{"id":216419,"date":"2016-11-10T07:58:16","date_gmt":"2016-11-10T06:58:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=216419"},"modified":"2016-11-10T08:00:00","modified_gmt":"2016-11-10T07:00:00","slug":"jednoumlje-je-smetalo-samo-dok-je-bilo-komunisticko","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/11\/10\/jednoumlje-je-smetalo-samo-dok-je-bilo-komunisticko\/","title":{"rendered":"Jednoumlje je smetalo samo dok je bilo komunisti\u010dko"},"content":{"rendered":"

Razgovarao: Kenan Muminagi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"tarik_haveric\"<\/a>Razgovarali smo s politologom Tarikom Haveri\u0107em<\/strong> povodom objavljivanja njegove knjige Kritika bosanskog uma: Ogled o jednom historijski fiksiranom mentalitetu, o slu\u010daju imenovanja \u0161kole u Dobro\u0161evi\u0107ima po Mustafi Busulad\u017ei\u0107u, budu\u0107nosti gra\u0111anske ideje, o stanju na intelektualnoj sceni…
\n
\nPrometej.ba: U svojoj Kritici bosanskog uma bavite se kolektivnim predod\u017ebama bosanskih Muslimana \/ Bo\u0161njaka. Postoji li poseban razlog zbog kojeg ste knjigu nazvali kritikom bosanskog, a ne bo\u0161nja\u010dkog uma?<\/strong><\/p>\n

Tarik Haveri\u0107: Razlog je moje osje\u0107anje da taj \u201eogled o jednom historijski fiksiranom mentalitetu\u201c zapravo ne govori samo o samorazumijevanju bosanskog muslimanskog subjekta, tj. o Bo\u0161njacima (iako je o njima uglavnom rije\u010d). I zadovoljan sam \u0161to su prvi prikaziva\u010di to prepoznali: \u0110or\u0111e Kraji\u0161nik potvr\u0111uje da knjiga, \u201ebez obzira na \u010dinjenicu \u0161to se bavi bosanskim muslimanskim subjektom, neizostavno cilja i na sve druge kolektivisti\u010dke subjekte i njihove fantazme oko nas\u201c, a Ivica \u0110iki\u0107 smatra da se ona ne ti\u010de samo bosanskih kolektivnih subjekata, kada ka\u017ee da Kritika bosanskog uma, \u201eanaliziraju\u0107i kako \u2019bosanski muslimanski subjekt\u2019 spoznaje i tuma\u010di svijet i svoj polo\u017eaj u njemu, precizno detektira i neke od klju\u010dnih deformacija dana\u0161njeg hrvatskog i srpskog dru\u0161tva\u201c.<\/p>\n

S druge strane, ja svoje knjige, ba\u0161 kao i tu\u0111e, podvrgavam testu anonimnog rukopisa: zami\u0161ljam da je neko na\u0161ao Kritiku bosanskog uma bez prve strane. Sve je unutra, osim naslova, imena autora i godine izdanja. Ne zna se \u010dak ni je li napisana na na\u0161em jeziku ili je prevedena\u2026 I onda poku\u0161avam da zamislim \u0161ta bi se o knjizi moglo re\u0107i bez tih podataka.<\/p>\n

U ovoj knjizi, iz slu\u010daja u slu\u010daj, ukazujete na mno\u0161tvo proturje\u010dnosti u bosanskom muslimanskom kolektivnom imaginariju. Kako ti narativi, uprkos proturje\u010dnostima, uspijevaju odr\u017eati svoju ideolo\u0161ku dominaciju?<\/strong><\/p>\n

