{"id":215053,"date":"2016-10-17T09:01:11","date_gmt":"2016-10-17T07:01:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=215053"},"modified":"2016-10-17T09:01:11","modified_gmt":"2016-10-17T07:01:11","slug":"evropa-dobiva-autoritarnu-vlast","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/10\/17\/evropa-dobiva-autoritarnu-vlast\/","title":{"rendered":"Evropa dobiva autoritarnu vlast"},"content":{"rendered":"

Autor: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p>\n

\"Joachim<\/a>\u010cest gost u postsocijalisti\u010dkim zemljama, na\u0161 sugovornik Joachim Becker<\/strong> profesor je razvojne ekonomike, politi\u010dke ekonomije i teorije dr\u017eave na be\u010dkom Ekonomskom fakultetu. Sposoban \u010ditati literaturu na mnogim srodnim slavenskim jezicima, dobar je poznavatelj ekonomskih i politi\u010dkih prilika u vi\u0161e zemalja, koje mo\u017ee me\u0111usobno uspore\u0111ivati u evropskom kontekstu.<\/p>\n

Pisali ste nedavno o zemljama Vi\u0161egradske skupine (Ma\u0111arska, Poljska, \u010ce\u0161ka i Slova\u010dka) u sjeni Njema\u010dke. Ali i Hrvatska \u017eivi u sjeni Njema\u010dke, a i NATO-a. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 obnavlja staru pri\u010du po kojoj mi pripadamo Srednjoj Evropi, a ne Balkanu, svojim inzistiranjem na okomici Baltik \u2013 Jadran. Tako\u0111er, vijest dana je kako je hrvatski zastupnik u EU parlamentu Jozo Rado\u0161 postigao velik uspjeh jer je zbog njegova amandmana luka Rijeka predlo\u017eena za uvr\u0161tenje u prometni koridor Baltik \u2013 Jadran, dok je do sada bila uklju\u010dena samo u mediteranski prometni koridor\u2026<\/em><\/p>\n

Zemlje Vi\u0161egradske skupine oformljene su prije 25 godina u \u017eelji da se br\u017ee i lak\u0161e pribli\u017ee Evropskoj uniji. Ali pregovori su vo\u0111eni i trgova\u010dki ugovori sklapani sa svakom zemljom posebno. Svi ti odnosi bili su vrlo asimetri\u010dni. Isto vrijedi za pridru\u017eivanje pojedinih zemalja EU-a. Primjerice \u010de\u0161ka vlada Vaclava Klausa bila je ponosna na brzinu integracije svoje zemlje, bez \u2018utega\u2019 Slova\u010dke. Ukratko, u tim doga\u0111anjima grupa se nije pona\u0161ala kao grupa. Pregovaraju\u0107i pojedina\u010dno, te su si zemlje me\u0111usobno slabile pozicije. U me\u0111uvremenu, naro\u010dito od kasnih 1990-ih, svaka od tih zemalja usko se ekonomski povezala s Njema\u010dkom, a donekle i s Austrijom. S prvom u industrijskom, a s drugom u bankarskom sektoru. Uspostavljeni su potpuno asimetri\u010dni odnosi, \u0161to vrijedi i za Hrvatsku. Sve te zemlje prestale su iole zna\u010dajno financirati vlastita znanstvena istra\u017eivanja povezana s privredom ili razvoj autenti\u010dnih doma\u0107ih industrija. Ne\u0161to vi\u0161e nego u drugim zemljama istra\u017eiva\u010dki se razvoj financira u \u010ce\u0161koj, a najgore je u Poljskoj i Slova\u010dkoj (manje od jedan posto BDP-a). Industrijski razvoj u svim tim zemljama uglavnom je baziran na outsourceu. Radi se o monta\u017enoj proizvodnji, posebno u automobilskoj industriji. Jedino je u Poljskoj industrija malo raznolikija, jer je manje samo izvozno orijentirana. U Poljskoj sada postoji i kriti\u010dka rasprava o razvojnom privrednom modelu, koju je dijelom preuzela i aktualna desna vlada, tzv. plan Morawieckog (nazvan po ministru razvoja, vicepremijeru Mateuszu Morawieckom). Uo\u010deno je kako postoje\u0107i model investiranja i privrednog razvoja nije odr\u017eiv. To je model baziran na jeftinom radu i stranim investicijama. No i dr\u017eavni plan nije uvjerljiv jer u prevelikom omjeru, \u010dak 40 do 50 posto, ovisi o EU fondovima.
\n
\nPovratak na tradiciju prije 1945.<\/strong><\/p>\n

