{"id":215384,"date":"2016-10-23T09:09:08","date_gmt":"2016-10-23T07:09:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=215384"},"modified":"2016-10-23T09:10:23","modified_gmt":"2016-10-23T07:10:23","slug":"dijete-pokriveno-maramom-je-zloupotreba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/10\/23\/dijete-pokriveno-maramom-je-zloupotreba\/","title":{"rendered":"Dijete pokriveno maramom je zloupotreba"},"content":{"rendered":"

Razgovarala: Lisa Nimmervoll<\/strong><\/p>\n

\"Download<\/a>

Download von www.picturedesk.com am 25.09.2016 (11:06).
Der Sprecher des neu gegr\u00fcndeten Vereins “Muslimisches Forum Deutschland ” Ahmad Mansour im Portrait in Berlin Sch\u00f6neberg. Aufgenommen am 10.06.2015 in Berlin. – 20150610_PD9733<\/p><\/div>Ahmad Mansour je odrastao u malom arapskom selu u Izraelu u muslimanskoj obitelji koja nije prakticirala vjeru. U \u0161kolskoj je dobi potpao pod utjecaj jednog radikalnog imama i umalo postao islamist. No studij psihologije mu je pomogao da umakne religijskom fundamentalizmu i islamizmu.<\/p>\n

U njegovoj knjizi “Allahova generacija\u201c ovaj psiholog i islamolog obja\u0161njava, “za\u0161to trebamo iznova promisliti o borbi protiv religijskog ekstremizma\u201c. Tom promi\u0161ljanju bi pripadalo i ne umanjivati ili negirati probleme pod izgovorom jedne pogre\u0161no shva\u0107ene \u201etolerancije\u201c, ka\u017ee Mansour u intervjuu za \u201eStandard\u201c. Djevoj\u010dice muslimanke bi trebale samorazumljivo sudjelovati na nastavi plivanja. Seksualno samoopredjeljenje va\u017ei kao \u201ejedno od osnovnih prava u ovom dru\u0161tvu\u201c za sve \u2013 \u201esvejedno, bila to djevojka muslimanka ili mladi\u0107 musliman, kr\u0161\u0107anin ili ateist\u201c. Maramu Mansour shva\u0107a kao \u201epoliti\u010dki simbol\u201c koji ozna\u010dava \u201erazdvajanje spolova i tabuiziranje seksualnosti\u201c. Smatra kako bi burka kao \u201esimbol prezira prema \u017eenama\u201c trebala biti \u201eneupitno zabranjena\u201c.<\/p>\n

STANDARD: Va\u0161a knjiga nosi naslov \u201eAllahova generacija. Za\u0161to moramo ponovno promisliti o borbi protiv religijskog ekstremizma\u201c. Po \u010demu se isti\u010de ova Allahova generacija?<\/em><\/p>\n

Ahmad Mansour: <\/strong>Allahova generacija ozna\u010dava normalne mlade koji pripadaju ovom (njema\u010dkom ili austrijskom, op. prev.) dru\u0161tvu, ali u sebi nose veoma problemati\u010dne vrijednosti i ideologije. Oni dolaze \u010desto iz patrijarhalnih struktura s problemati\u010dnim shva\u0107anjem uloga spolova. Oni shva\u0107aju religiju kao sveti tabu, svetu kravu koju se ne smije kritizirati, i vjeruju u jednu patrijarhalnu sliku Boga koja operira s paklom i ka\u017enjavanjem. To ne nastaje preko no\u0107i, to su trajni procesi u vr\u0161nja\u010dkoj grupi, socijalnim medijima i na\u017ealost i dijelovi odgoja u nekim obiteljima. I upravo to je grupa u kojoj islamisti regrutiraju nove prista\u0161e.<\/p>\n

S kojim mjerama se to mo\u017ee sprije\u010diti?<\/em><\/p>\n

\u010cak i da se ti mladi ne priklju\u010de islamistima i nasilnoj borbi protiv ovog dru\u0161tva, opet je opasno i lo\u0161e i kad mladi \u017eive neupadljivo, a recimo ne dopu\u0161taju svojim sestrama da se udaju za koga \u017eele ili kad u sebi nose antisemitske predod\u017ebe, ili kad smatraju kako \u201ese mediji bore protiv na\u0161e religije\u201c. Mi moramo pridobiti tu \u201eAllahovu generaciju\u201c za na\u0161e dru\u0161tvo i demokraciju, te moramo prestati relativizirati, bagatelizirati i umanjivati odre\u0111ene stvari<\/p>\n

