{"id":215866,"date":"2016-11-01T07:27:27","date_gmt":"2016-11-01T06:27:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=215866"},"modified":"2016-11-01T07:27:27","modified_gmt":"2016-11-01T06:27:27","slug":"drzava-kriminal-i-stadion-scenografija-privatizacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/11\/01\/drzava-kriminal-i-stadion-scenografija-privatizacije\/","title":{"rendered":"Dr\u017eava, kriminal i stadion \u2013 scenografija privatizacije"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Stefan Aleksi\u0107\t<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/stefan_aleksic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/stefan_aleksic-300x220.jpg\" alt=\"stefan_aleksic\" width=\"300\" height=\"220\" class=\"alignleft size-medium wp-image-191627\" \/><\/a>Globalna logika kriminalizacije obespravljenih i agresivne militarizacije svakodnevice samo su jedan od na\u010dina na koji kapitalistika dr\u017eava odr\u017eava vladaju\u0107i poredak. Na doma\u0107em terenu, takva logika se o\u010ditava na primeru sprege kriminalizovanih navija\u010dkih struktura, uprava najve\u0107ih fudbalskih klubova te politi\u010dkih i ekonomskih elita.<\/p>\n<p>Jedno od retkih preostalih pogonskih goriva ovda\u0161njih medija su \u201etalasi kriminala\u201d koji se cikli\u010dno konstrui\u0161u ne bi li se prostor izme\u0111u reklama ne\u010dim ispunio. Potpuno je neva\u017eno \u0161to su jedva i naguljeni sa dna kace, svaki povod je dovoljno dobar, pa nas je tako pre nedelju dana zapljusnuo jo\u0161 jedan takav talas. Najpre je, uo\u010di odlaska vlade u Ni\u0161 (gde je trebalo da ministri spavaju na ladnom betonu), jedan gra\u0111anin pokusao da se bombom raznese ispred vlade ali je uspe\u0161no savladan.1 Zatim je pre nekoliko dana u klasi\u010dnom mafijaskom obra\u010dunu ubijen Aleksandar Stankovi\u0107, huligan i vo\u0111a jedne od navija\u010dkih grupa Partizana.2 Na kraju, nekih dan-dva nakon toga barut je zamirisao i na tre\u0107em mestu: dvojica amatera su poku\u0161ali da oplja\u010dkaju nekakvu zlataru-menja\u010dnicu na \u010cukarici a nakon neuspe\u0161nog poku\u0161aja bega su se zabarikadirali u zgradi. Policija je, nakon dugotrajne opsade koju su mediji poslu\u0161no ispratili, jednog uhvatila dok je drugi izvr\u0161io samoubistvo. Na tragu ova tri doga\u0111aja ministar policije je po ko zna koji put mafiji najavio rat do istrebljenja, pompezno dodaju\u0107i da \u0107e dr\u017eava, naravno, pobediti.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, zlo\u010dini koji su povezani tek slu\u010dajnom temporalnom blisko\u0161\u0107u, novinskim naslovima i ministarskom objavom rata, izgleda da su po svojoj prirodi poprili\u010dno razli\u010diti. Drugim re\u010dima, mediji i ministar su me\u0111u njima napravili odokativnu i neadekvatnu vezu: mo\u017eda \u010dak i da bi se politi\u010dka bremenitost jednog od njih nekako razvodnila potpunom irelevantno\u0161\u0107u druga dva. Iako se sastoje od sli\u010dnih, medijski neprocenjivih \u010dinioca \u2013 barut, bombe, opasni momci, brza kola, pi\u0161tolji \u2013 izme\u0111u njih postoji radikalna razlika, a ta je razlika na izvestan na\u010din najava klasne razlike u njihovom korenu. S tim u vezi, izgleda da i hiperdemonstracija policijske sile3 u slu\u010daju dva daleko banalnija zlo\u010dina (poku\u0161aj samoubistva i plja\u010dka zlatare) ima su\u0161tinski zadatak prikrivanja potpune nemo\u0107i pred maglovitom i sve tanjom distinkcijom navija\u010dkog kriminala, dr\u017eavnih struktura i biznisa.