{"id":215931,"date":"2016-11-02T07:00:31","date_gmt":"2016-11-02T06:00:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=215931"},"modified":"2016-11-02T00:19:08","modified_gmt":"2016-11-01T23:19:08","slug":"ostavljamo-oruzje-ali-nastavljamo-borbu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/11\/02\/ostavljamo-oruzje-ali-nastavljamo-borbu\/","title":{"rendered":"Ostavljamo oru\u017eje, ali nastavljamo borbu"},"content":{"rendered":"

Razgovarala: Tena Erceg<\/strong><\/p>\n

\"gabriel-angel\"<\/a>Gabriel Angel, koji kao i svi \u010dlanovi Revolucionarnih oru\u017eanih snaga Kolumbije (FARC) koristi ratno ime, biv\u0161i je borac, a sada pisac i politi\u010dki kadar te marksisti\u010dke gerile. Trenutno je u Havani, gdje kao pomo\u0107nik zapovjednika FARC-a Timoleona Jimeneza Timo\u010denka sudjeluje u delegaciji koja je s kolumbijskom vladom prije dva mjeseca potpisala mirovni sporazum u cilju zavr\u0161etka gra\u0111anskog rata koji ve\u0107 pola stolje\u0107a razara zemlju. Po\u010detkom listopada kolumbijski su gra\u0111ani na neobavezuju\u0107em referendumu tijesnom ve\u0107inom odbili sporazum, no ni FARC ni vlada predvo\u0111ena predsjednikom Juanom Manuelom Santosom, kojem je zbog tog sporazuma nedavno dodijeljena Nobelova nagrada za mir, od njega ne namjeravaju odustati. Za borce FARC-a sporazum zna\u010di po\u010detak \u017eivota izvan ilegale, pa je i na\u0161 sugovornik ovih dana prvi put u posljednjih 30 godina dobio kolumbijsku osobnu iskaznicu.<\/p>\n

Koje su sve okolnosti dovele do toga da FARC zapo\u010dne mirovne pregovore u cilju kona\u010dne demobilizacije?<\/p>\n

Prvo bih htio razjasniti da mi ne koristimo termin demobilizacija. Demobilizacija je odustajanje od borbe, gdje svatko ide svojoj ku\u0107i. Mi se ne namjeravamo demobilizirati nego nastaviti borbu na druge na\u010dine, bez oru\u017eja u rukama. Preferiramo termin \u2018povratak u civilni \u017eivot\u2019, ali i dalje kao Snage FARC-a. Ne vi\u0161e kao oru\u017eane snage, nego kao politi\u010dka organizacija koja je uvijek te\u017eila da do\u0111e na vlast i zapo\u010dne niz demokratskih, ekonomskih i dru\u0161tvenih reformi u korist velike ve\u0107ine dru\u0161tva. \u0160to se ti\u010de va\u0161eg pitanja, pro\u017eivjeli smo 50 godina rata, pri \u010demu je tijekom posljednjeg razdoblja, od po\u010detka 2000-ih do danas, taj rat zao\u0161tren do neslu\u0107eno ekstremnih proporcija. Dr\u017eavna vojska naoru\u017eala se najmodernijim oru\u017ejem i napadala nas iz sve snage, a mi smo odgovorili i suprotstavili se najve\u0107oj ofanzivi ikad poduzetoj protiv nas. Zatim je do\u0161lo do trenutka u kojem se spoznalo da nijedna strana ne mo\u017ee pobijediti i da bi taj konflikt mogao potrajati jo\u0161 puno godina, po veliku cijenu za stanovnike Kolumbije, pa bi stoga trebalo prona\u0107i na\u010din kako ga zavr\u0161iti. Mi smo to oduvijek \u017eeljeli, od po\u010detka na\u0161eg djelovanja, ali kolumbijske vlade nisu. No \u010dini se da sada\u0161nja vlada to \u017eeli, pokrenula je ozbiljne pregovore i mi smo rekli \u2013 u redu, ovo su na\u0161i uvjeti, i po\u010deli smo razgovarati.<\/p>\n

Ne isklju\u010dujemo suradnju s desnicom<\/p>\n

Je li jedan od razloga koji su vas naveli da pristanete na pregovore bila i niska podr\u0161ka kolumbijskog naroda gerili?<\/p>\n