Vrlo jednostavno: cilj mitskih naracija nije da iznose historijsku istinu o svijetu, ve\u0107 da ispune odre\u0111enu funkciju. I ta funkcija, a ne s\u00e2ma naracija, treba da bude predmet kritike. U tom smislu, treba da nas zanima samo \u0161ta bi se bitno promijenilo kada bi se, naprimjer, na\u0161li nepobitni dokazi (pred kojima bi morao za\u0161utjeti \u010dak i duh Nedima Filipovi\u0107a!) da je 32 hiljade bogumilskih porodica u XV. stolje\u0107u zaista u jednom danu prihvatilo islam pred sultanom Fatihom, kako ho\u0107e jedan od tih mitova? Kakve bi posljedice izazvalo to otkri\u0107e? Da li bi Bosna i Hercegovina prestala biti crna civilizacijska rupa kakva jest? Da li bi mladi Bosanci (dakle i Bo\u0161njaci) prestali da se iseljavaju jer ovdje ne vide budu\u0107nost? Kada bi funkcija tih naracija bila da stvaraju materijalno i kulturno blagostanje, mo\u017eda bih ih i ja podr\u017eavao ne pitaju\u0107i se o njihovoj \u201eistinitosti\u201c. No koristi od njih ima samo uzak sloj \u201eposlenika na nacionalnoj afirmaciji\u201c koji ih \u0161iri, jer je to jedini na\u010din da sa\u010duvaju svoju dru\u0161tvenu va\u017enost, i subvencije za svoje mitomanske projekte. Kada su generacije odgojene da od dru\u0161tvenih nauka ne o\u010dekuju nau\u010dnu istinu ve\u0107 izraze naklonosti i potvrdu svojih predrasuda, ne treba posebno raditi na ideolo\u0161koj dominaciji \u2014 ona se odr\u017eava sama.<\/p>\n

Analizirali ste djela bo\u0161nja\u010dkih akademskih autoriteta, i pokazali da se njihov model znanja ne mo\u017ee oduprijeti sistematskoj kritici. Koliko ta djela svojim manipulativnim analogijama i poluistinama reflektiraju predod\u017ebe prosje\u010dnog bosanskog muslimana, i kolika je snaga autoriteta koji nad njim imaju akademske elite?<\/em><\/p>\n

Djela koja analiziram, i koja svrstavam u \u201edivlju nauku\u201c (po analogiji na \u201edivlju knji\u017eevnost\u201c), ne odra\u017eavaju predod\u017ebe bosanskog muslimanskog subjekta \u2014 ona te predod\u017ebe stvaraju. Kada bi ta djela bila podvrgnuta bilo kojem vanjskom kriteriju, tj. kada bi ih ocjenjivao univerzalni auditorij ideolo\u0161ki neoptere\u0107enih stru\u010dnjaka, profesori koji ih pi\u0161u ne bi dobili ni status studenata. Oni ipak opstaju, zato \u0161to sudjeluju u \u201enacionalnoj samodokumentaciji\u201c, potvr\u0111uju\u0107i mitove o kojima smo govorili. Njihova djela niko ne prevodi, niti ih citira iko izvan nacionalne zajednice (osim eventualno kao gra\u0111u kojom neki austrijski ili belgijski doktorandi potkrepljuju tvrdnje o ideologizaciji nauke na Balkanu, \u0161to nije laskavo); ipak, oni su tome dosko\u010dili tako \u0161to citiraju i hvale jedni druge, i neko neupu\u0107en zaista bi \u2014 u tom moru fus-nota i recenzija \u2014 pomislio da se radi o ozbiljnoj nau\u010dnoj produkciji. Izvan krugova povodljivih generacija kojima nude povr\u0161ne i dogmatske odgovore na ozbiljna pitanja koja donosi epoha, ti \u201ebo\u0161nja\u010dki akademski autoriteti\u201c zapravo nemaju nikakvog autoriteta (i u tome se nimalo ne razlikuju od svojih srpskih ili hrvatskih parnjaka).<\/p>\n

<\/strong>U svom nedavnom tekstu \u201eNije to fobija prema Arapima, ali nisu ni investicije: To je PROJEKAT od kojeg treba strahovati!\u201c Esad Durakovi\u0107 je, sude\u0107i po reakcijama, artikulisao strahove koje bosanski muslimani osje\u0107aju naspram arapskim investicijama i arapskim turistima. Kako Vi komentari\u0161ete ovakvu reakciju jednog religijski utemeljenog identiteta? Na koji na\u010din prisustvo Arapa mo\u017ee utjecati na binarni kod \u201ena\u0161i-njihovi\u201c?<\/strong><\/p>\n

