{"id":215485,"date":"2016-10-25T08:47:22","date_gmt":"2016-10-25T06:47:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=215485"},"modified":"2016-10-25T08:47:22","modified_gmt":"2016-10-25T06:47:22","slug":"fundamentalizam-sve-vidljiviji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/10\/25\/fundamentalizam-sve-vidljiviji\/","title":{"rendered":"Fundamentalizam sve vidljiviji"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e:Maja Markovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"antifundamentalizam\"<\/a>Prva humanisti\u010dka konferencija u Hrvatskoj odr\u017eana 14. i 15. listopada 2016. godine okupila je aktere koji se zala\u017eu za vrijednosti humanisti\u010dke misli, demokratskih i sekularnih na\u010dela, ljudskih prava, feministi\u010dke solidarnosti, gra\u0111anske odgovornosti i hrabrosti. Konferencija je nastojala ukazati na problem fundamentalizma koji u sekularnom dru\u0161tvu postaje sve vi\u0161e vidljiv, te prenijeti iskustva aktivista i aktivistkinja, filozofa\/kinja, sociologa\/inja i doktora\/ica medicine u nastojanjima da transparentno uka\u017eu na politi\u010dku ulogu religije.<\/p>\n

Kroz pet panela govorilo se o tjelesnom integritetu \u017eene kao ljudskog bi\u0107a, o njenim seksualnim i reproduktivnim pravima, o fundamentalisti\u010dkim pokretima u Srbiji i Hrvatskoj, o shva\u0107anju ideje gra\u0111anske hrabrosti iz svjetske i europske perspektive, o feministi\u010dkom pristupu fundamantalisti\u010dkim pokretima, te odnosu humanizma i etike.<\/p>\n

Kako su sekularizam i fundamentalizam bili u fokusu ove konferencije trebalo bi malo bolje pojasniti te termine. Postoji nekoliko varijanti u definiciji sekularizma, da je dr\u017eava u potpunosti odvojena od religije i da dr\u017eava mo\u017ee intervenirati u vjerske obi\u010daje samo ukoliko oni ugro\u017eavaju osnovna ljudska i demokratska prava. Me\u0111utim, prema al\u017eirskoj sociologinji Marieme Helie-Lucas i indijskoj teoreti\u010darki Rohini PH sekularizam nije odsustvo religije, ve\u0107 odsustvo diskriminacije na osnovu religije.<\/p>\n

Marieme Helie-Lucas je u svom radu ukazala na dominantno politi\u010dki, a ne vjerski karakter fundamentalizma i naglasila da nedr\u017eavni akteri masovno kr\u0161e ljudska prava. Ona isti\u010de da je u fokusu svakog fundamentalizma, pravoslavnog, katoli\u010dkog, islamskog, budisti\u010dkog, \u017eidovskog – prije svega \u017eena, kontrola i nasilje nad \u017eenom i spolni aparthejd. Fundamentalisti\u010dki pokreti su globalni fenomen, oni djeluju u obrazovnim institucijama, obiteljskim strukturama, na polju reproduktivnih i seksualnih prava, i to isklju\u010divo nametanjem krajnje konzervativnih i \u2013 za demokraciju, civilno dru\u0161tvo, ljudska prava \u2013 pogubnih modela.<\/p>\n

U nastavku predstavljamo izlaganja i zaklju\u010dke sudionica i sudionika konferencije koji svojim djelovanjem i radom podi\u017eu svijest o va\u017enosti sekularne dr\u017eave te posljedicama fundamentalizma koji direktno ugro\u017eava prava \u017eena.<\/p>\n

O utjecaju religije na odgoj i obrazovanje djece u Hrvatskoj govorila je Vesna Puhovski, profesorica povijesti i filozofije, te predsjednica udruge Protagora, naglasiv\u0161i da u\u010ditelj\/ica nema pravo svoj svjetonazor prenositi djeci.<\/em><\/p>\n

Osvrnula se na osnovne i srednje \u0161kole u Hrvatskoj kao i na javne vrti\u0107e kroz pitanje diskriminacije i vjeronauka. U\u010denici\/e koji ne poha\u0111aju satove vjeronauka nemaju alternativu, te bivaju primorani da za vrijeme trajanja ove nastave sjede na hodniku i \u010dekaju (bilo je primjera gde ravnatelj \u0161kole ne dozvoljava kori\u0161tenje biblioteke ovim u\u010denicima), te s jedne strane bivaju diskriminirani od same institucije osnovnog obrazovanja, a s druge od strane vr\u0161njaka.<\/p>\n

