{"id":215541,"date":"2016-10-26T08:12:18","date_gmt":"2016-10-26T06:12:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=215541"},"modified":"2016-10-26T08:12:18","modified_gmt":"2016-10-26T06:12:18","slug":"kada-isto-nije-isto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/10\/26\/kada-isto-nije-isto\/","title":{"rendered":"Kada isto nije isto"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Tomislav-Jakic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Tomislav-Jakic-300x224.jpg\" alt=\"Tomislav Jakic\" width=\"300\" height=\"224\" class=\"alignleft size-medium wp-image-182198\" \/><\/a><strong>Pi\u0161e. Tomislav Jaki\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Eto, tako izgleda svijet u kojemu \u017eivimo. I jo\u0161 bi se mnogo sli\u010dnih primjera moglo navesti iz desetlje\u0107a \u0161to su iza nas. No, i ovo je dovoljno da se shvati kako isto nije isto. Niti smo svi jednaki, niti je ono \u0161to radi jedan, jednako onome \u0161to radi drugi, mada je u pitanju potpuno ista stvar. Ali \u2013 treba to shvatiti, a ne bez razmi\u0161ljanja prihva\u0107ati ono \u0161to nam se servira bilo s politi\u010dke, bilo s medijske scene. I nikada ne treba zaboraviti ono osnovno: isto nije isto \u2013 ali ipak jest!<\/p>\n<p>Jo\u0161 je od vremena starih Latina dobro znano kako neki ne\u0161to mogu, a drugi to isto ne mogu. Izra\u017eeno je to u izreci \u201c\u0161to prili\u010di Jupiteru (bogu), to ne prili\u010di volu\u201d. Prenesemo li to na dana\u0161nji svijet, istu bismo izreku mogli formulirati i kao \u201ckada isto nije isto\u201d. Jer, svjetska je scena puna primjera koji dokazuju ne samo postojanje dvostrukih ar\u0161ina (ili standarda), nego i upravo besramnu sklonost da se jedno vidi, a drugo ne vidi. U eri masovnih medija koji su \u2013 ne zavaravajmo se \u2013 osim tzv. neprofitnog sektora \u0161to ga se nastoji ugu\u0161iti pod svaku cijenu \u2013 itekako kontrolirani, mada formalno slobodni, to postaje iznimno opasno. Za\u0161to? Jednostavno zato \u0161to selektivno izno\u0161enje podataka, krivotvorenje informacija, tendenciozno izvje\u0161tavanje utje\u010du na formiranje onoga \u0161to se zove javno mnijenje. Malo grublje re\u010deno, mo\u017ee se kazati da usmjeravani mediji (a to je najbla\u017ei mogu\u0107i izraz) igraju presudnu ulogu pri kreiranju raspolo\u017eenja javnosti. A ta javnost, to su bira\u010di. Pa tako na bira\u010dka mjesta izlaze u najboljem slu\u010daju nepotpuno informirani, a u najgorem \u2013 temeljito indoktrinirani bira\u010di. I onda imamo to, \u0161to imamo. Imamo svijet u kojemu \u017eivimo. Imamo ljude pune predrasuda, kli\u0161ea, sklonih iracionalnoj mr\u017enji i netoleranciji.<\/p>\n<p>No, da ne bismo ostali na op\u0107enim konstatacijama. Evo prvoga, posve konkretnog i nadasve aktualnoga primjera. Alepo, najve\u0107i grad u Siriji. Mjesecima izlo\u017eeni smo krvavim scenama iz toga sirijskog grada odakle jedinice predsjednika Assada, uz zra\u010dnu podr\u0161ku Rusije (koja je tamo na zahtjev legalne sirijske vlade) nastoje istjerati nekih tisu\u0107u d\u017eihadista. Da ne bi stradali civili, odnosno da bi se njihovo stradanje svelo na najmanju mogu\u0107u