Tekst koji spominjete, a ni reakcije, nisam \u010ditao (ali jesam neke druge tekstove i razmi\u0161ljanja o toj temi), pa mogu odgovoriti samo na najuop\u0161teniji na\u010din. Ta \u201earabizacija\u201c, za mnoge ne\u017eeljena, posljedica je nekih davnih odluka i davno uvedene prakse. No bosanski muslimanski subjekt ne voli da razmi\u0161lja dugoro\u010dno, pa \u010dak ni srednjoro\u010dno, on odluke donosi na osnovu svog trenuta\u010dnog, dana\u0161njeg osje\u0107aja. On ne mo\u017ee da pove\u017ee osve\u0161tanje zgrade Vlade RS 2007. godine, zbog kojeg negoduje, s klanjanjem poslanika SDA u Skup\u0161tini SR BiH nakon prvih slobodnih izbora 1990. On ne vidi da je, nakon tih istih izbora 1990, svojim insistiranjem da se radnici u pravosu\u0111u izjasne o \u201enacionalnosti\u201c kako bi se uvele kvote, uspostavio vezu izme\u0111u pravosudne funkcije i etni\u010dke pripadnosti, i time legitimirao Dodikovo odbijanje \u2014 vi\u0161e od 20 godina kasnije \u2014 da mu sude bo\u0161nja\u010dki suci. On vr\u0161i pritisak na dr\u017eavne institucije \u010dim mu neke mjere ne odgovaraju (sjetimo se impresivnog skupa u Blagaju, kada je pred 35 hiljada ljudi Mustafa Ceri\u0107 prijetio vlastima zbog odluke da se ocjena iz vjeronauke ne ura\u010dunava u prosjek!), i onda negoduje kada neki drugi subjekt, u Republici Srpskoj, vr\u0161i pritisak na dr\u017eavne institucije zbog mjera i odluka koje njemu ne odgovaraju!<\/p>\n

Sva ta podsje\u0107anja slu\u017ee da istaknem kako je projekt od kojeg Durakovi\u0107, sude\u0107i prema naslovu, strahuje, samo prirodna i neizbje\u017ena posljedica jednog drugog, ranijeg projekta, Izetbegovi\u0107eve \u201eislamizacije Muslimana\u201c. Dijelovi Bosne i Hercegovine pod kontrolom SDA u tom su projektu korjenito preobra\u017eeni, desekularizirani, a Arape su uvjerili da je sve to po\u010detak nekakvog preosvajanja, muslimanske reconquiste. Stoga, kada dvojica Kuvaj\u0107ana \u0161ikaniraju mlade Sarajke jer im se ne svi\u0111a kako su odjevene, oni ne misle da to rade u stranoj zemlji, ve\u0107 u svojoj, u kojoj va\u017ee njihovi obi\u010daji \u2014 jer su im doma\u0107ini pru\u017eili zadovoljavaju\u0107e dokaze da je tako.<\/p>\n

Ipak, ne sje\u0107am se da je Esad Durakovi\u0107 u ono vrijeme prosvjedovao protiv uzroka, \u201eislamizacije Muslimana\u201c, koji je doveo do posljedice koja mu danas smeta. Ni bilo ko drugi, uostalom, od onih koji su sada zabrinuti. Valjda su vjerovali da \u0107e bosanski muslimani, primaju\u0107i arapske, turske ili malezijske pare, otvaraju\u0107i njihove \u0161kole i usvajaju\u0107i njihove obi\u010daje, mo\u0107i zadr\u017eati kontrolu i zaustaviti proces kada im to vi\u0161e ne bude odgovaralo. I tek sada otkrivaju kakvog su konja uzjahali, i da ne rade svi \u201ena\u0161i\u201c u na\u0161em interesu.<\/p>\n

No ta \u201earabizacija\u201c ima jo\u0161 jedan aspekt, koji \u0107e neko vrijeme ostati manje vidljiv. Kapital je nezaustavljiv, i samo je pitanje dana kada \u0107e Arapi po\u010deti da otkupljuju nekretnine u \u201esrpskim\u201c i \u201ehrvatskim\u201c dijelovima dejtonske Bosne i Hercegovine, pa i u onima iz kojih je 1992. protjerano bo\u0161nja\u010dko stanovni\u0161tvo. A srpski i hrvatski nacionalisti, koji nisu mogli i jo\u0161 uvijek ne mogu da zamisle \u201ezajedni\u010dki \u017eivot\u201c s mirnim i pitomim bosanskim muslimanima, gledat \u0107e sada svakodnevno burnuse i galabije, burke i nikabe, i slu\u0161ati guturalne glasove iza visokih zidova imanj\u00e2 koja \u0107e, za bijedne pare, \u010duvati za\u0161titari, uglavnom di\u010dni sinovi srpskog i hrvatskog naroda\u2026<\/p>\n

