{"id":215338,"date":"2016-10-22T09:07:56","date_gmt":"2016-10-22T07:07:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=215338"},"modified":"2016-10-22T09:08:53","modified_gmt":"2016-10-22T07:08:53","slug":"socijalizacija-digitalnog-rada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/10\/22\/socijalizacija-digitalnog-rada\/","title":{"rendered":"Socijalizacija digitalnog rada"},"content":{"rendered":"

Autor: Pierre Rimbert<\/strong><\/p>\n

\"pierre-rimbert\"<\/a>Prema podacima za 2015. godinu, ukupna prodaja smartphonea u svijetu dosegla je broj od milijardu i 424 milijuna \u2014 200 milijuna vi\u0161e nego 2014. U praksi to zna\u010di da tre\u0107ina ljudi na svijetu posjeduje ovakav d\u017eepni kompjuter i da smo toliko naviknuti na te prakti\u010dne gadgete da lako zaboravljamo da je rije\u010d o prisilnoj pogodbi na kojoj je utemeljena cijela digitalna ekonomija: kompanije iz Silicijske doline daju nam aplikacije u zamjenu za na\u0161e osobne podatke. One besramno skupljaju lokacije, povijest mre\u017enih aktivnosti, kontakte i ostale informacije,1 koje analiziraju i \u0161alju ogla\u0161iva\u010dima koji \u0107e sa zadovoljstvom \u201cdostaviti prave poruke pravim ljudima, na pravom mjestu i u pravo vrijeme\u201d, kako ponosno nagovje\u0161\u0107uje Facebookova ogla\u0161iva\u010dka platforma.<\/p>\n

Iako kontroverze oko nadzora rastu od otkri\u0107a Edwarda Snowdena 2013. godine, prikupljanje podataka u komercijalne svrhe uglavnom nije prepoznato kao politi\u010dko pitanje koje bi trebalo postati predmet javne rasprave. Izvan specijaliziranih organizacija ono ne izaziva previ\u0161e brige, vjerojatno zbog toga \u0161to malo tko o tome ne\u0161to zna.<\/p>\n

Poznata parola iz 1970-ih ka\u017ee: \u201cAko ne pla\u0107a\u0161 za proizvod, ti si proizvod.\u201d U tom je desetlje\u0107u ameri\u010dki ekonomist Dallas Smythe shvatio da svatko tko sjedi ispred televizijskog ekrana radi, a da toga nije niti svjestan. Televizija stvara proizvod \u2013 publiku, pozornost gledatelja \u2013 koju televizijski kanali prodaju ogla\u0161iva\u010dima: \u201cTi kao gledatelj doprinosi\u0161 svojim nepla\u0107enim radnim vremenom, a u zamjenu dobiva\u0161 emitirani sadr\u017eaj i reklame.\u201d2 Nepla\u0107eni rad internetskih korisnika je puno aktivniji. Na dru\u0161tvenim mre\u017eama, mi svoja prijateljstva, emocije, \u017eelje ili frustracije konvertiramo u algoritme. Svaki je djeli\u0107 informacije s na\u0161ega profila, svaki like, tweet, pretraga ili klik novi doprinos zbirci korisnih informacija kojima Amazon, Google i Facebook raspola\u017eu na serverima diljem svijeta.<\/p>\n

Nepla\u0107eni rad koji pojave iz vanjskog svijeta pretvara u podatke naziva se \u201cdigitalnim radom\u201d (digital labour). Silicijska dolina napreduje zahvaljuju\u0107i tom online \u201ciskonskom grijehu\u201d. Marx je 1867. godine zapisao u Kaptalu:3 \u201cNa \u0161ta se svodi prvobitna akumulacija kapitala, tj. njegov istorijski postanak? [Na] eksproprijaciju neposrednih proizvo\u0111a\u010da.\u201d Kapital je koristio \u201cosvajanje, podjarmljivanje, plja\u010dk[u] i ubijanje, jednom rije\u010dju nasilje\u201d da bi ogradio kolektivnu zemlju, nalo\u017eio izgladnjelim seljacima da rade za pla\u0107u, i kolonizirao globalni Jug. Danas se iskori\u0161tavaju \u010dak i lolcat videi. Ekonomski povjesni\u010dari mogu le\u017eerno odjevenim \u0161efovima Silicijske doline pripisivati zasluge za stvaranje svjetski ra\u0161irene grupe izvla\u0161tenih radnika i dobrovoljnih su-proizvo\u0111a\u010da usluga. Suma od 75 milijardi dolara, koliko iznose Googleovi prihodi za pro\u0161lu godinu dobiveni ve\u0107inom od ogla\u0161avanja, ukazuje na razmjere besramne akumulacije izvla\u0161tenjem. Kada je Facebook objavio svoju dobit u drugom kvartalu 2016. godine, specijalizirana internetska stranica Re\/Code je odu\u0161evljeno izvijestila da je ta dru\u0161tvena mre\u017ea, sa svojih 1,71 milijardi aktivnih korisnika mjese\u010dno, zaradila po svakom od njih vi\u0161e novca [nego ikad dotad], dakle 3,82 dolara po korisniku.4
\nUkradeno, a ne poklonjeno<\/p>\n