\u0160to mora u\u010diniti politika?<\/em><\/p>\n

Kona\u010dno preuzeti odgovornost i jasno imenovati probleme. Jo\u0161 uvijek nije jasno da li mi od svih, neovisno o podrijetlu i religiji, o\u010dekujemo jednostavno da \u0161alju svoje k\u0107eri na nastavu plivanja, da ne osporavaju seksualno samoodre\u0111enje kao jedno od osnovnih prava u ovom dru\u0161tvu, nebitno radilo se o djevojci ili mladi\u0107u muslimanu, kr\u0161\u0107aninu, ateistu. S obzirom na mnoge izbjeglice koje su do\u0161le u na\u0161e dru\u0161tvo, sada bi bio savr\u0161en trenutak, jasno komunicirati vrijednosti. Bez toga su problemi budu\u0107nosti unaprijed programirani.<\/p>\n

Kritizirate la\u017enu toleranciju i ka\u017eete: \u201eMoramo prestati davati popuste odre\u0111enim grupama stanovni\u0161tva.\u201c \u0160to mislite pod time?<\/em><\/p>\n

Ono \u0161to mi mnogo smeta je kulturni relativizam onih koji vjeruju da s pravom kritiziraju strukture Crkve, desni\u010darski ekstremizam, AfD (\u201eAlternativa za Njema\u010dku\u201c, op.prev.) i tematiziraju pri tom njihove problemati\u010dne stavove o ljudima i pravima \u017eena, a kada se radi o muslimanima tabuiziraju probleme pod motom \u201etolerancije\u201c. To nije nikakva tolerancija, nego prije jedna vrsta rasizma. Onaj tko vjeruje npr. kako jedna djevoj\u010dica muslimanka u \u0161koli manje u\u010di nego nemuslimanka zato \u0161to ne smije plivati, taj je jedan obi\u010dan rasist koji se poigrava s budu\u0107no\u0161\u0107u te djevoj\u010dice. Onaj tko smatra kako se patrijarhalne strukture u muslimanskoj zajednici ne smiju kritizirati zato \u0161to bi to moglo \u201epovrijediti\u201c osje\u0107aje muslimana, taj ne uzima muslimane ozbiljno kao ravnopravne. I to je na\u017ealost me\u0111u ljevi\u010darima \u0161iroko rasprostranjeno.<\/p>\n

Na primjer?<\/em><\/p>\n

Uzmimo rukovanje. Odjednom sad hrpa \u010dlanaka kako i nije tako lo\u0161e da se neke muslimanke ne smiju rukovati s mu\u0161karcima. Svi ti ljudi nisu razumjeli kako razlog koji stoji iza toga nije pitanje higijene ili neke kulturalne norme pozdravljanja, nego da se tu radi o mu\u0161karcima koji \u017eene percipiraju kao seksualne objekte a ne kao ljude. I ukoliko to prihvatimo, tada nastaju nesigurnosti na objema stranama koje vode do polariziranja.<\/p>\n

Kakvu ulogu pri tome igraju muslimanske udruge?<\/em><\/p>\n

Mi u Europi imamo jedno \u0161iroko rasprostranjeno shva\u0107anje islama, prije svega kod reakcionarnih udruga koje takve sadr\u017eaje i posreduju: tabuiziranje seksualnosti, pedagogija straha, religija kao tabu, viktimizacijske i neprijateljske slike, antisemitske predod\u017ebe. To je razumijevanje religije na kojem radikali grade svoju ideologiju.<\/p>\n

U jednom eseju opisujete kakve dileme vam iznose nastavnici i socijalni radnici. \u201eTrebaju li uzeti tradicije u obzir? Imati respekt prema autoritarnim o\u010devima? Po\u0161tivati \u010dast djevoj\u010dica \u2013 i njihovih obitelji \u2013 koje ne \u017eele sudjelovati na \u010dasovima plivanja?\u201c \u0160to im odgovarate?<\/em><\/p>\n

Bilo bi mi dra\u017ee kad ne bih uop\u0107e dobivao takve upite, zato \u0161to bi politika kona\u010dno trebala preuzeti odgovornost za to i komunicirati jasna pravila, umjesto ostavljati nastavnike na cjedilu. Poznam jednu nastavnicu iz Austrije koja je poku\u0161ala tematizirati temu burke. Bila je potpuno bespomo\u0107na kad su mladi po\u010deli s raznim izjavama koje ona nije poznavala. Tvrdili su kako je debata o burki napad na islam. A pri tome se valjda 99% muslimana ne sla\u017ee s burkom. Ili: u Europi su \u017eene pla\u0107ene da uokolo tr\u010de gole, a na\u0161e \u017eene bivaju ka\u017enjene ako se pokriju. To je retorika selefista i islamista. Nastavnice i nastavnici moraju biti obrazovani da se nose s takvim stvarima.<\/p>\n

Povjesni\u010dar Heiko Heinisch je u Standardu zahtijevao \u201e\u0161kolu bez marame\u201c, kako bi djevoj\u010dice koje bivaju prisiljene nositi maramu barem u \u0161koli imale za\u0161ti\u0107en slobodan prostor bez marame. Kakvo je va\u0161e mi\u0161ljenje o tome?<\/em><\/p>\n