mjeru, Amerikanci i Rusi dogovorili su, nije tome davno, prekid vatre. Nije dugo trajao. Prekr\u0161ili su ga tzv. pobunjenici, mada \u0107ete u ve\u0107ini \u201cslobodnih\u201d medija nai\u0107i na tvrdnju das u to u\u010dinile ruske i sirijske snage. Nakon toga posrednik za Siriju UN, Stafan de Mistura, predlo\u017eio je d\u017eihadistima da pod njegovim vodstvom napuste Alepo, preciziraju\u0107i da je na njima da odlu\u010de ho\u0107e li njih \u201ctisu\u0107u dr\u017eati 270.000 gra\u0111ana Alepa kao svoje taoce, ili \u0107e napustiti grad sa svim svojim naoru\u017eanjem\u201d. Ta je izjava bila jednodnevna vijest i nakon toga nitko je vi\u0161e ne spominje. Ali zato se uporno izvje\u0161tava o nastavljanju rusko-sirijskog bombardiranja i o civilnim \u017ertvama tih napada. Nema sumnja, d\u017eihadiste se zaista i dalje napada (a da je tu i tzv. Islamska dr\u017eava potvr\u0111uje, usprkos ameri\u010dkim demantijima, i njezina zastava snimljena teleobjektivom, kako vijori na jednoj zgradi u Alepu). I nema sumnja, u tim napadima stradaju (i) civili koje d\u017eihadisti svjesno koriste kao tzv. \u017eivi \u0161tit.<\/p>\n<p>Dobro, to je ono \u0161to znamo. A \u0161to \u2013 uglavnom \u2013  ne znamo, jer se o tome \u0161uti, jer se to uporno i sustavno pre\u0161u\u0107uje? Ne znamo da je rije\u010d tek o jednom dijelu Alepa, onom isto\u010dnom, da postoji i zapadni Alepo koji je pod kontrolom jedinica sirijske vlade i u kojemu se (sve do nedavno) normalno \u017eivjelo. Ne znamo da ve\u0107 tjednima d\u017eihadisti iz isto\u010dnog dijela Alepa ispaljuju granate i rakete na zapadni. Ne znamo da u tim napadima ginu civili, uklju\u010duju\u0107i i djecu. Ne znamo zato \u0161to se to ne pokazuje, \u0161to se to pre\u0161u\u0107uje, ili \u0161to se civilne \u017ertve iz zapadnog Alepa naprosto stavlja u vijest o \u017ertvama rusko-sirijskih bombardiranja (kao \u0161to je jednom prilikom u\u010dinila HTV). Dakle, s jedne strane tolerira se da pobunjenici (me\u0111u kojima vjerojatno ima i onih koje se naziva umjerenima, ali me\u0111u kojima d\u017eihadisti vode glavnu rije\u010d) kr\u0161e prekid vatre, da civile upotrebljavaju kao \u201c\u017eivi \u0161tit\u201d, a sve samo zato \u0161to su ih oni koji to toleriraju (Zapad) svojedobno pomagali, i financijski i vojno, kako bi za njihov ra\u010dun sru\u0161ili re\u017eim predsjednika Bashara al Assada. Te saveznike koji su se donekle odmetnuli, ali koji bi \u2013 smatra Zapad \u2013 ipak mogli biti korisni pri ru\u0161enju Assada, a to je krajnji cilj kojega se Zapad nikako ne odri\u010de, te se pobunjenike na odre\u0111eni na\u010din \u010duva, a operacije protiv njih i \u017ertve me\u0111u civilima (za koje su definitivno oni dogovorni) progla\u0161ava se ratnim zlo\u010dinom. O civilnim \u017ertvama u zapadnom Alepu jednostavno se  ne govori, niti su civilne \u017ertve u tome dijelu grada posljedica ratnih zlo\u010dina. To je slika \u0161to se servira javnosti.