Diskriminirane skupine u\u010denika\/ca pripadaju drugim religijama i vjeroispovjestima, a dr\u017eava se kao ni \u0161kola nije pobrinula da rije\u0161i pitanje vjerskih manjina, dok s druge strane aktivno nastoji da pove\u0107ati razlike i uspostaviti monopol nad religijama. Svi predmeti su u slu\u017ebi katoli\u010dke indoktrinacije, \u0161to je ilustrirano primjerima. Na kraju, Vesna Puhovski zaklju\u010duje: \u201eOdgoj mora biti usmjeren na obrazovanje djeteta, i razvijanje svih njegovih potencijala, a du\u017enost u\u010ditelja je prenijeti sva znanja i spoznaje koje su dru\u0161tvo i ljudska civilizacija stvorili, te ostaviti dijete da samo bira\u201c.<\/p>\n

Posebna pa\u017enja je bila posve\u0107ena Vatikanskim ugovorima koji su sklopljeni 1997. godine izme\u0111u RH i Svete stolice, a koji se kose sa sa \u010dlankom 41. Ustava Republike Hrvatske koji ka\u017ee ‘Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od dr\u017eave’.<\/p>\n

Ovim ugovorom je stranoj dr\u017eavi \u2013 Svetoj stolici, dan suverenitet nad gra\u0111anima RH bez javne rasprave, bez referenduma, bez da se gra\u0111ani pitaju za mi\u0161ljenje. Ugovori koji su sklopljeni na vi\u0161e razina zadiru u suverenitet RH, posebice po pitanju obrazovanja tj. uvo\u0111enja vjeronauka u \u0161kole kao obaveznog predmeta. Oni osiguravaju jednoj vjerskoj zajednici \u2013 Katoli\u010dkoj crkvi \u2013 povla\u0161ten status u dru\u0161tvu, jer se u ugovorima izri\u010dito navodi da je RH du\u017ena organizirati nastavu iz vjeronauka Katoli\u010dke crkve, dok ostalim vjerskim zajednicama dr\u017eava ne jam\u010di organiziranje ove nastave. Odavde se vidi da je jedna vjerska zajednica privilegirana, dok je sam program vjeronauka u suprotnosti s poveljom o ljudskim pravima, \u0161to je u suprotnosti sa zakonima RH. Kada je rije\u010d o nastavnicima koji predaju vjeronauk u \u0161kolama, treba re\u0107i da ih dr\u017eava pla\u0107a, ali oni ne podlije\u017eu dr\u017eavnoj kontroli ve\u0107 za svoj rad odgovaraju Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, \u010dije je djelovanje uskla\u0111eno s kanonskim pravom, a ne sa zakonima RH.<\/p>\n

O utjecaju Pravoslavne crkve u Srbiji govorila je Sne\u017eana Taba\u010dki \u2013 aktivistkinja \u017dena u crnom. \u017dene u crnom su ispitale provedbu organizacije vjeronauka u \u0161kolama i njihovu suglasnost s Ustavom Srbije. Smatraju\u0107i da su tendencije naru\u0161avanja sekularnosti vidljive jo\u0161 od po\u010detka 1990. godine, one su svoje istra\u017eivanje usmjerile na zakone koji pojedinim vjerskim zajednicama omogu\u0107avaju potpunu slobodu.<\/em><\/p>\n

\u201eZakonom o crkvama i verskim zajednicama donetim 2006. godine se kr\u0161i ustavni princip razdvojenosti crkve i dr\u017eave, ovim zakonom omogu\u0107eno je da se verska ube\u0111enja ispoljavaju na mestima koja nisu predvi\u0111ena za to. U Zakonu se pominju samo tradicionalne crkve i verske zajednice, dok su sve druge verske zajednice ostale bez naziva te se otvoreno diskrimini\u0161u; iako nije dr\u017eavna religija Srpska pravoslavna crkva je nevedena kao ona koja ima izuzetnu istorijsku, dr\u017eavotvornu i civilizacijsku ulogu za srpski narod.<\/p>\n