Osamostaljenje od unutra\u0161nje EU kolonizacije pomo\u0107u EU fondova?<\/em><\/p>\n

O\u010dito je da tu postoji proturje\u010dje. Ekonomski odnosi me\u0111u ovim zemljama nisu jaki, osim onih izme\u0111u \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke, koji su iz historijskih razloga \u2013 biv\u0161a zajedni\u010dka dr\u017eava \u2013 ostali razvijeni. Trgova\u010dki, turisti\u010dki, pa \u010dak i odnosi znanstvene suradnje jo\u0161 su relativno jaki. Postoje velike financijske grupe koje su \u010de\u0161ke i slova\u010dke, poput GMT-a i Pente. One su dobro povezane s vladama, naro\u010dito s desni\u010darskom slova\u010dkom.
\n
\nOvdje imamo analogiju s firmama koje se \u0161ire na vi\u0161e postjugoslavenskih zemalja. No kako vidite hrvatsku jednostranu navezanost na njema\u010dku privredu? Je li ovaj poku\u0161aj pribli\u017eavanja Vi\u0161egradskoj skupini na\u010din da se uspostave direktne veze, bez zaobilaznog briselskog puta? Ili se radi vi\u0161e o NATO-logici, \u2018rje\u0161avanju\u2019 tzv. problema izbjeglica i sl.?<\/em><\/p>\n

Rekao bih da su Vi\u0161egradske zemlje okrenule le\u0111a istoku, a da se u slu\u010daju Hrvatske radi o istome. Dodao bih i da je to logika svih zemalja biv\u0161e Jugoslavije, osim mo\u017eda Slovenije. A \u0161to se ti\u010de izbjeglica, \u010dak je i Austrija u posljednje vrijeme krenula za ma\u0111arskim receptom zatvaranja granica. Ma\u0111arsko ksenofobno postavljanje samo je malo bla\u017ee u Austriji, sa svim tim poku\u0161ajima limitiranja broja izbjeglica i njihovog slanja nazad. Formirala se jedna vrlo konzervativna osovina po pitanju izbjeglica, u kojoj sudjeluju i socijaldemokrati Austrije, \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke, koji su se, unutra\u0161nje podijeljeni, sasvim pribli\u017eili desni\u010darskoj poziciji. Ne treba zaboraviti i da je Austrija neutralna zemlja, \u0161to mo\u017ee postati zna\u010dajnim.<\/p>\n

Ho\u0107e li se \u0161to promijeniti centriranjem pa\u017enje na \u2018evropski put\u2019 Srbije na Balkanu? Ho\u0107e li se strane investicije, a ustvari lohn poslovi, masovno preorijentirati na Srbiju, kako se i neki u Hrvatskoj boje?<\/em><\/p>\n

Jedini primjer velikog stranog ulaganja u Srbiji koji znam je onaj Fiatov u Zastavu, a i taj je vrlo problemati\u010dan i pitanje je koliko \u0107e trajati. Gledamo li primjer \u017eeljezare u Smederevu, ona jedva da ne\u0161to proizvodi. Bila je privatizirana, pa vra\u0107ena dr\u017eavi, tako da je budu\u0107nost te\u0161ke industrije u Srbiji vrlo upitna. Gotovo jedina relevantna grana industrije koja postoji u Srbiji sada je agroindustrija. U Hrvatskoj nije do kraja tako, pa ne bih prenagla\u0161avao va\u017enost srpskog slu\u010daja. Razlika je i u tome \u0161to su investicije u Srbiji zapo\u010dele dosta kasnije negoli u Hrvatskoj.<\/p>\n

U Vojvodini se \u2018\u010deka\u2019 neka vrsta zemlji\u0161ne reforme, koja \u0107e omogu\u0107iti okrupnjavanje vlasni\u0161tva nad zemljom i razvla\u0161tenje sitnih posjednika?<\/em><\/p>\n

Da. Povratak na tradiciju prije 1945., kada su postojali veliki zemljovlasnici.<\/p>\n

