{"id":215176,"date":"2016-10-19T09:09:16","date_gmt":"2016-10-19T07:09:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=215176"},"modified":"2016-10-19T09:09:16","modified_gmt":"2016-10-19T07:09:16","slug":"hrvatska-je-orude-u-rukama-opus-deija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/10\/19\/hrvatska-je-orude-u-rukama-opus-deija\/","title":{"rendered":"Hrvatska je oru\u0111e u rukama Opus Deija"},"content":{"rendered":"

Autor: Dragan Grozdani\u0107<\/strong><\/p>\n

\"Jadranka<\/a>Jadranka Brn\u010di\u0107 doktorirala je na Filozofskom fakultetu, a na Teolo\u0161kom fakultetu \u2018Matija Vla\u010di\u0107 Ilirik\u2019 u Zagrebu predaje biblijsku hermeneutiku i izborni predmet Biblijski simboli. Sudionica je kriti\u010dkih rasprava i okruglih stolova, poput onoga na \u0161ibenskom Festivalu alternative i ljevice (FALI\u0160) s temom uloge Crkve u dru\u0161tvu. Objavila je nekoliko knjiga, od poezije do teolo\u0161kih eseja, a za \u2018Novosti\u2019 govori o sprezi politike i klera, aktualnoj situaciji na zagreba\u010dkom Filozofskom, Vatikanskim ugovorima, simbolima u najnovijoj predstavi Olivera Frlji\u0107a, sve\u0107enstvu koje veli\u010da zlo\u010dina\u010dke re\u017eime\u2026<\/p>\n

\u0160to va\u0161i studenti u\u010de u sklopu izbornog predmeta Biblijski simboli?<\/p>\n

U\u010de o razlici izme\u0111u metafore i analogije, znaka i simbola. Kao i promi\u0161ljati o pitanjima poput onoga je li u zemlji u kojoj se ve\u0107ina ljudi deklarirala kr\u0161\u0107anima kri\u017eevima mjesto u javnim prostorima ili nije.<\/p>\n

Kakav je va\u0161 stav o tome?<\/p>\n

Negativan, jer kri\u017e prenesen iz religijskog u javni prostor prestaje biti simbolom, a postaje znakom: od simbola patnje i otkupljenja postaje znakom identitarne pripadnosti nametnute svima. Problem razlikovanja znaka i simbola vezan je i uz najnoviju kontroverzu koja prati predstavu Olivera Frlji\u0107a \u2018Na\u0161e nasilje i va\u0161e nasilje\u2019. Zabranjena je u Sarajevu uz obrazlo\u017eenje Katoli\u010dke tiskovne agencije Biskupske konferencije BiH da vrije\u0111a katolike, ali i muslimane, da se izruguje sadr\u017eaju vjere i onome \u0161to ona predstavlja. Me\u0111utim, jedno je religijski simbol unutar religijskoga sustava, a drugo taj isti simbol prenesen u kakav drugi sustav, u kojem postaje znakom, provokacijom \u0161to poziva na razmi\u0161ljanje.
\nPoliti\u010dka upotreba vjere<\/p>\n

Rije\u010d je i o karakteristi\u010dnoj Frlji\u0107evoj poetici?<\/p>\n

Da. \u010cini mi se da redatelj takvom provokacijom \u017eeli potaknuti na razmi\u0161ljanje o politi\u010dkoj upotrebi vjere i o tendenciji prisutnoj u nas da se kr\u0161\u0107anstvo smatra religijom i to plemenskog tipa, \u0161to ono nije. Frlji\u0107, s razlogom i pravom \u010dini mi se, \u017eeli upozoriti na tu okolnost kao na strukturu nasilja unutar kojeg \u017eivimo. Dodatan je problem \u0161to je rijetko koja publika ovdje zrela prihvatiti da je predstava u kojoj, kako je preneseno, Isus nekoga siluje uop\u0107e mogu\u0107a. No ta jaka provokacija nije vrije\u0111anje religijskih simbola, nego poziv na radikalno propitivanje njihove uporabe. A tek je onda i pitanje ukusa. Iako sama nisam sigurna da bih je voljela pogledati, to nije razlog da se ona zabrani.<\/p>\n