Podaci ili data (od latinskog datum \u0161to zna\u010di dan, poklonjen) zapravo je najmanje prikladan naziv jer danas ozna\u010dava ne\u0161to \u0161to je ukradeno. Rad koji korisnici Interneta obavljaju, a na koji nisu pristali, trenutno je predmet sjajnih studija akademskih radnika, ali politi\u010dka i sindikalna ljevica taj koncept jo\u0161 nije inkorporirala u svoje analize, a kamoli me\u0111u svoje zahtjeve.5 Ipak, materijalna i nematerijalna eksploatacija tijesno su isprepletene. Digitalni rad je karika u lancu kojim su okovani rudari u kongoanskoj pokrajini Kivu, prisiljeni na iskopavanje minerala koltana za proizvodnju smartphonea, radnici Foxconna u Kini koji ih sklapaju kao i Uberovi voza\u010di, Deliveroovi dostavlja\u010di ili Amazonovi skladi\u0161tari \u010diji se poslovi vode pomo\u0107u algoritama.6<\/p>\n

Tko proizvodi podatke? Tko ih kontrolira? Kako se dijeli bogatstvo koje se uz pomo\u0107 njih stvara? Koji ekonomski modeli nam se jo\u0161 nude? Ova pitanja treba \u010dim prije u\u010diniti politi\u010dkim pitanjima jer se svakodnevno pove\u0107ava protok informacija. \u0160irenje internetskog povezivanja ure\u0111aja i objekata (Internet of things) i instalacija senzora u industrijskoj proizvodnji i logistici tomu uvelike doprinose. Glavni izvr\u0161ni direktor Forda Mark Field pro\u0161le je godine s ponosom istaknuo da \u201cdana\u0161nji automobili proizvedu ogromnu koli\u010dinu podataka \u2013 vi\u0161e od 25 gigabajta informacija po satu\u201d (\u0161to je koli\u010dinski kao dvije sezone Igre prijestolja). Od na\u010dina vo\u017enje pa do voza\u010devog muzi\u010dkog ukusa ili trenutnih vremenskih uvjeta, sve se prenosi proizvo\u0111a\u010du automobila. Voza\u010dima se ve\u0107 dijele savjeti da pri kupnji automobila tra\u017ee popuste, ukoliko pristanu dijeliti s proizvo\u0111a\u010dem mno\u0161tvo svojih osobnih podataka.7<\/p>\n

Neke dobro organizirane skupine, svjesne potrebe da za\u0161tite vlastite interese, borbi protiv takvih kra\u0111a podataka dali su politi\u010dki prioritet. Me\u0111u njima su i veliki farmeri u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Poljoprivredni strojevi opremljeni su ure\u0111ajima za snimanje informacija koje omogu\u0107uju precizno uskla\u0111ivanje sjetve, obrade zemlje i navodnjavanja. Godine 2014. dvije kompanije, Monsanto, koji proizvodi sjemenje i kemikalije za primjenu u poljoprivredi, i John Deere, koji proizvodi traktore, predlo\u017eile su poljoprivrednicima ameri\u010dkog Srednjeg Zapada da sve podatke direktno prenose njihovim serverima na obradu.<\/p>\n

Mary Kay Thatcher, vi\u0161a direktorica za odnose American Farm Bureaua, najve\u0107eg ameri\u010dkog NGO-a koji zastupa poljoprivrednike, sa ameri\u010dkim Kongresom, nepovjerljiva je prema toj ideji. U edukativnom filmu Who owns my data?, objavila je: \u201cPoljoprivrednici trebaju znati tko kontrolira njihove podatke, tko im mo\u017ee pristupiti i mogu li njihovi bilo agregatni bilo osobni podaci biti dijeljeni ili prodavani.\u201d Brine je da \u0107e podaci koje prisvajaju multinacionalke zavr\u0161iti u rukama \u0161pekulanata koji \u0107e ih koristiti kako bi manipulirali tr\u017ei\u0161tem. \u201cZa to im samo treba da znaju \u0161to se zapravo doga\u0111a tijekom \u017eetve, par minuta prije nego netko drugi dobije istu informaciju.\u201d8 Trud njene organizacije se isplatio: u o\u017eujku su se dobavlja\u010di poljoprivredne tehnologije i predstavnici poljoprivrednika dogovorili oko \u201cna\u010dela privatnosti i sigurnosti podataka poljoprivrednih gospodarstava\u201d. U srpnju je grupa za za\u0161titu podataka poljoprivrednika, Agricultural Data Coalition, uspostavila farmu servera (server farm) za zajedni\u010dku pohranu podataka.
\nSvi \u0107emo biti (sitni) trgovci<\/p>\n