Slovenski ekonomist Fran\u010dek Drenovec, autor knjige \u2018Kolaps elite\u2019 (2013.), tvrdi da klasna struktura novih elita, barem u Sloveniji, a analogije s drugim dr\u017eavicama su mogu\u0107e, vi\u0161e nije ni kompradorska. Na\u0161e pseudoelite postale su otvoreno parazitske i plja\u010dka\u0161ke, nemaju ni ulogu posrednika u me\u0111unarodnoj razmjeni, koja se odvija direktno sa stranim centrima mo\u0107i, naravno na na\u0161u \u0161tetu.<\/em><\/p>\n

Rekao bih da doma\u0107a bur\u017eoazija (domestic bourgeoisie) ipak postoji, u Sloveniji mo\u017eda i vi\u0161e nego drugdje u regiji, jer je industrija ipak dobrim dijelom pre\u017eivjela tzv. pretvorbu. Postoje velike grupacije koje mo\u017eemo tako ozna\u010diti u Srbiji, pa i u Hrvatskoj, poput Agrokora, dobro povezanog s politi\u010dkim establi\u0161mentom, a fleksibilne s obzirom na njegovu promjenu. Do neke mjere povezane su sa stranim kapitalom, ali je njihova glavna baza ipak doma\u0107a. Ova je bur\u017eoazija vrlo ovisna o \u2018nacionalnoj dr\u017eavi\u2019 i jo\u0161 uvijek je u usponu.<\/p>\n

\u0160to mislite o skretanju centra politi\u010dkog \u017eivota udesno, koji je na djelu u mnogim evropskim zemljama, pa i u Hrvatskoj otkako SDP gubi izbore?<\/em><\/p>\n

Pratio sam tu \u010dudnu desni\u010darsku kampanju.<\/p>\n

Teme koje se u politi\u010dkom \u017eivotu name\u0107u uglavnom su s desnog terena, poput historijskog, ali i aktualnog revizionizma. Nije li tzv. izbjegli\u010dka kriza samo kori\u0161tenje izbjeglica za problem dublje krize evropskih integracija?<\/em><\/p>\n

Izbjeglice su \u2018samo\u2019 u\u010dinile neke mehanizme jako vidljivima. Tako je tzv. Dablinski sporazum teret prevalio na najslabije dr\u017eave EU-a. Radi se o siroma\u0161nim zemljama poput Gr\u010dke, juga Italije, tako\u0111er Bugarske. Te zemlje to ne mogu rije\u0161iti vlastitim snagama. Od po\u010detka je trebalo biti jasno da stari mehanizmi zakazuju. A to se, na jedan apstraktniji na\u010din, ve\u0107 vidjelo i u tzv. du\u017eni\u010dkoj krizi. Djelomi\u010dno se radi o istim zemljama. Tako je Gr\u010dka primjer za prebacivanje tereta krize na periferiju, na kojoj je prostor za politi\u010dka rje\u0161enja nestao. Isti mehanizmi ucjena jo\u0161 se vidljivije ponavljaju u slu\u010daju izbjeglica. \u2018Ili \u0107ete slu\u0161ati recepte EU-a ili napustite eurozonu\u2019, rekao je Sirizinoj vladi njema\u010dki ministar financija Wolfgang Sch\u00e4uble. U slu\u010daju izbjeglica austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz zahtijeva da se brane vanjske granice EU-a i to u Makedoniji koja, usput govore\u0107i, uop\u0107e nije \u010dlanica EU-a. Tako je Gr\u010dka, koja jest \u010dlan, implicitno isklju\u010dena. To ima veze sa Sch\u00e4ubleovom pri\u010dom kako je eurozona mo\u017eda prevelika, jer se oko \u0161engenske granice vodi sli\u010dna diskusija. U vezi izbjeglica zemlje centra, kao i neke zemlje periferije poput Ma\u0111arske, \u010ce\u0161ke, Slova\u010dke ili Poljske, sla\u017eu se da teret treba ostati na zemljama koje ve\u0107 imaju velik broj izbjeglica.<\/p>\n