U posljednje se vrijeme govori o formiranju nove lijeve, progresivne socijaldemokratske stranke koja bi zagovarala socijalnu dr\u017eavu skandinavskog tipa s naglaskom na sekularnost i otpor klerikalizaciji. Bez obzira na kona\u010dni ishod te pri\u010de, smatrate li da imamo dovoljno progresivnih snaga koje bi kona\u010dno svele Crkvu u okvire sekularne dr\u017eave?<\/p>\n

Kao gra\u0111ansko dru\u0161tvo u Jugoslaviji nismo pro\u0161li pravu sekularizaciju u smislu u kojem su je pro\u0161la zapadna gra\u0111anska dru\u0161tva, odnosno nismo nau\u010dili razlikovati podru\u010dje za koje je nadle\u017ena sekularna dr\u017eava od podru\u010dja religijskoga potisnutog u privatnost. Taj proces sekularizacije uvelike je onemogu\u0107io i rat. Umjesto ja\u010danja duhovnosti i same vjere, u religijsko su se polje vratili prastari instinkti: jedan je onaj za odr\u017eanjem opstanka nacionalne zajednice, drugi je instinkt nostalgije za politi\u010dkom mo\u0107i. \u010cini mi se da je u nas ta nostalgija golema, zajedno s instinktom kojim crkvena klerikalizirana hijerarhija i dalje posvuda vidi svoje neprijatelje. \u0160to se ti\u010de ograni\u010davanja crkvene dominacije, to je proces koji se s jedne strane ti\u010de sazrijevanja same Crkve za demokraciju (kao sadr\u017eaja politi\u010dkog \u017eivota gra\u0111ana, a ne sredstva za postizanje vlastitih interesa), a s druge transparentnosti njezina politi\u010dkog i ekonomskog djelovanja. U pozitivnom smislu, to bi zna\u010dilo premje\u0161tanje odgovornosti crkvene hijerarhije i udruga koje navodno promi\u010du kr\u0161\u0107anske vrijednosti iz podru\u010dja napadanja neistomi\u0161ljenika i zadiranja u sekularne zakone u podru\u010dje koje im pripada, a to je rad s vjernicima, ne samo kao pripadnicima Crkve nego i kao gra\u0111anima koji sudjeluju u politi\u010dkom \u017eivotu svoje zemlje, te, dakako, pomaganje potrebitima.<\/p>\n

Neki su oporbeni politi\u010dari ponovno potegnuli pitanje revizije Vatikanskih ugovora. Bi li to mogao biti dobar po\u010detak ograni\u010davanja dominacije Crkve kojoj je izgleda, barem u Hrvatskoj, samo nebo granica?<\/p>\n

To je svakako jedan od na\u010dina, kako ste rekli, ograni\u010davanja crkvene dominacije. Pretpostavljam da je pri\u010da o ugovorima vrlo slo\u017eena. Paradoks je da je kanonsko pravo strukturirano po modelima sekularnih zakona, posebice po modelu Deklaracije o pravima \u010dovjeka, da bi si onda Crkva prisvojila prava a izuzela se iz du\u017enosti poput pla\u0107anja poreza, zdravstvenog osiguranja svojim djelatnicima itd. Uspostavljanje ravnote\u017ee izme\u0111u prava i du\u017enosti te transparentnost financijskog poslovanja nu\u017eni su ne samo za funkcioniranje pravne dr\u017eave na svim razinama nego i za formiranja mentaliteta ljudi u Crkvi: oni su gra\u0111ani kao i svi drugi. Ipak, te\u0161ko da \u0107e propitivanje Vatikanskih ugovora uskoro do\u0107i na red, pogotovo ako znamo tko \u0107e vladati Hrvatskom idu\u0107e \u010detiri godine.<\/p>\n

Opasno moraliziranje<\/p>\n

Poznata je situacija na zagreba\u010dkome Filozofskom fakultetu, kojem se poku\u0161ala nametnuti suradnja s Katoli\u010dkim bogoslovnim fakultetom: kako vi gledate na to?<\/p>\n