<\/p>\n<p>Poku\u0161aj samoubistva je delo \u010doveka koji je o\u010digledno odlepio4; \u010dukari\u010dka plja\u010dka zlatare je delo nekih su\u0161tinski tragi\u010dnih ljudi \u017eeljnih brze love, provoda i \u017eenski \u2013 jednom re\u010dju: sirotinjski \u017eeljnih ozna\u010ditelja bogatstva; i tek je tre\u0107i strukturno bitan, deo jedne nevidljive strukture, onih imaginarnih \u201edevedesetih koje nas utvarno pohode\u201c. No, \u010dinjenica da su navija\u010dko nasilje i bliskost \u201emo\u0107nijih\u201c navija\u010da sa \u201eposlovnim strukturama\u201c fenomen star ta\u010dno onoliko koliko i politi\u010dki projekti raspada Jugoslavije, privatizacije i rekonzervativizacije ukazuje i na zajedni\u010dke strukturne uzroke ali i na \u010dinjenicu da \u201eutvare\u201c nisu samo relikt pro\u0161losti ve\u0107 pre veoma kurentni modeli organizovanja te da imaju klju\u010dnu ulogu u aktuelnoj fazi rekonstrukcije kapitalisti\u010dkih odnosa. U tom smislu, ovaj fenomen predstavlja procep kroz koji se da zaviriti direktno u centar funkcionisanja tranzicionih dru\u0161tava. Ako se ve\u0107 \u0161kolstvo, zdravstvo ili socijalna za\u0161tita u vladaju\u0107oj politi\u010dko-ekonomskoj paradigmi posmatraju tek kao neuspe\u0161ni biznis modeli \u2013 modeli koje tranzicionim maltretiranjima treba prilagoditi i dinamizirati \u2013 mozda bi i huliganizam i organizovani kriminal trebalo posmatrati u ekonomskim terminima?<\/p>\n<p>U takvom kontekstu, ispada da je na zahtev kompleksnog politi\u010dko-ekonomskog projekta devedesetih odgovorila upravo sofisticirana organizaciona struktura za anga\u017eovanje beskrupuloznog human resource-a, a kako je ona izgra\u0111ena po modelu \u010diji su original dizajnirale ba\u0161 kriminalno-navija\u010dke grupe5 \u2013 ne treba se mnogo ni \u010duditi da su ba\u0161 kriminalci i \u201emo\u0107ni navija\u010di\u201c pu\u0161teni sa lanca (dr\u017eavne bezbednosti) da bi obezbedili ekspertsko savetovanje te da su ba\u0161 oni devedesetih operisali u svojevrsnoj ulozi vojnih savetnika za organizacione probleme. No, vojni savetnici (military advisors) i u Iraku i u Srbiji na kraju postanu privatizacioni savetnici i politi\u010dko-poslovni partneri pa ne treba da za\u010dudi ni to \u0161to nakon smene Milo\u0161evi\u0107a uloga ovih opskurnih organizacija ne samo da nije nestala ve\u0107 je postala suptilnija i nekako vi\u0161e politi\u010dka.6 Uloga se navija\u010dkih organizacija, dakle, nije promenila, naprotiv, one su se samo zapatile dublje u politi\u010dkim i poslovnim strukturama kao ona izgubljena karika izme\u0111u politi\u010dke i ekonomske mo\u0107i \u2013 dok je stadionski huliganizam postao tek ne\u0161to vi\u0161e od bezopasnog mizanscena dok se pravi posao odvija u nevidljivoj sferi akumulacije kapitala.<\/p>\n<p>Glavni doma\u0107i sportski klubovi su, tako, pro\u0161li nekoliko ciklusa metamorfoze (trenutno dominantni model \u2013 blisko savezni\u0161tvo sa premijerom) patentirala je Crvena Zvezda a nedavne promene u Partizanu i poku\u0161aje uvo\u0111enja politi\u010dke discipline me\u0111u njegove navija\u010de valja tuma\u010diti kao poku\u0161aj kopiranja poslovnog modela u \u010dijem centru se nalazi politi\u010dka vernost. U tom svetlu valja posmatrati i intenziviranje sukoba unutar navija\u010dkog tabora Partizana: isturene jedinice vr\u0161e izvi\u0111anje, ispipavanje terena i\/ili tr\u017ei\u0161ta, \u010da\u010dkanje protivnika, sprovode unutra\u0161nju disciplinu (disciplinacija radnika na proizvodnoj traci?), zastra\u0161uju (konkurenciju) i sli\u010dno. A sve zajedno ih valja tuma\u010diti kao pripremne radnje u procesu privatizacije sportskih klubova.