(Ne)mogu\u0107nost lijevog anga\u017emana<\/strong><\/p>\n

\u0160to mislite o pokretima kao \u0161to je DiEM25, koji predvodi Janis Varufakis, nekada\u0161nji ministar financija u vladi Aleksisa Ciprasa? Ideja je da po\u0161to nacionalne ljevice ne funkcioniraju, trebamo jedan panevropski lijevi pokret.<\/em><\/p>\n

S moje to\u010dke gledi\u0161ta, ne vidim kako bi se EU mogla transformirati u smjeru ljevice odozgo. \u017dao mi je, ali to je moj zaklju\u010dak. Sindikati, dru\u0161tveni pokreti odozdo, radni\u010dke i narodne klase puno su slabiji na nivou EU-a negoli na nacionalnim nivoima. Naravno, nacionalni nivo nije neproblemati\u010dan, ali internacionalni nivo je puno te\u017ee ostvariv. Ne zala\u017eem se da izlazak iz EU-a bude glavni smjer \u017eelja ljevice, ve\u0107 mislim da ljevica treba zahtijevati odre\u0111ene mjere, pa onda vidjeti kako ih progurati. Ako to podrazumijeva izlazak iz eurozone, onda je legitimno, pa \u010dak i nu\u017eno napustiti eurozonu. Ali moramo definirati neka EU pravila.<\/p>\n

Problem je \u0161to zemlje dovedene u sli\u010dnu situaciju, u novoj unutra\u0161njoj kolonizaciji EU-a na bogati sjever i siroma\u0161ni jug, nemaju povijest ve\u0107e me\u0111usobne suradnje. U Austriji imate entuzijaste evropskog okupljanja ljevice, poput Waltera Baiera i mre\u017ee transform! europe.<\/em><\/p>\n

Razvoj u posljednjih \u010detrdesetak godina, od evropskog zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta do dana\u0161njih mehanizama eurozone, stalno su\u017eava prostor mogu\u0107nosti za neke lijeve politike. Kompetitivnost izme\u0111u dr\u017eava unutar EU-a u trenucima krize i prihva\u0107anja odre\u0111enih mehanizama njezinog rje\u0161avanja samo pove\u0107ava nemogu\u0107nosti lijevog anga\u017emana. Oznaka EU reducira se na izvr\u0161ne organe dr\u017eavne vlasti, koji su slabo ili nikako demokratski reprezentirani. Na evropskom nivou imamo Komisiju i Vije\u0107e ministara, ali ne i jednako reprezentirane sindikate. Vo\u0111enje evropske politike u cjelini povjereno je stru\u010dnjacima odozgo, dok protestni pokret nije analogno evropeiziran. U jednom dijelu on zato mo\u017ee biti sna\u017ean, dok u drugom ne postoji.<\/p>\n

Dobar primjer su aktualne bune u Francuskoj protiv promjena radnog zakonodavstva. Broj sindikalno organiziranih radnika je na povijesno najni\u017eim granama, malo je \u0161trajkova u firmama, energija uli\u010dnog protesta istovremeno je velika, no politi\u010dke su posljedice skromne\u2026<\/em><\/p>\n

Francuska vlada socijalista Fran\u00e7oisa Hollandea iskoristila je reforme radnog zakonodavstva da i u ime obuzdavanja protesta uvede izvanredno stanje. Za mene je Francuska sada primjer da autoritarnu vlast ne trebamo tra\u017eiti samo na istoku Evrope, ve\u0107 je ona vidljiva i na zapadu. Francuska je vrlo jasan primjer takvog razvoja situacije.<\/p>\n

Iako nismo ljubitelji geopoliti\u010dkih i geostrate\u0161kih spekulacija i tog Machtpolitik diskursa, ipak \u0107emo vas pitati kako vidite prelamanje utjecaja svjetskih sila, koje su sve na neki na\u010din slabe, na Balkanu? S jedne strane imamo poziv u br\u017ee evroatlantske integracije cijelog poluotoka, a s druge vaganje utjecaja Rusije na ortodoksne i Turske na muslimane?<\/em><\/p>\n