Ima u tome neke poetske pravde!<\/p>\n

Pi\u0161ete i o djelu Mustafe Busulad\u017ei\u0107a, koje je nedavno aktuelizirano nakon \u0161to je Skup\u0161tina Kantona Sarajevo dala njegovo ime osnovnoj \u0161koli u Dobro\u0161evi\u0107ima. Prije toga, pisali ste o sistematskom distanciranju bosanskog muslimanskog subjekta od tradicije antifa\u0161izma. Kako obja\u0161njavate taj sna\u017eni animozitet naspram komunizma, u vremenu kada komunizam prakti\u010dno vi\u0161e ne postoji?<\/strong><\/p>\n

Na\u010delno, animozitet prema antifa\u0161izmu i animozitet prema komunizmu dvije su odvojene stvari. U Francuskoj, naprimjer, pokret otpora u Drugom svjetskom ratu vodili su mnogi republikanci, dakle desni\u010dari (kakav je bio De Gaule) i po definiciji antikomunisti. Animozitet prema komunizmu osje\u0107ao je i antifa\u0161ist Winston Churchill. Samo je u Jugoslaviji bilo mogu\u0107e to izjedna\u010davanje, iz historijski obja\u0161njivih razloga: za razliku od Engleske i Francuske, ovdje nije bilo antifa\u0161ista-desni\u010dara. Pravu borbu protiv fa\u0161izma, s pu\u0161kom u ruci a ne potpisivanjem deklaracija, vodili su samo ljevi\u010dari: komunisti, skojevci i njihovi simpatizeri. Kako je sastavnica njihovog pogleda na svijet bio i (\u010desto militantni) ateizam, svoju odbojnost prema komunizmu bosanski muslimanski subjekt podebljao je simpatijama prema onima protiv kojih su se komunisti borili. Te\u0161ko je u na\u0161oj literaturi na\u0107i tako tople rije\u010di kakve su one kojima Mustafa Busulad\u017ei\u0107 veli\u010da novi poredak koji \u0107e nastati kada Mein Kampf pobijedi Kapital\u2026<\/p>\n

A za\u0161to taj animozitet traje i danas, skoro trideset godina nakon odlaska komunista s historijske pozornice? Zato \u0161to kleronacionalisti\u010dka desnica, koja je u Bosni i Hercegovini na vlasti u razli\u010ditim konstelacijama (i nije, naravno, samo muslimanska!), nema ni\u0161ta drugo da ponudi. Oni su trajno nesposobni da ostvaruju materijalno i kulturno blagostanje, i svoju vlast legitimiraju podsje\u0107anjem na biv\u0161a stradanja. Pritom se i ne trude da prikriju svoju selektivnost. Njima ne smeta isklju\u010divost i jednoumlje, ve\u0107 samo komunisti\u010dka isklju\u010divost i jednoumlje prije \u0161ezdeset i vi\u0161e godina. Naprimjer, \u010dlanovi grupe kojoj je 1983. su\u0111eno u Sarajevu posjetili su tajno Iran, gdje su se \u017ealili na postupke jugoslavenskih komunisti\u010dkih vlasti prema politi\u010dkim protivnicima. U tom trenutku, Homejnijev re\u017eim ubijao je bez su\u0111enja na stotine svojih politi\u010dkih protivnika (a 1988. godine, po Homejnijevom nare\u0111enju, bit \u0107e pobijeno oko 25 hiljada pripadnika organizacije Mud\u017eahedin-e halk, zato \u0161to su bili \u201eizdajni\u010dki dvoli\u010dnjaci koji uop\u0161te nisu vjerovali u islam\u201c,
\n\u0645\u0646\u0627\u0641\u0642\u06cc\u0646 \u062e\u0627\u0626\u0646 \u0628\u0647 \u0647\u06cc\u0686 \u0648\u062c\u0647 \u0628\u0647 \u0627\u0633\u0644\u0627\u0645 \u0645\u0639\u062a\u0642\u062f \u0646\u0628\u0648\u062f\u0647). O tome, naravno, nismo ni\u0161ta \u010duli od \u201emuslimanskih intelektualaca\u201c kada su jednom do\u0161li na vlast. Kao \u0161to ne \u010dujemo ni danas, naprimjer o progonu novinara, intelektualaca i protivnika re\u017eima u Turskoj. Ni rije\u010di o jednoumlju koje uvodi Erdo\u01e7an! I nema prosvjednih okupljanja pred ambasadom Saudijske Arabije kada tamo bi\u010duju ljude jer su ateisti, a \u017eene osu\u0111uju kao vje\u0161tice\u2026 Name\u0107u se i druge paralele: jugoslavenski komunisti u jednom trenutku ipak su se oduprli diktatu iz Moskve, dok danas, kada vlast vr\u0161e beski\u010dmenjaci uspje\u0161ni jedino u prire\u0111ivanju kolektivnih iftara, Ankara odlu\u010duje \u010dak i o tome ko mo\u017ee dobiti neku bezna\u010dajnu plaketu Skup\u0161tine grada Sarajeva!<\/p>\n