Ne bih osobno imala ni\u0161ta protiv suradnje KBF-a i Filozofskog fakulteta kad bi KBF doista bio teolo\u0161ki fakultet koji se znanstveno i kriti\u010dki bavi sadr\u017eajima teologije; na\u017ealost, prije ga nazivam obrtni\u010dkom \u0161kolom za sve\u0107enike i vjerou\u010ditelje. Iako ne\u0107emo ulaziti u razlike izme\u0111u filozofije i teologije te hermeneutike i biblijske hermeneutike, one jedne bez drugih ne mogu. U tom bi smislu, sadr\u017eajnom, ta suradnja mogla biti korisna. Me\u0111utim, \u010dini se da u ovom slu\u010daju nije bila rije\u010d o suradnji, ponajprije onoj na znanstvenoj razini. Studenti FFZG-a od spajanja s KBF-om ne bi imali nikakve koristi, a studenti KBF-a imali bi itekakve: produkcija vjerou\u010ditelja ve\u0107a je od potra\u017enje za njima, pa bi se studentima KBF-a pru\u017eila mogu\u0107nost da diplomiraju jo\u0161 jedan predmet i tako lak\u0161e prona\u0111u zaposlenje, a s obzirom na klimu u dru\u0161tvu mo\u017eda i prije onih koji su zavr\u0161ili samo FFZG. No ugovori o suradnji, voljom ve\u0107ine djelatnika Filozofskog fakulteta, ne\u0107e biti potpisani, a studenti su, osim sposobnosti borbe za vlastite interese, pokazali i politi\u010dku zrelost koja se ne ograni\u010dava samo na pitanja vezana uz taj ugovor nego se prote\u017ee i na ona o autonomiji Sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n

Dotaknuli ste se malo\u010das uloge Crkve koja bi trebala raditi s vjernicima: spada li u to i podr\u0161ka aktivistima razli\u010ditih sekti \u2018hoda i borbe za \u017eivot\u2019, koji se u krugu bolnice mole protiv poba\u010daja i gnjave \u017eene koje posje\u0107uju lije\u010dnika?<\/p>\n

Posve je legitimno biti osobno suglasan s izjavom da je poba\u010daj zlo\u010din i u svom se \u017eivotu pona\u0161ati u skladu s tim, ali je nedopustivo pritom \u017eene koje su pobacile osu\u0111ivati kao zlo\u010dinke, pa i ne znaju\u0107i okolnosti koje su ih na to primorale. Nije li osuda osoba odre\u0111eno duhovno ubojstvo, a uno\u0161enje crkvenih u sekularne zakone religijski totalitarizam? \u017dele li kr\u0161\u0107ani smanjiti broj poba\u010daja u svojoj sredini, nema smisla paradirati s transparentima koji omalova\u017eavaju \u2018gre\u0161ne\u2019 \u017eene, nego valja raditi na tome da im se pomogne u kadikad nemogu\u0107im situacijama. \u0160tovi\u0161e, moraliziranje je i opasno jer ne ostavlja prostor za prepoznavanje potreba.<\/p>\n

Pomije\u0161ajmo jo\u0161 malo vjeru i politiku: tribina ratnog zlo\u010dinca Darija Kordi\u0107a u jednoj \u0161ibenskoj crkvi, kako je ocijenjeno, uvreda je za svakog normalnog \u010dovjeka i vjernika, a kad sve\u0107enici dr\u017ee mise zadu\u0161nice za usta\u0161ke generale, pukovnike i osu\u0111ene zlo\u010dince, to je Bogu za plakati\u2026 boje li ga se takvi uop\u0107e?<\/p>\n

Nemam ni\u0161ta protiv toga da sve\u0107enici dr\u017ee mise za Paveli\u0107a i koga sve ne, ali kao za privatne osobe. Me\u0111utim, kad se mise javno ogla\u0161avaju, to je nedvojbeno politi\u010dki \u010din s jasnom porukom. Jednako kao \u0161to je to bio do\u010dek Darija Kordi\u0107a na aerodromu: na njega biskup Vlado Ko\u0161i\u0107 nije do\u0161ao u civilnom odijelu, nego u biskupskoj odori, zna\u010di kao predstavnik svih nas koji pripadamo Katoli\u010dkoj crkvi. Crkva takvim politi\u010dkim ispadima poru\u010duje ne samo da su joj nacionalna pripadnost i njezina isklju\u010divost iznad svega, pa i same vjere, nego da cilj kojim se posti\u017ee nacionalna homogenost opravdava svako sredstvo, pa i zlo\u010din. Boje li se oni Boga, pitate. A pitanje je \u2013 kojeg i kakvog Boga?<\/p>\n