Mislim da ne bismo trebali precjenjivati utjecaj Rusije na Srbiju, iako je energetski sektor zna\u010dajno povezan s Rusijom. Ali svi drugi privredni odnosi druga\u010dije su orijentirani. \u0160to se ti\u010de utjecaja turske politike na BiH, njihova ekonomska prisutnost je u porastu, ali i to je vrlo ograni\u010deno. Uostalom, ne zaboravimo da je Turska i dalje \u010dlanica NATO-a, iako se taj odnos sa zapadnim saveznicima posljednjih godina zakomplicirao. Najve\u0107i problem su sada\u0161nji lo\u0161i odnosi izme\u0111u EU-a i Rusije. Ugovor o pridru\u017eivanju izme\u0111u Ukrajine i EU-a u svemu tome igra veliku ulogu. Ukrajinska vlast ucijenjena je da bira izme\u0111u EU-a i Rusije, \u0161to za tu zemlju ima katastrofalne posljedice. Krivnja za lo\u0161e odnose EU-a spram Rusije, po meni, puno vi\u0161e le\u017ei na strani Unije.
\n
\nEU se raspada kao Jugoslavija<\/strong><\/p>\n

Mogu\u0107e je uo\u010diti neke analogije izme\u0111u razaranja Jugoslavije i sada\u0161njih pote\u0161ko\u0107a u EU?<\/em><\/p>\n

Prije svega i EU kao i nekada Jugoslaviju karakterizira unutra\u0161nji nejednaki razvoj i pote\u0161ko\u0107e kako se s time nositi. A Jugoslavija je imala razvijenije mehanizme za suo\u010denje s tim problemom, nego li ih ima EU. Politi\u010dki su obje, i Jugoslavija i EU, okarakterizirane mje\u0161avinom federativnih i konfederativnih elemenata. I kao tre\u0107e, kriza, velika kriza u slu\u010daju Jugoslavije u 80-ima, po\u010dela je kao du\u017eni\u010dka kriza, a u slu\u010daju EU zadnja kriza zapo\u010dela je 2007. g. i ima i dalje ogroman utjecaj. U oba slu\u010daja, i EU i Jugoslavije, pitanje je bilo tko \u0107e platiti tro\u0161kove krize? Zao\u0161trila se diskusija o tome tko \u0107e \u0161to pla\u0107ati i za koga. Politika je to izvanj\u0161tila, u slu\u010daju Jugoslavije kao problem \u010distih ra\u010duna me\u0111u republikama, a u slu\u010daju EU me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama. Sve to pokre\u0107e specifi\u010dnu dinamiku i ba\u0161 u tome smislu vidim jake paralele. Heterogena Unija, bez jake centralne politike, ispoljava sna\u017ene centrifugalne tendencije.<\/p>\n

Slovenski ekonomist Jo\u017ee Mencinger rekao je kako je Jugoslavija imala nekoliko desetlje\u0107a da se polako raspadne, ali da EU ne\u0107e imati toliko vremena.<\/em><\/p>\n

Ja mislim da \u0107e imati. U slu\u010daju Jugoslavije radilo se o du\u017eem procesu koji je polako po\u010deo, ali se onda, nakon jedne kriti\u010dke to\u010dke, naglo ubrzao. Kako \u0107e biti sa EU vidjeti \u0107emo.<\/p>\n

\u0160to \u0107e biti slijede\u0107a velika pri\u010da ekonomske i politi\u010dke krize u EU? Najprije se vjerovalo u krizu euro-zone, pa u izbjegli\u010dku krizu. Sada je na redu bankarski sektor?<\/em><\/p>\n

Moglo bi ponovo do\u0107i do krize euro-zone. Meni je najinteresantniji slu\u010daj Italije. Talijanski desni\u010dari, posebno npr. Sjeverna liga (Lega Nord), tvrde, rade\u0107i kampanju za izlazak iz euro-zone, da ona ima poguban utjecaj na Italiju i njenu jo\u0161 uvijek izvozno orijentiranu industriju, koja bi profitirala od napu\u0161tanja eura. Bankarski sektor je u Italiji u kriti\u010dnom stanju, najvi\u0161e zbog dugoro\u010dne krize i industrijske stagnacije, \u0161to sve ubrzava negativne procese.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Joachim Becker: U vezi izbjeglica formirala se jedna vrlo konzervativna osovina, u kojoj sudjeluju i socijaldemokrati Austrije, \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke, koji su se sasvim pribli\u017eili desni\u010darskoj poziciji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-215053","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215053","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=215053"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215053\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=215053"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=215053"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=215053"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}