{"id":215427,"date":"2016-10-24T08:48:31","date_gmt":"2016-10-24T06:48:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=215427"},"modified":"2016-10-24T08:48:31","modified_gmt":"2016-10-24T06:48:31","slug":"lekcije-s-islanda-kad-mjehur-od-sapunice-pukne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/10\/24\/lekcije-s-islanda-kad-mjehur-od-sapunice-pukne\/","title":{"rendered":"Lekcije s Islanda: kad mjehur od sapunice pukne"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Karmela Gajdek<\/strong><\/p>\n

\"karmela<\/a>Od svoje neovisnosti, 1944. godine (otok je bio najprije pod vla\u0161\u0107u Norve\u0161ke, a zatim Danske), pa sve do kraja 90-ih islandsko se gospodarstvo baziralo na socijalisti\u010dkoj ekonomiji. Uloga dr\u017eave je bila velika, kao i znatna briga za socijalnu skrb i zdravstvo. Oslonci u gospodarstvu bili su uzgoj ovaca (obiteljska poljoprivredna gospodarstva), ribarstvo i turizam, dok je ameri\u010dka vojna baza u Keflaviku na svom vrhuncu zapo\u0161ljavala oko 1.000 Islan\u0111ana i Islan\u0111anki. Velikih industrija nije bilo.<\/p>\n

Tako je to bilo sve do 90-ih, kada je nastupila ‘ekonomska revolucija’. Katalizator je bio David Oddson, \u010delnik desni\u010darske Stranke nezavisnosti, koji je postao premijer 1991. i ostao na toj du\u017enosti sve do 2004. Oddson je zagovornik teorije slobodnog tr\u017ei\u0161ta Friedricha Hayeka i Miltona Friedmana, kao i posve\u0107enik ta\u010derizma i reganizma.<\/p>\n

Vjerovao je da \u0107e privatizacija i deregulacija osloboditi kreativan duh Islan\u0111ana. Odbacio je ukorijenjenu socijalisti\u010dku politiku te poticao privatna poduze\u0107a. Vjerovao je da \u0107e se Island u 21. stolje\u0107u na\u0107i u rangu s najrazvijenijim europskim zemljama.<\/p>\n

Takav je bio san. No, stvarnost je bila itekako druga\u010dija. Privatizacija banaka, koja je po\u010dela 1998. imala je posebno katastrofalne posljedice, \u0161to je kulminiralo totalnim krahom triju najve\u0107ih banaka: Kaupthing, Landsbanki i Glithnir. Uz ovu trijadu bio je povezan cijeli bankarski sustav. Ali, tu su bila i me\u0111usobno isprepletena holding dru\u0161tva nastala islju\u010divo za kupnju udjela u tvrtkama.<\/p>\n

Vlasnici holding dru\u0161tava imali su velike udjele u bankama, a tako\u0111er su bili i njihovi du\u017enici. Dogovor me\u0111u tajkunima je bio zajam\u010den, a bankovnim kreditima kupovali su nekretnine, trgova\u010dke lance, telekomunikacijske tvrtke, novine, tv mre\u017ee i radijske postaje. (Zvu\u010di poznato?!). Tajkuni su kupovali imovinu u Europi, ali i u SAD-u.<\/p>\n

Najve\u0107e holding dru\u0161tvo bilo je Buger Group, u vlasni\u0161tvu Jona Asgeira Johannesena. Tajkuni, poput njega, bili su drski, samouvjereni i oholi. Vjerovali su da igraju pametno i da \u0107e se njihov imperij i bogatstvo konstantno \u0161iriti i rasti. \u0160to su vi\u0161e stjecali, to su bili pohlepniji i \u017eeljeli vi\u0161e, a svaka nova nekretnina bila je prenapuhana, a dugovi sve ve\u0107i. \u010cemu briga? Islandske banke osiguravaju dotok kredita, a ono \u0161to one ne mogu dati, dat \u0107e strane banke.<\/p>\n

Islandski skorojevi\u0107i htjeli su voziti otmjene automobile, \u017eivjeti u luksuznim apartmanima i ve\u010derati u ekskluzivnim restoranima. Biti vi\u0111eni. Kada vi\u0161e nisu mogli financirati svoje apetite, dizali su kredite. \u017divjeli su od posu\u0111enog novca.<\/p>\n

Uz sve to, mnogi ekonomisti hvalili su islandski uspjeh. Projekcije su prikazivale gospodarski rast u prosjeku od pet posto u razdoblju od 2000. do 2007. godine.<\/p>\n