Na Festival tradicije i konzervativnih ideja u organizaciji udruge Vigilare, koji \u0107e se od 24. do 27. listopada odr\u017eati u Zagrebu, dolazi i kardinal Raymond Burke, koji za pedofiliju u crkvenim krugovima okrivljuje \u2013 feministkinje! \u0160to mislite o predstoje\u0107em doga\u0111anju?<\/p>\n

Kad vidimo sva ta imena na okupu, da ne spominjemo program skupa, te\u0161ko se oteti dojmu da se objavljuje rat svjetonazora i da o pitanjima koja se ti\u010du op\u0107eg dobra svih gra\u0111ana ondje ne\u0107e biti ni rije\u010di. Jo\u0161 manje \u0107e biti nastojanja da se ta pitanja razumiju ne zatvaraju\u0107i se pred analizama suprotstavljenih stajali\u0161ta, da ne govorimo o samokritici Crkve. Ne bi me \u010dudilo da iza svega stoji Opus Dei. Pripadnici te katoli\u010dke organizacije prodrli su u visoke poslovne i politi\u010dke krugove i imaju jak utjecaj na stanje u zemlji. Demokracija nije vrijednost u koju oni vjeruju. Po njihovom elitisti\u010dkom shva\u0107anju dru\u0161tva, vi\u0161e im odgovaraju autoritarni re\u017eimi. \u010cini se da su Hrvatsku, kao \u010dlanicu EU-a, izabrali za oru\u0111e kojim \u0107e se suprotstaviti liberalnim demokracijama Zapada. Glavni im je cilj usmjeriti dru\u0161tvo u jednom smjeru, prema \u0161to izra\u017eenijoj ulozi Katoli\u010dke crkve \u2013 da ona odre\u0111uje moralne vrijednosti dru\u0161tva i da se dru\u0161tvo, ina\u010de multikonfesionalno i pluralisti\u010dko, ravna prema usko shva\u0107enom katoli\u010dkom svjetonazoru. Uspiju li u tome, jao si ga onda i samom kr\u0161\u0107anstvu.<\/p>\n

Sve\u0107enici ljevi\u010dari \u017eive u unutarnjoj emigraciji<\/p>\n

Ima li danas ikoga u Katoli\u010dkoj crkvi u Hrvatskoj tko bi simpatizirao ideje istinske ljevice?<\/p>\n

Ljevica rekonstruira i redefinira samu sebe. Pojmovi \u2018desno\u2019 ili \u2018lijevo\u2019, pa i sam pojam \u2018kr\u0161\u0107anstvo\u2019, nisu samorazumljivi, ti koncepti na razli\u010ditim prostorima i u razli\u010ditim vremenima mogu imati bitno druga\u010dije zna\u010denje. Ako govorimo o ljevici kao onom politi\u010dkom spektru koji se zala\u017ee za socijalnu pravdu i pritom afirmira demokratske vrijednosti i vladavinu prava, onda je to opcija vrlo bliska izvornim kr\u0161\u0107anskim poimanjima odnosa prema drugima; mogli bismo re\u0107i i da su ljevi\u010darske ideje o socijalnoj pravdi, rodnoj, etni\u010dkoj i klasnoj ravnopravnosti prvi put jasno postavljene u Novom zavjetu. Dakle problem nije u bliskosti izme\u0111u politi\u010dke ljevice i kr\u0161\u0107anstva, nego u navodnom slaganju izme\u0111u desni\u010darskih snaga i ideologija te kr\u0161\u0107anstva. Taj savez izme\u0111u desnice i kr\u0161\u0107anstva pre\u010desto je bio prisutan u povijesti i zapravo je posljedica zamjene teza. U takvoj situaciji kr\u0161\u0107ani skloni tzv. lijevim idejama u nas su uglavnom marginalizirani, a njihovi su stavovi pre\u0161u\u0107ivani, pa i progla\u0161avani nekr\u0161\u0107anskima. Ima ih i me\u0111u sve\u0107enicima, ali oni su primorani \u017eivjeti u svojevrsnoj unutarnjoj emigraciji, onoj unutar Crkve.<\/p>\n

Portal Novosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jadranka Brn\u010di\u0107: \u010cini se da su Hrvatsku, kao \u010dlanicu EU-a, izabrali za oru\u0111e kojim \u0107e se suprotstaviti liberalnim demokracijama Zapada<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-215176","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215176","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=215176"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215176\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=215176"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=215176"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=215176"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}