Ideje poput ovih nisu jo\u0161 do\u0161le do europskih lidera. U listopadu 2015., prigovori koje je austrijski student ulo\u017eio protiv Facebookovog kr\u0161enja privatnosti doveli su do poni\u0161tenja dvadeset godina starog sporazuma \u201cSafe Harbour\u201d kojim je bio dozvoljen prijenos podataka u poduze\u0107a u SAD-u. Europa je mogla pritisnuti internetske gigante da u Europi skladi\u0161te osobne podatke europskih gra\u0111ana, no umjesto toga potpisala je novi okvirni sporazum za automatski prijenos podataka, pod orvelijanskim imenom \u201cPrivacy Shield\u201d (\u0161tit privatnosti) u zamjenu za obe\u0107anje direktora nacionalnih obavje\u0161tajnih slu\u017ebi SAD-a da ne\u0107e biti \u201cneselektivnog masovnog nadzora\u201d. Sada samo trebate upaliti svoj mobitel i ve\u0107 ste uklju\u010deni, mada to ne znate, u uvozno-izvozne poslove. Iako je borba protiv TTIP-a privukla milijune, reafirmacija elektroni\u010dke slobodne razmjene nije izazvala posebno \u017eestoke reakcije.<\/p>\n

Ovisno o razmjerima mobilizacije na tom podru\u010dju, postoje tri mogu\u0107e varijante budu\u0107nosti digitalnog rada. Prema prvoj, korisnici trguju svojim podacima. Informati\u010dar Jaron Lanier predla\u017ee da \u201cukoliko ne\u0161to \u0161to osoba ka\u017ee ili u\u010dini ikako doprinese bazi podataka [\u2026] tada joj se to mora podmiriti \u2018nano-isplatom\u2019 (nanopayment) proporcionalnom razini doprinosa i dobivenoj vrijednosti. Takve bi se \u2018nano-isplate\u2019 zbrajale i u kona\u010dnici vodile do novog dru\u0161tvenog ugovora\u201d.9 Svi bismo bili (sitni) trgovci.<\/p>\n

U drugoj varijanti, dr\u017eava vra\u0107a svoju kontrolu. S intenziviranjem mjera \u0161tednje od po\u010detka ovog desetlje\u0107a, gnjev narodnih masa rastao je i zbog utaja poreza high-tech kompanija. U Francuskoj se, u kontekstu istrage Europske komisije o Googleovu kr\u0161enju antitrustovskih propisa i istrage o prijevarama koju vode nacionalne vlasti, pojavila ideja o oporezivanju high-tech poduze\u0107a na temelju vrijednosti generirane kori\u0161tenjem osobnih podataka. U izvje\u0161taju o porezima u digitalnom sektoru, francuski vi\u0161i dr\u017eavni slu\u017ebenici Nicolas Colin i Pierre Collin urgiraju da Francuska \u201cobnovi ovlasti oporezivanja prihoda dobivenih iz \u2018nepla\u0107enog rada\u2019 internetskih korisnika koji se nalaze na njenom teritoriju\u201d.10<\/p>\n

Sociolog Antonio Casilli predla\u017ee da se iz tog poreza financira bezuvjetni temeljni dohodak11 kao sredstvo emancipacije i da se tako osigura nekakva kompenzacija za digitalni rad. To je jedan od na\u010dina kako od osobnih podataka u\u010diniti politi\u010dko pitanje, pa mo\u017eemo re\u0107i da postoji i tre\u0107i na\u010din koji se temelji ne na procesu komodifikacije, nego socijalizacije.<\/p>\n

U sektorima poput transportnog, zdravstvenog i energetskog, osobni podaci do sad su kori\u0161teni samo za provedbu mjera \u0161tednje kroz smanjenje tro\u0161kova. No oni isto tako mogu dobro do\u0107i pri pobolj\u0161anju protoka gradskog prometa, u sustavu zdravstvene za\u0161tite, raspodjeli energetskih resursa ili u obrazovanju. Umjesto da se podaci, po defaultu, prenose u Sjedinjene Dr\u017eave, moglo bi se uvesti obavezu da se prenose nekoj me\u0111unarodnoj agenciji za podatke pod nadzorom UNESCO-a (United Nations Organisation for Education, Science and Culture). Prava pristupa i kori\u0161tenja mogla bi se diferencirati: pojedinac o kojem se radi imao bi automatska prava; besplatne, ali anonimizirane podatke dobile bi lokalne vlasti i istra\u017eiva\u010dke ili javne statisti\u010dke organizacije; mogu\u0107nost besplatnog pristupa nudio bi se i organizatorima nekomercijalnih projekata od javnog interesa. Za privatne subjekte pristup bi bio uvjetovan i napla\u0107ivala bi im se naknada: prioritet bi se dao op\u0107em dobru, a ne komercijalnom. Sli\u010dan je prijedlog pokrenut u Francuskoj 2015. s namjerom obnove suvereniteta. Me\u0111unarodno djelovanje imalo bi tu prednost \u0161to bi, pod striktnim pravilima, moglo okupiti zemlje osjetljive na probleme privatnosti koje uz to \u017eele osporiti ameri\u010dku hegemoniju.<\/p>\n