Desni elementi u na\u0161em dru\u0161tvu, i njihovi mediji poslovi\u010dno spremni da etiketama diskredituju sve \u0161to ne odgovara njihovoj slici svijeta, dosad \u0161ute o Va\u0161oj knjizi. Kako to komentari\u0161ete? Da li je to svjesno ignorisanje, ili desnica ne \u010dita?<\/strong><\/p>\n

Kad smo kod toga, ne \u010dita ni ljevica. Bilo bi ipak neprili\u010dno da ja, kao autor, komentiram (ne)recepciju svoje knjige. Kada ne\u0161to objavite, pristajete da to postaje \u201ejavno duhovno dobro\u201c, podlo\u017eno svim vrstama interpretacija, komentiranja ili ignoriranja. Kritika bosanskog uma nastala je iz autorske potrebe, a ne iz \u017eelje da se nekome ne\u0161to poru\u010di pa da se sa\u010deka odgovor. Moje pisanje ne stvara ni\u010diju obavezu da se prema njemu odredi.<\/p>\n

U medijima primje\u0107ujemo ozbiljan uzmah desnog populizma, koji ne preza da sve neistomi\u0161ljenike stavi na listu za odstrel. Od Saffa preko Stava, pronalaze se neprijatelji Bo\u0161njaka. \u0160ta \u0107e izroditi taj diskurs i takav medijski tretman? Postoji li ovdje istinski pluralizam mi\u0161ljenja?<\/strong><\/p>\n

Na to sam djelomi\u010dno ve\u0107 odgovorio. Jednoumlje, kao suprotstavljeno pluralizmu, smetalo je samo dok je bilo komunisti\u010dko. Sada, kada vi\u0161e nema \u201eidejnog i akcionog jedinstva\u201c Saveza komunista, tra\u017ei se jedinstvo Bo\u0161njaka \u2014 koje se ni po \u010demu ne razlikuje od \u201esrpske sloge\u201c. I gu\u0161e se svi disonantni tonovi. Ideja skup\u0161tine, naprimjer, jest da legitimno budu zastupljene razli\u010dite ideje i da se nude razli\u010diti projekti. Na kraju se glasa, pa jedni budu \u201eza\u201c a drugi \u201eprotiv\u201c. Pa ipak, kada su se svojevremeno neki poslanici u Skup\u0161tini Kantona Sarajevo usprotivili predlogu da se \u0161kola u Had\u017ei\u0107ima nazove po Enveru \u010colakovi\u0107u (\u0161to je njihovo pravo, i sama su\u0161tina politi\u010dkog pluralizma!), novina koju spominjete, Stav, koju finansira autoritarni Erdo\u01e7anov re\u017eim, posvetila je blok od 18 strana tobo\u017enjem o\u017eivljenju komunisti\u010dke ideologije, uvjeravaju\u0107i nas da \u201eCentralni komitet ponovo ja\u0161e\u201c. Njihova ideja pluralizma jest da imaju neograni\u010denu slobodu da prozivaju svakoga ko ne misli kao oni, o Enveru \u010colakovi\u0107u, Erdo\u01e7anu ili bilo \u010demu drugom. Dakle, kada ne bi bilo nikoga da se usprotivi ideologiji stranke na vlasti i njenom sluganskom odnosu prema Turskoj, i kada bi svi kao jedan trubili unaokolo da je Mustafa Busulad\u017ei\u0107 bio veliki intelektualac, to ne bi bilo jednoumlje (naletosum!), nego \u010dist pluralizam\u2026 Nedavno je urednik ovog glasila, po povratku iz Turske kamo je i\u0161ao po svoje mi\u0161ljenje, obavijestio bosansku javnost da su \u201eu Turskoj svi jedinstveni\u201c u ocjeni da su neuspjeli dr\u017eavni udar \u201eorganizirali i proveli Fethullah G\u00fclen i njegovi sljedbenici\u201c (onako kako su u Jugoslaviji svi bili jedinstveni da treba suditi Izetbegovi\u0107u, Behmenu i dru\u0161tvu kao dr\u017eavnim neprijateljima?). Za histeriju koja se \u0161iri na Zapadu, a potaknuta je hap\u0161enjem novinara u Turskoj, navodno nema nikakvog stvarnog razloga: trenutno su u zatvoru svega \u010detrdeset tri (43) novinara. Ili, kako precizira Filip Mursel Begovi\u0107 radi istinitog informiranja javnosti, \u010detrdeset tri \u201eterorista koji su radili u medijima\u201c. Dakle, ovoga mjeseca uz platu i bonus!<\/p>\n