A onda je mjehur od sapunice pukao.<\/p>\n

Svi prikazivani rezultati su se pokazali varljivima. Dobra vremena su zapravo bila omogu\u0107ena islju\u010divo kreditima i dugovima. Banke su bile prezadu\u017eene. Krediti su bili izra\u017eeni u valuti zemlje porijekla ili se posu\u0111ivalo po vi\u0161im cijenama. Do 2007. imovina banaka prema\u0161ila je BDP 14 puta. Tempo kreditiranja znatno je prema\u0161io stopu gospodarskog rasta. \u017divot bankara ovisio je o njihovim bonusima. Njihov bujan stil \u017eivota i sposobnost da servisiraju svoje dugove, ovisila je o financijskoj hiperaktivnosti.<\/p>\n

Ukratko, sve je bilo jedan ogromni napuhani balon. Koji se ispuhao.<\/p>\n

Banke i skorojevi\u0107i davali su novac za vladaju\u0107u (desni\u010darsku) stranku. Politi\u010dari koju su sjedili u upravama banaka dobivali su povoljnije kredite. Sve je to bio brak izme\u0111u nesposobnosti i korupcije.<\/p>\n

No, solventnost islandskih banaka po\u010dela je 2007. brinuti financijske agencije i me\u0111unarodne financijere, a sve je prasnulo nakon kraha Lehnam Brothersa u rujnu 2008. Kreditna kriza u\u010dinila je nemogu\u0107im davati (vi\u0161e) kredite, a me\u0111unarodni kreditori tra\u017eili su naplatu.<\/p>\n

Me\u0111unarodni vjerovnici po\u017eurili su po svoj novac. Ve\u0107ina kredita bila je denominirana u stranim valutama i nije mogla biti ispla\u0107ena jer Islandska sredi\u0161nja banka nije imala potrebne rezerve. Islandske banke po\u010dele su tra\u017eiti svoje inozemne podru\u017enice za pomo\u0107. Kako bi se osiguralo da britanske \u0161tedi\u0161e ne ostanu bez svog novca, u listopadu 2008. britanska je vlada zamrznula sredstva podru\u017enica Landsbanki i Kaupthing u Velikoj Britaniji, uklju\u010duju\u0107i i imovinu islandske vlade.<\/p>\n

Tako je financijski sektor Islanda do\u017eivio svoj krah, a vlada premijera Geira Haarda, pod pritiskom javnosti i uzastopnim \u0161trajkovima Islan\u0111ana bila je prisiljena u sije\u010dnju 2009. dati ostavku.<\/p>\n

Koliko god Island u medijima bio opisivan kao \u010dudo: \u010dudo male zemlje koja je do\u017eivjela procvat, zatim kao prva \u017ertva ekonomske krize, nakon toga ponovo kao \u010dudo ponovnog procvata, \u010dinjenica jest da se Island oporavio isklju\u010divo zahvaljuju\u0107i povratom na socijalnu i socijalisti\u010dku ekonomiju i politiku.<\/p>\n

Nova, koalicijska vlada, predvo\u0111ena socijaldemokratima i premijerkom Johannom Sigurdardottir, odbila je spa\u0161avati banke. Naprotiv i usprkos savjetima kako treba spa\u0161avati banke, islandska vlada odlu\u010dila je svoje banke ponovo nacionalizirati i preuzeti kontrolu kako bi spasila egzodus svog stanovni\u0161tva. Umjesto drasti\u010dnih mjera \u0161tednje i spa\u0161avanja banaka dopustila je da banke propadnu, fokusiraju\u0107i se na obrazovanje, mala poljoprivredna gospodarstva i socijalnu skrb.<\/p>\n

Island je kaznio odgovorne za krizu te procesuirao bankare kao kriminalce. Do danas je vi\u0161e od 70 izravno odgovornih za krizu na odslu\u017eenju zatvorske kazne. Vjerovnici koji su zatra\u017eili povrat imovine od propalih banaka du\u017eni su platiti dr\u017eavi 39 posto poreza. Ovim porezom ograni\u010dava se mogu\u0107nost Islan\u0111anima da presele svoj novac izvan zemlje kako bi se za\u0161titila nacionalna valuta \u2013 islandska kruna.<\/p>\n

Teorija da morate spa\u0161avati banke je teorija da omogu\u0107ujete bankarima u\u017eivanje za vlasitu dobit, za osobni uspjeh, a zatim \u0107ete obi\u010dne gra\u0111ane i gra\u0111anke proglasiti odgovornima za vlastiti neuspjeh. Ljudi u prosvjetljenim demokracijama ne bi smjeli prihva\u0107ati ovakav na\u010din razmi\u0161ljanja.<\/p>\n

Islan\u0111ani su poslu\u0161ali svoje ljude. A podaci govore sami za sebe.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Teorija da morate spa\u0161avati banke je teorija da omogu\u0107ujete bankarima u\u017eivanje za vlasitu dobit, za osobni uspjeh, a zatim \u0107ete obi\u010dne gra\u0111ane i gra\u0111anke proglasiti odgovornima za vlastiti neuspjeh.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-215427","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215427","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=215427"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215427\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=215427"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=215427"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=215427"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}