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, u lociranju organizovanog kriminala kao segmenta kapitalisti\u010dke proizvodnje za trenutak bi valjalo oti\u0107i dalje od unekoliko uobi\u010dajenog navo\u0111enja primitivno-akumulacionog procesa: jer mo\u017eda u pitanju nije samo nekakav arhai\u010dni ostatak \u2013 mo\u017eda je u pitanju biznis model budu\u0107nosti. Pogledajmo \u010daskom jedan recentni poslovni fenomen: u poku\u0161aju obezbe\u0111ivanja dodatnih mrva profita kompanije kumuju jednom relativno novom trendu \u2013 onoj navodnoj prisnosti kompanije i njenih zaposlenih. Ova bajka nesumnjivo stoji u temelju ordoliberalne demagogije o radnicima i vlasnicima kapitala kao partnerima u stvaranju profita, a motivi su joj i jasni i predvidivi: bara\u017eiranje eventualnih i opasnih sindikalnih instikata sa jedne strane i obezbe\u0111ivanje dodatne vernosti. <\/p>\n<p>Ukratko, nije vi\u0161e dovoljno odraditi osmo\u010dasovno (ili tu negde oko osam sati \u2013 obi\u010dno dvanaest) mu\u010denje, sad se sopstvena kompanija mora i voleti, njoj se radnici moraju davati i iz emocionalnih razloga, nije dovoljan podani\u010dki odnos, sada je potreban i ljubavni odnos. A u ovom trendu prednja\u010de upravo kriminalne organizacije jer one su jedan trendi biznis model zasnovan na unutra\u0161njoj \u2013 para-poslovnoj \u2013 povezanosti: identitetska vernost, hijerarhijsko ustrojstvo i zakon \u0107utanja unutar navija\u010dko-mafija\u0161ke organizacije stoga su sestre bliznakinje identitetske vernosti, hijerarhiskog ustrojstva i zakona \u0107utanja7 unutar korporativne hijerarhije. Stoga se ovde neminovno javlja \u010ditav niz novih problemskih polja: pitanje eksploatacije i prekarnosti rada unutar navija\u010dke industrije, klasne strukture i dinamike unutar navija\u010dkih grupacija, budu\u0107nosti samog rada i sli\u010dno: odgovaranje na ova pitanja kona\u010dno bi mo\u017eda moglo i da ulije zna\u010denje u naizgled besmislenu razliku izme\u0111u \u201edobrih\u201c i \u201elo\u0161ih\u201c navija\u010da. Na kraju krajeva, banalna je \u010dinjenica da su za uspeh i u huliganizmu i biznisu nekako potrebni sli\u010dni setovi sposobnosti \u2013 bezdu\u0161na snala\u017eljivost, pohlepa, beskrupuloznost, perverzna inventivnost, agresivnost, izo\u0161tren njuh za sopstvenu hijerarhijsku poziciju itd (no, budimo kompletni u analizi pa podsetimo: i za omra\u017eenu figuru partijskog aparat\u010dika potrebne su iste osobine \u2013 sve je to jedan te isti mehanizam). Huliganizam i njegova ne\u0161to elegantnija sestra (organizovani kriminal \u2013 mafija) su model u kojem se te\u017enje kapitala samo do kraja i bez licemerja realizuju.<\/p>\n<p>No, sve ovo nisu specifi\u010dnost samo huliganizma. Naj\u010de\u0161\u0107e zaodenut izvesnom dozom romantike, i organizovani se kriminal naj\u010de\u0161\u0107e smatra aberacijom u odnosnu na neku svakodnevicu, izuzetak u odnosu na neko pretpostavljeno normalno funkcionisanje dru\u0161tva. Me\u0111utim, ispada da je business as usual tek metastaza otvorenog lopovluka primitivne akumulacije i ne\u0161to prikrivenijeg lopovluka privatizacionih politika.