Na sve \u0161to se de\u0161ava u javnom prostoru morali bi reagovati intelektualci. Me\u0111utim, osim par pojedinaca i dominantne desne ve\u0107ine, znatan dio \u0161uti. Za\u0161to zaboravljaju svoju odgovornost kao intelektualci i ne reaguju?<\/strong><\/p>\n

Individualni slu\u010dajevi se razlikuju, i svako ima svoje razloge. \u010cesto je to i strah za gra\u0111ansku egzistenciju: u situaciji kada dr\u017eava i akademski \u017eivot nisu odvojeni, i kada se dodjela subvencija i sredstava za nau\u010dne i umjetni\u010dke projekte ideolo\u0161ki uslovljava, ljudi koji su vezani za siroma\u0161ne \u010dasopise i niske honorare za nastupe u emisijama naprosto ne \u017eele da se izla\u017eu riziku. Jasno je da to ne smije biti razlog, i da anga\u017eman intelektualaca upravo dobiva svoj puni smisao tek u situaciji stalnog rizika, ali ja s\u00e2m izbjegavam da evociram odgovornost osiroma\u0161enih i ucijenjenih intelektualaca, dok god postoje opipljivi i nepobitni dokazi odgovornosti vladaju\u0107e kaste.<\/p>\n

Treba li nam u ovom momentu \u0161ira lijevoliberalna platforma koja \u0107e uklju\u010divati politi\u010dki element i intelektualni korektiv?<\/strong><\/p>\n

U na\u0161em dobu, koje neki nazivaju postideolo\u0161kim, \u201elijevo\u201c i \u201edesno\u201c u politi\u010dkom spektru mo\u017eda nisu sasvim izgubili zna\u010denje, ali ga je u svakom slu\u010daju potrebno iznova definirati. U na\u0161im uvjetima, i kada je rije\u010d o opoziciji, radije govorim o \u201egra\u0111anskim strankama\u201c nego o ljevici. Tu stvar nije pretjerano slo\u017eena: partijski programi razli\u010dite vrste nalaze se, besplatno, na internetu, i koherentan skup ideja koji bismo mogli nazvati \u201eplatformom\u201c mo\u017ee se sklopiti za jedno popodne. Problem je, naravno, u politi\u010dkom pona\u0161anju. Neki od tih subjekata, kada su na poziciji vlasti, postupaju na na\u010din koji se ne razlikuje od postupanja etni\u010dkih stranaka. Politi\u010dki pragmatizam nala\u017ee da se najprije ujedine, naprimjer, sve stranke nastale cijepanjem Socijaldemokratske partije. I ako u tome uspiju, ako opet budu jedna jaka stranka, bit \u0107e znatno lak\u0161e njihovo pribli\u017eavanje lijevom centru i strankama koje se ne boje da oglase svoju privr\u017eenost vrijednostima politi\u010dkog liberalizma.<\/p>\n

Prometej.ba <\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tarik Haveri\u0107: Kleronacionalisti\u010dka desnica, koja je u BiH na vlasti u razli\u010ditim konstelacijama nema ni\u0161ta drugo da ponudi do antikomunizma<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-216419","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/216419","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=216419"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/216419\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=216419"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=216419"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=216419"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}