mo\u0107i, vrstu politike koju je filozof politike Sheldon Wolin nazvao “preokrenutim totalitarizmom.”<\/p>\n

Moramo graditi strukture otvorenog prkosa korporacijskoj dr\u017eavi. Mo\u017eda bude potrebno i cijelo desetlje\u0107e da se u\u010dinkovito konfrontiramo sa korporativnom mo\u0107i. Ali bez jake protute\u017ee neoliberalnom poretku bit \u0107emo stalno obesna\u017eeni. Svakom na\u0161om akcijom, u svakoj izgovorenoj rije\u010di moramo jasno davati na znanje da odbijamo sudjelovati u vlastitom zarobljavanju i uni\u0161tenju. Ova rapidna dezintegracija ekosustava nam pokazuje da se otpor ne smije odga\u0111ati.<\/p>\n

Na\u0161 uspjeh ne\u0107e odrediti broj glasova koje budemo dobili u ovim ili bilo kojim narednim izborima ve\u0107 na\u0161a sposobnost da stanemo jedinstveno i rame uz rame sa potla\u010denima. Neprijatelji slobode su \u010desto diljem historije uvijek subverzijom optu\u017eivali velike dijelova zato\u010dene populacije. Neprijatelji slobode su \u010desto uvjerili velike dijelove zato\u010denog stanovni\u0161tva da papagajski primjenjuju njihove zaglupljuju\u0107e kli\u0161eje da bi opravdali svoju vladavinu. Otpor korporativnoj mo\u0107i iziskivat \u0107e moralnu \u010dvrstinu, sposobnost da mar\u0161iramo u ritmu na\u0161eg vlastitog bubnja.<\/p>\n

Nijedan revolucionar, bez obzira na cijenu, ne napu\u0161ta one koje on ili ona brani. Mi ne mo\u017eemo izdati ljude koje je ubila policija u na\u0161im marginalnim komunama. Mi ne mo\u017eemo izdati hrabre disidente — Juliana Assangea, Chelsea Manning, Edwarda Snowdena i velikog revolucionara Mumia Abu-Jamala. Oni nas nisu izdali. Mi ne mo\u017eemo izdati disidente u Sjevernoj Dakoti koji se suprotstavljaju industriji fosilnih goriva koja orkestrira \u0161esto veliko masovno uni\u0161tenje, otapanje polarnih vrhova ledenih bregova i pove\u0107anje karbonskih emisija na preko 400 dijelova na milijun. Mi ne mo\u017eemo izdati 2.3 milijuna mu\u0161karaca i \u017eena godinama i desetlje\u0107ima zaklju\u010danih u kavezima diljem ove zemlje. Mi ne mo\u017eemo izdati Palestince. Ne mo\u017eemo izdati Ira\u010dane i Afganistance \u010dije smo \u017eivote uni\u0161tili dr\u017eavnim terorom. Ako njih izdamo, izdali smo sebe.<\/p>\n

Mi ne mo\u017eemo izdati ideal o popularnoj demokraciji prave\u0107i se da je ovaj neprirodan politi\u010dki teatar slobodan ili fer ili demokrati\u010dan. Mi ne mo\u017eemo igrati njihovu igru. Ne mo\u017eemo igrati po njihovim pravilima. Na\u0161 posao nije da prihvatimo korporativnu dr\u017eavu. Na\u0161 posao je da je uni\u0161timo. “Mi za sebe mislimo da smo doktori,” re\u010de Alexander Herzen anarhistima u jednoj drugoj eri. “Mi smo bolest.”<\/p>\n

Dr\u017eava nastoji da nas kontrolira putem straha, propagande, velikim koli\u010dinama nadzora i nasilja. [Ovo] je jedina forma dru\u0161tvene kontrole koja joj preostaje. Neoliberalna la\u017e je razotkrivena. Njena vjerodostojnost se uru\u0161ila. Onog \u010dasa kad se budemo prestali pla\u0161iti, \u010dasa kad budemo iskoristili na\u0161u kolektivnu snagu kakvu sam vidio u Isto\u010dnoj Europi 1989., da se vladari po\u010dnu pla\u0161iti od nas, to \u0107e biti \u010das u kojem se sustav ru\u0161i.<\/p>\n

Po\u0111ite u kabinu za glasanje u utorak. Nemojte se bojati.. Glasajte po va\u0161oj savjesti. Glasajte Zeleno. Ako dobijemo 5 posto, mi smo pobijedili. Pet posto postaje kamen temeljac za godine koje slijede. Prije jednog desetlje\u0107a Syriza, vladaju\u0107a partija u Gr\u010dkoj, osvojila je 4 posto. I nakon \u0161to ste glasali, pridru\u017eite se nekom pokretu, nekom protestu, nekom remetila\u010dkom faktoru, nekoj Black Lives Matter , bojkotu, kampanji smanjenja investicija i sankcije protiv Izraela, nekoj anti-fracking demonstraciji.<\/p>\n

Hrabrost je zarazna. Revolucije po\u010dinju, kao \u0161to sam vidio u Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj, sa nekoliko Luteranskih sve\u0107enika koji nose\u0107i svije\u0107e prolaze ulicama Leipziga u Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj. One zavr\u0161avaju sa protestima pola milijuna ljudi u Isto\u010dnom Berlinu, dezerterstvom policije i vojske prelaskom na stranu prosvjednika i kolapsom Stasi dr\u017eave. Ali revolucije se jedino doga\u0111aju kada mali broj disidenata odlu\u010di da vi\u0161e ne\u0107e sura\u0111ivati, kada afirmiraju ono \u0161to bi svi mi trebali afirmirati, kada kako je rekao Havel, izaberemo da \u017eivimo u istini.<\/p>\n

Mo\u017eda ne\u0107emo uspjeti. Neka bude. Barem \u0107e oni koji dolaze poslije nas, i to govorim kao otac, re\u0107i da smo poku\u0161ali. Korporativne sile koje nas dr\u017ee u svom smrtnom zagrljaju \u0107e uni\u0161titi na\u0161e \u017eivote. Uni\u0161tit \u0107e \u017eivote moje djece. Uni\u0161tit \u0107e \u017eivote va\u0161e djece. Uni\u0161tit \u0107e ekosustav koji \u010dini \u017eivot mogu\u0107im. Dugujemo onima koji dolaze poslije nas da ne budemo suu\u010desnici u ovom zlu. Dugujemo im da odbijemo biti dobri Nijemci. Na kraju krajeva ne borim se protiv fa\u0161ista zato \u0161to \u0107u ih pobijediti. Borim se protiv fa\u0161ista zato \u0161to su fa\u0161isti.<\/p>\n

Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U izbornoj no\u0107i u SAD, objavljujemo govor koji je Chris Hedges odr\u017eao u subotu nave\u010der na mitingu u Philadelphiji u podr\u0161ci predsjedni\u010dkog kandidata Zelene partije, Jill Stein i njenog bliskog suradnika, Ajame Barake<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-216781","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/216781","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=216781"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/216781\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=216781"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=216781"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=216781"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}