To s niskom podr\u0161kom je relativno, jer otpor koji smo pru\u017eali, naro\u010dito u ovih posljednjih 15 najstra\u0161nijih godina rata, ne bismo mogli izdr\u017eati bez goleme podr\u0161ke naroda. Da gerila nije imala podr\u0161ku stanovni\u0161tva, naro\u010dito u ruralnim zonama, od strane selja\u0161tva, crna\u010dkih i domoroda\u010dkih zajednica, ne bismo mogli izdr\u017eati takve napade. Ali da bi se do\u0161lo na vlast potrebna je puno \u0161ira podr\u0161ka stanovni\u0161tva, koje ve\u0107inom \u017eivi u gradovima. Zato je potrebno otvoriti prostor za bavljenje politikom i za stvaranje politi\u010dkog pokreta koji bi mogao promijeniti stvari u zemlji.<\/p>\n

Kakve su va\u0161e procjene o eventualnom uspjehu u budu\u0107em djelovanju kroz regularne politi\u010dke procese?<\/p>\n

Sigurni smo da \u0107e se, kada sporazum iz Havane bude primijenjen, stvari u Kolumbiji zna\u010dajno promijeniti. Ne automatski, ali putem otvorenog, legalnog politi\u010dkog djelovanja. Sigurno je da \u0107e prestati nasilje usmjereno protiv stanovni\u0161tva, masakri i ubojstva opozicijskih politi\u010dara, a to \u0107e Snagama otvoriti prostor za transparentno politi\u010dko djelovanje. Mo\u0107i \u0107emo doprijeti do mnogih dijelova kolumbijskog dru\u0161tva koji \u017eele \u010duti na\u0161e prijedloge za promjene, u to smo \u010dvrsto uvjereni i optimisti\u010dni.<\/p>\n

Iako je FARC marksisti\u010dka gerila, na jednom ste mjestu napisali da ste spremni politi\u010dki sura\u0111ivati i sa strankama centra, pa \u010dak i desnice?<\/p>\n

Mi ne odustajemo od svojih politi\u010dkih, ekonomskih i dru\u0161tvenih uvjerenja. Na\u0161a je borba u po\u010detku bila usmjerena protiv kapitalizma kao sistema, a danas je usmjerena protiv onoga \u0161to se naziva neoliberalnom politikom, izrabljivanja radne snage i prirodnih resursa. U Kolumbiji postoji puno ljudi koje tako\u0111er boli ta plja\u010dka prirodnih resursa, ta situacija dru\u0161tvene nejednakosti, prekomjerne eksploatacije rada i ljudi. To su ljudi koji bi se mogli, mo\u017eda kao revolucionari, mo\u017eda kao socijalisti, mo\u017eda iz patriotizma ili te\u017enje za suvereno\u0161\u0107u zemlje, priklju\u010diti nekom \u0161irem pokretu. Vodimo se idejom o \u0161irokom pokretu koji \u0107e ujediniti puno ljudi \u010dija se mi\u0161ljenja o tome kako rije\u0161iti osnovne probleme u zemlji podudaraju, probleme od kojih bi prvi bio siroma\u0161tvo. I ne isklju\u010dujemo da takvih ljudi ima i na desnici i me\u0111u onima na centru.<\/p>\n

Slu\u017ebeno stajali\u0161te ameri\u010dke i kolumbijske vlade je da je FARC teroristi\u010dka organizacija, a vo\u0111a gerile Timo\u010denko u SAD-u je tra\u017een zbog \u0161verca kokainom i ubojstava. Kako odgovarate na te optu\u017ebe i kakav je danas odnos FARC-a prema nasilju?<\/p>\n

Na\u0161a se borba odvija u uvjetima nerazmjera u svakom smislu. Mi smo, kao i svaka skupina koja se suprotstavlja vlasti, \u017ertve konstantnih napada. Ne samo vojnih i ekonomskih, nego i medijskih, propagandnih napada, koji nas pred svijetom i pred mnogim dijelovima kolumbijskog dru\u0161tva predstavljaju tako kako navodite. U SAD-u su nas sredinom 1990-ih uvrstili na listu teroristi\u010dkih organizacija, a u Europskoj uniji 2002. godine. Sada kada je potpisan sporazum u Havani, i SAD i EU najavili su da \u0107e pokrenuti postupak da nas se s tih lista ukloni \u010dim sporazum stupi na snagu. Dio na\u0161e borbe je i uklanjanje stigmi koje su nam nametnuli tijekom godina i vjerujemo da je to mogu\u0107e. Pravednost na\u0161ih ciljeva i njihovo ostvarivanje demokratskim i legalnim metodama nu\u017eno \u0107e dovesti do nestanka mnogih od tih prepreka.<\/p>\n