Popularizaciju koncepta zajedni\u010dkog vlasni\u0161tva i kori\u0161tenja podataka sputava tehni\u010dki kompleks ni\u017ee vrijednosti i isprepletenost stava po kojem je to \u201cprevi\u0161e komplicirano\u201d sa stavom da se \u201cni\u0161ta ne mo\u017ee u\u010diniti\u201d. Ipak, unato\u010d njenoj kompleksnosti i specifi\u010dnom \u017eargonu, digitalna domena ne razlikuje se previ\u0161e od ostatka dru\u0161tva, niti mo\u017ee biti izdvojena iz politike. Kriti\u010dar Evgeny Morozov pi\u0161e: \u201cDok mnogi od onih koji su stvarali Internet sada \u017ealuju jer je njihova kreacija tako nisko pala, bijes im je pogre\u0161no usmjeren. Nevolja ne le\u017ei u tom amorfnom entitetu, nego prije svega u odsutnosti sna\u017ene politike na ljevici koja bi se bavila problemom tehnologije \u2013 politike koja bi se suprotstavila inovacijskoj, disruptivnoj i privatizacijskoj agendi Silicijske doline.\u201d12<\/p>\n

Pitanje nije ho\u0107e li do\u0107i do konfrontacije oko kontrole digitalnih materijala, nego ho\u0107e li progresivne snage u tome sudjelovati. Vr\u0161enje pritiska za narodnu reaproprijaciju online komunikacije, emancipaciju digitalnog rada, stvaranje zajedni\u010dkog vlasni\u0161tva te slobodnog kori\u0161tenja informacija logi\u010dni je produ\u017eetak dvjestogodi\u0161nje borbe. On se suprotstavlja fatalisti\u010dkom vjerovanju u budu\u0107nost kojom dominiraju nadzor dr\u017eave i grabe\u017eljivo tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n

1 Bruce Schneier, Data and Goliath: the Hidden Battles to Collect Your Data and Control Your World, W.W. Norton & Company, New York, 2015.
\n2 Dallas W Smythe, \u201cOn the Audience Commodity and its Work\u201d, Dependency Road: Communications, Capitalism, Consciousness and Canada, Ablex, Norwood, 1981.
\n3 Karl Marx, Kapital, prvi tom, Prosveta, Beograd, 1977.
\n4 Kurt Wagner, \u201cYou\u2019re more valuable to Facebook than ever before\u201d, Re\/Code, 27. srpnja 2016.
\n5 Vidi online \u010dasopis TripleC, www.triple-c.at
\n6 Trebor Scholz (ur.), Digital Labor: the Internet as Playground and Factory, Routledge, New York, 2013.
\n7 Chuck Tannert, \u201cCould your personal data subsidise the cost of a new car?\u201d, TheDrive.com, 18. srpnja 2016.
\n8 Dan Charles, \u201cShould farmers give John Deere and Monsanto their data?\u201d, 22. sije\u010dnja 2014, npr.org
\n9 Jaron Lanier, Who Owns the Future?, Simon & Schuster, New York, 2013.
\n10 Nicolas Colin i Pierre Collin, Mission d\u2019expertise sur la fiscalit\u00e9 de l\u2019\u00e9conomie num\u00e9rique (Stru\u010dno izvje\u0161\u0107e o pla\u0107anju poreza u digitalnoj ekonomiji), La Documentation Fran\u00e7aise, Paris, 2013.
\n11 Vidi Mona Chollet, \u201cNeuskladive varijante temeljnog dohotka\u201d, Le Monde diplomatique, hrvatsko izdanje, kolovoz 2016.
\n12 Evgeny Morozov, \u201cThe rise of data and the death of politics\u201d, The Observer, London, 20. srpnja 2014.
\nPosted by: admin1 \/\/ \u010clanci \/\/ digital labour, digitalni rad, dru\u0161tvene mre\u017ee, Pierre Rimbert, tehnologija \/\/ Listopad 16, 2016\n<\/p><\/blockquote>\n

lemondediplomatique.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Privatnim kompanijama dajemo na\u0161e osobne podatke od kojih one ostvaruju pozama\u0161nu zaradu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-215338","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215338","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=215338"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215338\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=215338"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=215338"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=215338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}