<\/p>\n<p>Stvar se, me\u0111utim, komplicira s po\u010detkom bitke za Mosul u Iraku. Mosul je drugi po veli\u010dini ira\u010dki grad, \u0161to su ga, u potpunosti, prije dvije godine zauzeli pripadnici tzv. Islamske dr\u017eave, proklamiranog neprijatelja Zapada. U Mosulu \u017eivi izme\u0111u 600.000 i milijun civila. \u0160to \u0107e biti s njima? To pitanje nitko ne postavlja, nitko ne govori o prijete\u0107oj najve\u0107oj humanitarnoj katastrofi nakon Drugog svjetskog rata (kao \u0161to se govori u slu\u010daju Alepa, ali samo jednoga dijela). Mirno se izvje\u0161tava o pripremljenim izbjegli\u010dkim logorima za stanovnike Mosula. Dok predstavnik ameri\u010dkog ministarstva vanjskih poslova rusku ponudu o uspostavljanju humanitarnih koridora kojima bi stanovnici isto\u010dnog Alepa mogli napustiti podru\u010dje borbi komentira rije\u010dima: \u201cA za\u0161to bi oni morali oti\u0107i?\u201d, kada je Mosul u pitanju isti predstavnik istoga ministarstva ima druga\u010diju poziciju: \u201cIzmje\u0161tanje stanovni\u0161tva pri ovakvim je operacijama ponekada neizbje\u017eno.\u201d Dok borbe za isto\u010dni Alepo dnevno pratimo uz snimke o ru\u0161evinama i krvlju prekrivenim tijelima mrtvih i ranjenih (takve snimke iz zapadnog Alepa vidjet \u0107ete samo na ruskoj TV), o borbama za Mosul izvje\u0161tava se isklju\u010divo uz snimke izjava \u010dasnika ira\u010dke vojske i topove i raketne baca\u010de koji ispaljuju svoje ubojite salve. Kamo? Tamo, gdje je neprijatelj. Ni u snimcima sela osvojenih (o\u010di\u0161\u0107enih od d\u017eihadista) na putu prema Mosulu nema ni jedne sru\u0161ene ku\u0107e, o mrtvima i ranjenima ni rije\u010di.<\/p>\n<p>Pa se tako zaista pokazuje da isto nije isto, mada zapravo jest.<\/p>\n<p>Ista je stvar i sa zveckanjem oru\u017ejem. Najprije je NATO poslao poja\u010danja, uklju\u010duju\u0107i i raketno naoru\u017eanje, u balti\u010dke zemlje, na granicu s Rusijom, je im je navodno prijetila ruska agresija (o \u010demu nema ama ba\u0161 ni jednoga dokaza). To, me\u0111utim, nije vojna provokacija. Kada Rusija, odgovaraju\u0107i na to, odr\u017ei manevre uz svoju granicu prema Zapadu i kada \u2013 privremeno! \u2013 po\u0161alje rakete u Kalinjingrad, e onda je to ne\u0161to drugo. Onda je to nagovje\u0161taj prijete\u0107e agresije. Kada Rusija po\u0161alje nosa\u010d aviona uz pratnju nekoliko ratnih brodova iz Sjevernog mora u Sredozemlje (da bi dodatno pokazala kako ne\u0107e dozvoliti ru\u0161enje Assada), britanski ministar obrane izjavljuje kako \u0107e se kretanje ruske flotile pomno pratiti, iz stope u stopu, da bi bila zajam\u010dena sigurnost Velike Britanije. Kao da su Rusi upravo krenuli u osvajanje britanskog oto\u010dja (a prolazak flotile kroz Kanal najavili su jo\u0161 prije dva mjeseca!). Pokrete ameri\u010dke \u0160este flote u Sredozemlju (zna\u010dajno ja\u010de od ruske skupine brodova s nosa\u010dem aviona) nitko ni ne pomi\u0161lja ocijeniti agresivnima.<\/p>\n<p>Pa opet isto nije isto, mada itekako jest.