{"id":216020,"date":"2016-11-03T08:22:52","date_gmt":"2016-11-03T07:22:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=216020"},"modified":"2016-11-03T08:22:52","modified_gmt":"2016-11-03T07:22:52","slug":"sta-se-desava-u-tijelu-kada-nam-je-hladno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/11\/03\/sta-se-desava-u-tijelu-kada-nam-je-hladno\/","title":{"rendered":"\u0160ta se de\u0161ava u tijelu kada nam je hladno"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/hladno-mi-je.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/03\/hladno-mi-je.jpg\" alt=\"hladno mi je\" width=\"100\" height=\"90\" class=\"alignleft size-full wp-image-108467\" \/><\/a>Stotine hiljada godina evolucije na\u0161a tijela su u\u010dinila dosta otpornim na uslove na Zemlji.<\/p>\n<p>Ali ne i na jednu stvar \u2013 hladno\u0107u. Evo \u0161ta se de\u0161ava kada vam je hladno:<\/p>\n<p>Krv<\/p>\n<p>Na\u0161a tijela znaju \u0161ta je va\u017eno pa \u0107e se na hladno\u0107i dobar dio krvi prebaciti u unutra\u0161nje organe. To zna\u010di, manje cirkulacije u ekstremitetima poput prstiju, nosa, u\u0161iju i udova. Zato je va\u017eno da ruke i noge posebno dobro ugrijete.<\/p>\n<p>Srce<\/p>\n<p>Krv je ta koja nam odr\u017eava tjelesnu temperaturu. A po\u0161to se organizam prvenstveno brine za unutra\u0161nje organe, hodanje je napor za organizam jer tako\u0111e tra\u017ei krv pa srce mora raditi br\u017ee nego ina\u010de. Br\u017ei rad srca sa sobom nosi i vi\u0161i krvni pritisak.<\/p>\n<p>Disanje<\/p>\n<p>Hladan suvi vazduh koji udi\u0161emo smanjuje toplotu i vla\u017enost na\u0161ih disajnih puteva. To mo\u017ee uzrokovati te\u017ee disanje, a kod astmati\u010dara \u010dak i napad.<\/p>\n<p>\u0160to normalnije di\u0161ete, to \u0107ete manje problema imati. Nemojte \u017euriti i nemojte se naprezati.<\/p>\n<p>Nos<\/p>\n<p>Nos slu\u017ei kao mali grija\u010d i ovla\u017eiva\u010d vazduha koji ide prema plu\u0107ima. Kad udi\u0161emo hladan suvi vazduh, nos se malo zanese pa umije da procuri. Ponesite maramice.<\/p>\n<p>Toalet<\/p>\n<p>Kao \u0161to smo spomenuli, organizam na hladno\u0107i koristi vi\u0161e krvi. A osim krvi i voda putuje prema sredini na\u0161eg tijela gde su va\u017eni organi. Zbog toga organizam pogre\u0161no misli kako imamo previ\u0161e vode pa nas tjera u wc. Iako mo\u017eda ne djeluje tako, kad nam je hladno, tro\u0161imo vi\u0161e vode pa je va\u017eno da unosite dovoljno te\u010dnosti.<\/p>\n<p>Drhtanje<\/p>\n<p>Ako gubite vi\u0161e toplote nego \u0161to je stvarate, prva stvar koja \u0107e se dogoditi je da se naje\u017eite. Tijelo podi\u017ee dla\u010dice kako bi smanjio gubitak topline. Problem je \u0161to ljudi vi\u0161e nisu prekriveni krznom, pa ubrzo mo\u017eete o\u010dekivati kako \u0107ete po\u010deti drhtati. Drhtanje je nekontrolisano stiskanje i opu\u0161tanje mi\u0161i\u0107a kako bi se stvorila toplota. Ako drhtite, vrijeme je da se hitno sklonite na neko toplo mjesto.<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje<\/p>\n<p>Vje\u017ebanje za vrijeme zime ima dvostruki u\u010dinak \u2013 zbog nedostatka vlage, nije toliko iscrpljuju\u0107e, a istovremeno zbog niske temperature stvaramo vi\u0161e endorfina koji nam daju energiju. Drugim rije\u010dima, vje\u017ebanje po hladno\u0107i smanji\u0107e pospanost i sivilo kratkih dana i odli\u010dno je za vas.<\/p>\n<p>dominomoagazin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stotine hiljada godina evolucije na\u0161a tijela su u\u010dinila dosta otpornim na uslove na Zemlji. Ali ne i na jednu stvar \u2013 hladno\u0107u. Evo \u0161ta se de\u0161ava kada vam je hladno: Krv Na\u0161a tijela znaju \u0161ta je va\u017eno pa \u0107e se na hladno\u0107i dobar dio krvi prebaciti u unutra\u0161nje organe. To zna\u010di, manje cirkulacije u ekstremitetima [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-216020","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/216020","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=216020"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/216020\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=216020"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=216020"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=216020"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}