<\/p>\n<p>No dajmo re\u010d dve u odbranu huligana: ako \u201cpravna dr\u017eava\u201d primitivnu akumulaciju u jednom trenutku zaustavi, to ne zna\u010di da \u0107e ovaj, na kraju krajeva arbitrarno izabrani momenat, olako biti i prihva\u0107en: kapitalizam je obele\u017een radikalnim unutra\u0161njim socijalnim razlikama i tenzijama a otpori se pru\u017eaju u raznim oblicima. Zahtev za novom primitivnom preraspodelom kapitala i tumbanjem hijerarhije tako \u010dini strukturni zahtev svakog organizovanog kriminala \u2013 na kraju krajeva, nije li centralna motivacija mafija\u0161kih organizacija legalizacija poslovanja. Dakle, u pitanju je i pomalo me\u0111ugeneracijski problem: eliminisati mla\u0111e (a u pitanju su nesumnjivo mla\u0111i) generacije iz trke za deregulisanim namicanjem kapitala bio bi svojevremeni ejd\u017eizam \u2013 (samo donekle) perverzna forma diskriminacije koja bi sada\u0161nje generacije otpisala samo zbog toga \u0161to se nisu rodili dovoljno rano da se nafatiraju \u201ena vreme\u201d \u2013 devedesetih.<\/p>\n<blockquote><p>1.\tNaravno, prore\u017eimski mediji momentalno su se upecali i od jednog o\u010dajnika ispleli jo\u0161 jednu globalnu teroristi\u010dku mre\u017eu sa ciljem ru\u0161enja premijera. Me\u0111utim, kao u onoj pripovetci o vuku i de\u010daku, niko vi\u0161e ne veruje u ovakve medijske naslove.<br \/>\n2.\tNo, veze njega i Partizana novijeg su datuma: on je u tabor Partizana nekako poslovno oportuno: bio je prvo navija\u010d Crvene Zvezde. No, njegov prelazak je koincidirao sa, kako ka\u017eu upu\u0107eniji, poku\u0161ajem politi\u010dkog upodobljavanja Partizanovih navija\u010da kao i regrutacijom navija\u010da za razli\u010dite prljave zadatke vladaju\u0107e nomenklature. Kao \u0161to bi, npr, bilo \u010duvanje plakata u predizbornoj no\u0107i.<br \/>\n3.\tOmiljena igra\u010dka ministara policije.<br \/>\n4.\tMo\u017eda \u010dak i od potpuno opre\u010dnih, blesavih i neracionalnih zahteva gra\u0111anima koje vladaju\u0107a garnitura ispostavlja svaki dan.<br \/>\n5.\tKoje su, usput, bile klju\u010dne i u samom iniciranju raspada Jugoslavije koji je simboli\u010dno po\u010deo na utakmici Dinamo \u2013 Crvena Zvezda.<br \/>\n6.\tSvi se se\u0107aju da su navija\u010di Zvezde potpuno nezaslu\u017eeno sebi prigrabili zasluge za prevrat petog oktobra i svi se svakako se\u0107aju prvog fudbalskog derbija nakon tih promena \u010dija je poruka bila \u201ejo\u0161 smo tu\u201c (no, pogledana iz drugog rakursa, ta se poruka mogla pro\u010ditati i kao \u201esamo vas gledamo\u201c)<br \/>\n7.\tNo, ne potpisuju li kompanije sve \u010de\u0161\u0107e ugovore o \u0107utanju i ne maltretiraju li se radnici koji se osmele da zucnu o katastrofalnim uslovima u fabrikama?\n<\/p><\/blockquote>\n<p><a href=\"http:\/\/www.masina.rs\/?p=3437\" target=\"_blank\">Ma\u0161ina<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Globalna logika kriminalizacije obespravljenih i agresivne militarizacije svakodnevice samo su jedan od na\u010dina na koji kapitalistika dr\u017eava odr\u017eava vladaju\u0107i poredak<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-215866","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215866","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=215866"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215866\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=215866"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=215866"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=215866"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}