Pregovori se ne\u0107e iznova pokretati<\/p>\n

Na nedavnom referendumu ve\u0107ina gra\u0111ana odbila je mirovni sporazum, pri \u010demu vi\u0161e od 60 posto gra\u0111ana nije ni glasalo. Je li biv\u0161i predsjednik Alvaro Uribe, uz pomo\u0107 poslovne elite i crkvenih krugova, svojom \u017eestokom kampanjom protiv sporazuma doprinio negativnom rezultatu?<\/p>\n

Sporazum izme\u0111u FARC-a i vlade dogovoren je za pregovara\u010dkim stolom, a mi smo na koncu pristali da ga se potvrdi na plebiscitu, iako se u po\u010detku nismo s time slagali. No ne smatramo da je rezultat referenduma 2. listopada odbacivanje sporazuma, naro\u010dito kada se poznaju detalji izborne mehanike u Kolumbiji; to je prakti\u010dki bio remi. Razlika je bila minimalna, manje od 0,5 posto glasova. Od same \u010dinjenice da su protivnici sporazuma pobijedili s minimalnom predno\u0161\u0107u va\u017enije nam je to \u0161to je vi\u0161e od \u0161est milijuna Kolumbijaca podr\u017ealo sporazum, a to je ne\u0161to \u0161to su rijetki o\u010dekivali. Zaista, ovaj je rezultat za nas negativan na prvi pogled, ali ne i ako uzmete u obzir sve \u0161to se kasnije doga\u0111alo, \u010dinjenicu da se svojevrstan referendum sada doga\u0111a na ulicama, na trgovima, na sveu\u010dili\u0161tima, u raznim krajevima zemlje gdje ljudi masovno izlaze na ulice kako bi podr\u017eali sporazum, kako bi se ovo \u0161to br\u017ee rije\u0161ilo, zato \u0161to doista \u017eele mir. No postoje dijelovi dru\u0161tva koji su u sporazum zbog svojih razloga umije\u0161ali razne druge stvari. Desnica, predvo\u0111ena osobom koju spominjete, manipulirala je osje\u0107ajima velikog dijela stanovni\u0161tva i pokrenula kampanju zasnovanu na izvrtanju \u010dinjenica i la\u017eima. I da, treba re\u0107i da je ta njihova kampanja bila uspje\u0161na, i to se odrazilo na referendumu. Dakle to je izrazito zna\u010dajan sporazum koji je zadobio kulturolo\u0161ki aspekt kojemu se velik dio stanovni\u0161tva protivi i koji je zato glasao protiv, ali ne nu\u017eno zato \u0161to bi se slagao s ekstremnom desnicom koju predstavlja Uribe.<\/p>\n

Kako procjenjujete da \u0107e se dalje razvijati stvari oko mirovnog procesa, ho\u0107e li predsjednik Santos popustiti konzervativnoj desnici i tra\u017eiti da pristanete na te\u017ee kaznene mjere i zabranu politi\u010dkog djelovanja. Jeste li spremni pristati na te uvjete?<\/p>\n

Po\u010detkom listopada delegacije vlade i FARC-a izdale su zajedni\u010dko priop\u0107enje u kojemu su jasno nazna\u010dile kriterije za razvoj mirovnog procesa u budu\u0107nosti. Jedan od tih kriterija je da se radi o sporazumu koji je potpisan i zape\u010da\u0107en, sporazumu prema kojemu su razgovori koji su doveli do mira zavr\u0161eni. I zavr\u0161ili su jako zadovoljavaju\u0107im sporazumom koji je baza za u\u010dvr\u0161\u0107ivanje stabilnog mira u Kolumbiji. Drugo, priznaje se da je ve\u0107ina, iako tanka, glasala protiv i da treba poslu\u0161ati \u0161to ta ve\u0107ina ima za predlo\u017eiti. Ti su razgovori upravo zavr\u0161eni, saslu\u0161ani su ti dijelovi dru\u0161tva, a u Bogoti su primljeni njihovi prijedlozi koje \u0107e vlada sada poslo\u017eiti i do\u0107i u Havanu kako bi ih prou\u010dila zajedno s FARC-om. Moram re\u0107i da je vlada zauzela vrlo odgovoran stav u kojemu brani ono \u0161to je postignuto. Ona ne poku\u0161ava udarati po nama palicom ekstremne desnice nego \u017eeli da zajedno na\u0111emo izlaz iz ove situacije. Neki prijedlozi ekstremne desnice slu\u017ee samo tome da se stvari odugovla\u010de, neki se ve\u0107 nalaze u sporazumu, a neki su potpuno apsurdni i nemogu\u0107e ih je prihvatiti. Tek treba vidjeti \u0161to \u0107e se re\u0107i na sljede\u0107im sastancima, ali sigurno je da ni vlada ni FARC ne\u0107e dopustiti da ekstremna desnica minira vrlo ozbiljan i vrlo savjestan vi\u0161egodi\u0161nji rad. Morat \u0107e se vidjeti treba li odre\u0111enim dijelovima sporazuma ne\u0161to dodati, ali pregovori se ni u kojem slu\u010daju ne\u0107e iznova pokretati.<\/p>\n