Crkva i verske zajednice dobijaju sredstva iz lokalnih zajednica, privatnih donatora, ali su se ugradile i u republi\u010dki bud\u017eet, tako \u0161to se u njemu utvr\u0111uju sredstva za zdravstveno i penzijsko osiguranje sve\u0161tenika; crkve i verske zajednice ne moraju da poseduju fiskalne kase jer su oslobo\u0111ene od pla\u0107anja poreza, a crkveni poslanici su za\u0161ti\u0107eni imunitetom; Bogoslovski fakultet je vra\u0107en u sastav Beogradskog univerziteta, a Srpskoj pravoslavnoj crkvi je, suprotno Zakonu o univerzitetu, omogu\u0107eno da zadr\u017ei nadle\u017enost u pogledu izbora i razre\u0161enja nastavnika, dok isti imaju pravo na finansiranje iz bud\u017eeta\u201c, nagla\u0161ava Sne\u017eana Taba\u010dki.<\/p>\n

\u017dene u crnom su 2007. godine podnijele zahtjev za provjeru ustavnosti ovog Zakona. Nekoliko godina nisu dobile nikakav odgovor te su tijekom tog perioda protestirale, da bi se 2010. godine odr\u017ealo su\u0111enje na kojem je Ustavni sud odbio zahtjev za ukidanjem odre\u0111enih \u010dlanaka. Tako je crkva ostala na dr\u017eavnom bud\u017eetu, a Zakonom se oslobodila konkurencije, jer je manjim vjeroispovijestima jako te\u0161ko registirarati se i Ministarstvo vera mo\u017ee ih odbiti bez obrazlo\u017eenja.<\/p>\n

Problemati\u010dan je polo\u017eaj malih vjerskih zajednica koje ne mogu koristiti resurse dr\u017eave, npr. ne mogu koristiti osloba\u0111anje od PDV-a kada grade hramove. Primjer su budisti koji u Srbiji moraju svaka tri mjeseca napustiti dr\u017eavu i potom se vra\u0107ati jer ne mogu dobiti dokumente, dok se Harekri\u0161na 2006. godine poku\u0161ala registrirati, no njihov zahtjev je odbijen, a obrazlo\u017eenje je bilo da oni iz statuta ne vide da \u0107e isti obavljati vjersku djelatnost. \u010cesti su napadi na male vjerske zajednice, pri \u010demu napada\u010di skoro nikada nisu procesuirani. \u201eSve verske organizacije koje se nisu mogle registrovati 2006. godine, registrovane su kao nevladine organizacije i tako deluju\u201c, izjavila je An\u0111elija Vu\u010durevi\u0107 aktivistkinja iz Novog Sada. Vjerski praznici su podignuti na rang dr\u017eave, a postavlja se pitanje \u0161to da rade ateisti i manje vjerske zajednice koje ne slave dane kao \u0161to su Bo\u017ei\u0107 i Uskrs. Upitno je i slavljenje Sv. Save kao \u0161kolske slave, pri \u010demu se svake godine organizira priredba i sje\u010denje slavskog kola\u010da, te pjevanje ma\u0111arske djece u \u0161kolskom zboru koja po automatizmu moraju slaviti i raditi ono \u0161to je ve\u0107inski prihva\u0107eno.
\nDa Zakon o vjerskim zajednicama ima veliki utjecaj na obrazovanje djece potvrdila je i Biljana Stojkovi\u0107, profesorica evolucijske biologije na Biolo\u0161kom fakultetu u Beogradu. Evolucijska biologija je prva na udaru klerikalizacije, jer se te\u017ei gubljenju razlike izme\u0111u onoga \u0161to je znanost i onoga \u0161to znanost nije. Vidljiva je te\u017enja Srpske pravoslavne crkve (SPC) da se religijske dogme ostvaruju kroz nauku.<\/p>\n

\u201eKreacionizam je nastao iz negiranja evolucije \u017eivih organizama kroz proces prirodne selekcije, i dugo vremena je bio samo ameri\u010dki fenomen. Osnovni cilj dana\u0161njih kreacionista od kojih su ve\u0107ina hri\u0161\u0107ani i muslimani, jeste obrazovanje, odnosno ubacivanje ovih ideja u \u0161kolske nau\u010dne programe \u010dime se direktno izbacuje Darvinova teorija evolucije\u201c, smatra Stojkovi\u0107. Ovakve ideje su dovele do toga da ve\u0107ina nastavnika iz biologije izbjegava ovu temu, dok su i same \u0161kole na meti jer primaju velike donacije u obliku izuzetno kvalitetnih i vizulano primamljivih knjiga i video materijala s ciljem promoviranja kreacionizma u \u0161kolama. Te knjige su naj\u010de\u0161\u0107e namjenjane nastavnicima biologije i stoje u \u0161kolskim bibliotekama, te su dostupne djeci bez da su prethodno pro\u0161le kroz neki sustav selekcije.<\/p>\n