Ja osobno sam protiv marame. To je za mene politi\u010dki simbol i stoji za razdvajanje spolova i tabuiziranje seksualnosti. No ako pogledam politi\u010dku i dru\u0161tvenu stvarnost, tada sam vrlo skepti\u010dan po pitanju ovog prijedloga jer on jednostavno vi\u0161e nije ostvariv. Ja sam vi\u0161e za politiku malih koraka, npr. da se po\u010dne tako da se donese odredba kako bi bar osnovna \u0161kola \u2013 do 10, 11 godina \u2013 trebala biti bez pokrivanja djevoj\u010dica. Tada bismo pomogli mnogim djevoj\u010dicama. Mi u Njema\u010dkoj i Austriji imamo djevoj\u010dice sa \u0161est, sedam godina, koje dolaze u vrti\u0107e ili \u0161kole s maramama. Toj djeci je ukradeno djetinjstvo, to nije simbol vjerske slobode. Dijete pokriveno maramom je zloupotreba. Sljede\u0107i korak bi onda bio da bi i pedagozi trebali biti bez politi\u010dkih i religijskih simbola.<\/p>\n

\u0160to mislite o zabrani burke?<\/em><\/p>\n

Burka nije simbol vjerskih sloboda, kao \u0161to to tvrdi kancelarka Angela Merkel, i ona ne pripada raznolikosti dru\u0161tva. Ona nije ni\u0161ta drugo nego jedan opresivni mehanizam protiv \u017eena. Sramota je da se burka trpi na europskim ulicama. Ona bi se morala svakako zabraniti, jer je jednako neprijateljski prema \u017eenama trpjeti burku.<\/p>\n

Mislite li samo na burku ili i na nikab, pokrivalo za lice koje se jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e mo\u017ee vidjeti na ulicama, i to ne samo kod turista?<\/em><\/p>\n

Za mene je oboje znak pod\u010dinjavanja \u017eene. Kada osobu koja stoji preda mnom ne mogu percipirati kao individuum, kada ne mogu vidjeti lice te osobe, takvo ne\u0161to se ne smije tolerirati.<\/p>\n

Kriti\u010dari islama iz redova muslimana poput vas nemaju samo islamiste za protivnike. Vi u jednom eseju kritizirate i \u201emre\u017eu njema\u010dkih lijevih liberala i zelenih\u201c koja \u201e\u0161titi\u201c ve\u0107inu muslimana u Njema\u010dkoj od manjine njihovih kriti\u010dara muslimana i poru\u010dujete im: \u201eMi nismo va\u0161e pli\u0161ane igra\u010dke\u201c.<\/em><\/p>\n

Islam i muslimani su dio ovog dru\u0161tva. Tretirati ih kao pli\u0161ane igra\u010dke samo zato \u0161to su muslimani i smatrati kako oni ne mogu podnijeti kritiku nije ni\u0161ta drugo nego rasizam. \u017delim da se muslimane i islam u Europi tretira ravnopravno kao i sve druge \u2013 u svim pozitivnim, ali i negativnim aspektima.<\/p>\n

Ka\u017eete kako trebamo jednu \u201epotpuno novu, druga\u010diju integracijsku politiku\u201c. Gdje vidite najve\u0107e propuste dosada?<\/em><\/p>\n

Posvuda (osmijeh). Pitanje je najprije: kako definiramo integraciju? \u0160to ho\u0107emo od tih ljudi? \u017delimo li da do\u0111u, dobiju stan, nau\u010de jezik i na\u0111u posao? U tom su slu\u010daju i atentatori od 11. rujna bili veoma dobro integrirani u Njema\u010dkoj. Pod integracijom razumijem to da ljudi dijele osnove vrijednosti ovog dru\u0161tva i \u017eive ih u svakodnevnom \u017eivotu, da od njih postanu demokrati. Trebamo jasna pravila za one koji dolaze u na\u0161e dru\u0161tvo. To zna\u010di da roditelji ne mogu svoju djecu tek tako petkom osloboditi od nastave jer idu u d\u017eamiju, da nastava plivanja ne stoji kao neobvezatna, da roditelji ne smiju prisilno udati svoju dvadesetogodi\u0161nju k\u0107erku. Do toga jo\u0161 nije do\u0161lo. Mi trebamo politiku usmjerenu protiv stvaranja paralelnih dru\u0161tava i getoa, trebamo jednu druga\u010diju stambenu politiku kao i druga\u010dije \u0161kole i novi socijalni rad koji \u0107e ove ljude \u2013 kao u Kanadi npr. \u2013 dugoro\u010dno pratiti. To je jedan mamutski zadatak, i kada g\u0111a Merkel ka\u017ee, \u201emi to mo\u017eemo\u201c, tada ja \u017eelim u to vjerovati, ali nedostaju mi koncepti da se takvo ne\u0161to postigne.<\/p>\n

Prometej<\/a>\/Derstandard.at<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Arapsko-izraelski psiholog Ahmad Mansour o Allahovoj generaciji…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-215384","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=215384"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215384\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=215384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=215384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=215384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}