<\/p>\n<p>I posljednji primjer \u2013 ameri\u010dka predizborna kampanja. Tisu\u0107e su rije\u010di izgovorene na ra\u010dun Trumpovih primjedbi (seksisti\u010dkih, svakako) na ra\u010dun \u017eena, sve do tvrdnje kako \u010dovjek koji tako govori o \u017eenama ne mo\u017ee biti ameri\u010dki predsjednik. Nikome, me\u0111utim, nije palo na pamet upitati kako tu funkciju mo\u017ee obna\u0161ati \u017eena koja je \u2013 dokazano \u2013 pokazala spremnost da inicira i podupre upotrebu sile za destabiliziranje cijelih dr\u017eava i ru\u0161enje re\u017eima u njima, bez obzira na ljudske \u017ertve, \u017eena koja se \u2013 pred kamerama \u2013 iskreno  razveselila na vijest da su libijski pobunjenici zvjerski likvidirali pukovnika Gadafija. Niti se itko smije zapitati kako na Bijelu ku\u0107u mo\u017ee aspirirati \u017eena koja je \u2013 i opet dokazano \u2013 lagala i medijima i FBI-u, kada su u pitanju njezine telefonske poruke koje su mogle ugroziti sigurnost SAD i od koji je 30.000 misteriozno obrisano, mada Hillary Clinton tvrdi kako ona nije obrisala ni jednu. A zaklju\u010dno: nakon tre\u0107eg i posljednjeg TV su\u010deljavanje dvoje kandidata unisono se tvrdi (u taboru koji neskriveno i sve agresivnije podupire nekada\u0161nju dr\u017eavnu tajnicu) kako je Trumpovo odbijanje da sada, istoga trenutka, bezrezervno izjavi kako \u0107e prihvatiti rezultate izbora, kakvi god oni bili, zape\u010datilo njegovu sudbinu. \u201cZastra\u0161uju\u0107e\u201d izjavila je Hillary Clinton nakon njegove izjave da \u0107e se o pitanju priznavanja rezulata izbora (za koje uporno ponavlja kako bi mogli biti la\u017eirani) izjasniti kada \u201cza to do\u0111e vrijeme\u201d. Ali \u2013 niti je prvi puta, niti je ne\u010duveno. Kada je tada\u0161nji potpredsjednik (uz njezinoga supruga Billa), Al Gore, izgubio \u2013 prema objavljenim rezultatima \u2013 od Georgea W. Busha, zatra\u017eio je ponovno brojanje glasova na Floridi. Dakle, nije priznao rezultat, posumnjao je u njega. No, kako je guverner Floride u ono vrijeme bio Bushov brat, Jeb (danas je op\u0107eprihva\u0107eno kako je on u tome igrao klju\u010dnu ulogu) i ponovno brojenje je Gorea proglasilo gubitnikom. I tada je, tek tada, priznao rezultat izbora.<\/p>\n<p>Eto, tako izgleda svijet u kojemu \u017eivimo. I jo\u0161 bi se mnogo sli\u010dnih primjera moglo navesti iz desetlje\u0107a \u0161to su iza nas. No, i ovo je dovoljno da se shvati kako isto nije isto. Niti smo svi jednaki, niti je ono \u0161to radi jedan, jednako onome \u0161to radi drugi, mada je u pitanju potpuno ista stvar. Ali \u2013 treba to shvatiti, a ne bez razmi\u0161ljanja prihva\u0107ati ono \u0161to nam se servira bilo s politi\u010dke, bilo s medijske scene. I nikada ne treba zaboraviti ono osnovno: isto nije isto \u2013 ali ipak jest!<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.tacno.net\/zagreb\/kada-isto-nije-isto\/\" target=\"_blank\">Ta\u010dno.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Selektivno izno\u0161enje podataka, krivotvorenje informacija, tendenciozno izvje\u0161tavanje utje\u010du na formiranje onoga \u0161to se zove javno mnijenje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-215541","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215541","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=215541"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215541\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=215541"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=215541"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=215541"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}