\u017dene u crnom su \u010desto prosvjedovale okupljanjem ispred Sabora Srpske pravoslavne crkve, ispred Patrijar\u0161ije, te su nerijetko bile okarakterizirane kao ‘feministkinje koje se zala\u017eu za ubijanje srpske nero\u0111ene dece’ \u2013 pri \u010demu pravi Srbin obavezno mora biti pravoslavac. \u201eOvde se radi o crkvi koja nema veze sa duhovno\u0161\u0107u i pitanjem vere, ve\u0107 je to pre svega politi\u010dka struja srpskog nacionalizma koju koristi kako bi poni\u017eavala, degradirala i maltretirala \u017eene kao i sve druge koji su druga\u010diji, kako bi ispoljavala svoju mo\u0107 bez ikakvog realnog upliva u stvarnost \u017eena\u201c, navodi Sta\u0161a Zajovi\u0107 suosniva\u010dica \u017dena u crnom. U svojim izvje\u0161tajima pravoslavno sve\u0107enstvo buni se protiv nataliteta Roma ili Albanaca s Kosova, dok istovremeno nagla\u0161ava da Srpkinje trebaju ra\u0111ati iz patriotskih i moralnih razloga \u2013 tu je ra\u0111anje u funkciji nacije, armije i partije. Nakon \u0161to su \u017dene u crnom provele isra\u017eivanje o padu nataliteta, uprskos svjedo\u010denjima crkve da su za to krivi homoseksulaci, sida, feministkinje, karijerizam, egoizam, hedonizam, rezultati su, u slu\u010daju 80% ispitanica, pokazali da je za natalitet od presudnog zna\u010daja nizak standard, nepovoljan polo\u017eaj \u017eena te lo\u0161a zdravstvena za\u0161tita. \u201eNa kraju smo zaklju\u010dile da pravoslavna propaganda nije urodila plodom, tendencije klerikalizacije dru\u0161tva nisu uspele da razore \u017eene\u201c, navodi Zajovi\u0107 i na kraju nagla\u0161ava eminacipatorsku ulogu \u017eena u SFRJ koje se nisu htjele odre\u0107i prava na abortus.<\/p>\n

Bojana Genov, feministkinja i humanisti\u010dka aktivistkinja, osniva\u010dica \u017denske mre\u017ee Hrvatske, smatra da su svi segmenti dru\u0161tva izlo\u017eeni jakom klerikalisti\u010dkom napadu.<\/em><\/p>\n

\u201eOdavno je nestala \u017eena iz centra rasprave, kao i njeno pravo na autonimiju vlastitog tijela, i stalno se pri\u010da o djeci. Od dana za\u010de\u0107a pri\u010da se u terminilogiji djeteta, tako da je te\u0161ko vratiti diskurs na ono podru\u010dje kojemu pripada \u2013 na podru\u010dje reproduktivnih prava \u017eena.\u201c, navodi Genov te postavlja pitanje kada se poba\u010daj po\u010deo napla\u0107ivati, jer to prije nije bio slu\u010daj, a i za\u0161to bi se napla\u0107ivao ako je to regularna medicinska intervencija.<\/p>\n

Iako proces sekularizacije, koji traje ne\u0161to vi\u0161e od sedam stolje\u0107a, predstavlja va\u017ean uvjet civilizacijskih tekovina kao \u0161to su demokracija i ljudska prava i slobode, u suvremenom dru\u0161tvu on je, usljed ja\u010danja ultradesnih organizacija, usljed povratka patrijarhalnim i tradicionalnim tj. konzervativnim vrijednostima, doveden u pitanje. Zato pred svima nama stoji aktivno preispitivanje posljedica koje Zakoni o vjerskim zajednicama ili Vatikanski ugovori uvjetuju u Srbiji ili Hrvatskoj, te borba za sekularnost dr\u017eave koja \u0107e uva\u017eavati prije svega ljudska prava, prava manjina i vjerskog pluralizma kojem je cilj duhovnost, a ne politi\u010dko djelovanje i klerikalizacija. <\/p>\n

Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije dru\u0161tvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija.<\/p><\/blockquote>\n

Voxfeminae.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prva humanisti\u010dka konferencija o va\u017enosti sekularne dr\u017eave te posljedicama fundamentalizma koji ugro\u017eava prava \u017eena<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":215486,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-215485","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215485","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=215485"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215485\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/215486"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=215485"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=215485"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=215485"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}