Klasna je borba konstanta<\/p>\n

Mislite li da je istinsko pomirenje nakon gra\u0111anskog rata koji je trajao pola stolje\u0107a mogu\u0107e i koji bi uvjeti trebali biti ispunjeni da se to dogodi?<\/p>\n

Istinsko pomirenje koje spominjete mo\u017ee biti samo rezultat dugotrajnog procesa. Ho\u0107u re\u0107i, ne mo\u017ee se posti\u0107i tako da se potpi\u0161e neki sporazum i da sljede\u0107eg dana svi mi u Kolumbiji budemo sretni i zagrljeni. Stvari ne funkcioniraju tako. Upravo se o tome i govori, da \u0107e se po potpisivanju sporazuma krenuti s primjenom cijelog niza mjera koje \u0107e, kako bude prolazilo vrijeme, stvarati politi\u010dke \u010dinjenice koje \u0107e voditi prema pomirenju. Mr\u017enja, nasilje i smrt kao na\u010din rje\u0161avanja politi\u010dkih proturje\u010dja moraju sasvim nestati u Kolumbiji, i tome slu\u017ei sporazum. Dakle sigurni smo da \u0107e se to posti\u0107i i da \u0107emo poraziti nasilne dijelove dru\u0161tva, uz potporu velike ve\u0107ine naroda koja ne \u017eeli rat. Jer ako je ne\u0161to postalo jasno u cijelom ovom procesu, to je da velika ve\u0107ina Kolumbijaca ne \u017eeli rat.<\/p>\n

Globalna ekonomska kriza gotovo svugdje je na vlast dovela desnicu, a vidimo da i drugi latinskoameri\u010dki lijevi pokreti gube snagu. Ima li socijalizam u takvim okolnostima realnu \u0161ansu da u va\u0161oj zemlji bude ostvaren?<\/p>\n

Nijednu situaciju, bilo da je politi\u010dka, ekonomska, vojna, dru\u0161tvena ili kulturna, ne vidimo kao zavr\u0161en, definiran proces, ve\u0107 kao proces koji se razvija i mijenja. Klasna je borba konstanta koja se nikada ne zaustavlja i koja u jednom trenutku ima jedno lice, a u drugom trenutku drugo. Stoga su i ovi zastoji na koje ukazujete zapravo momenti u tom procesu borbe u kojem su latinskoameri\u010dki narodi iskazali svoju \u017eelju za neovisno\u0161\u0107u, za suvereno\u0161\u0107u i za preobrazbom dru\u0161tva, \u017eelju da prestanu ovisiti o SAD-u kao nekome tko im dirigira ekonomiju i politiku. To su procesi koji se vi\u0161e ne mogu zaustaviti, iako ih se poku\u0161ava zaustaviti. I sigurno je da stvari vi\u0161e nikada ne\u0107e biti kao \u0161to su bile. I u Kolumbiji \u0107e se stvoriti situacija koja \u0107e krenuti u smjeru napretka, u smjeru promjena, pravde i demokracije. Dakle mi vjerujemo da su putovi ka socijalizmu i dalje otvoreni. Radi se o tome da ga treba graditi u svakodnevnim zada\u0107ama, u stalnoj borbi protiv velikih svjetskih i nacionalnih mo\u0107nika kapitala. <\/p>\n

Portal novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010clan kolumbijske marksisti\u010dke gerile FARC Gabriel Angel ekskluzivno za Novosti govori o mirovnom procesu za zavr\u0161etak polustoljetnog gra\u0111anskog rata<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":215932,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-215931","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215931","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=215931"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215931\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/215932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=215931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=215931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=215931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}