{"id":214706,"date":"2016-10-11T10:41:32","date_gmt":"2016-10-11T08:41:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=214706"},"modified":"2016-10-11T10:41:32","modified_gmt":"2016-10-11T08:41:32","slug":"sloboda-ne-dolazi-sama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/10\/11\/sloboda-ne-dolazi-sama\/","title":{"rendered":"Sloboda ne dolazi sama"},"content":{"rendered":"

Javlja: Dejan Ko\u017eul<\/strong><\/p>\n

\"kako-zivi-narod\"<\/a>Tridesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a Rudolf Bi\u0107ani\u0107 obilazio je razli\u010dita mjesta u Hrvatskoj i BiH i bilje\u017eio razgovore s lokalnim stanovnicima. Rezultat je izvanredna sociolo\u0161ka i ekonomska studija objavljena u knjizi \u201cKako \u017eivi narod \u2013 izvje\u0161taj o pasivnim krajevima\u201d. Osamdeset godina poslije umjetnica Kristina Leko krenula je Bi\u0107ani\u0107evim stopama da bi opisala kako \u017eivi narod – 80 godina poslije \u010dega je nastala izlo\u017eba \u201eKako \u017eivi narod \u2013 izvje\u0161taj o pasivnosti\u201c koja je postavljena u zagreba\u010dkom Muzeju suvremene umjetnosti. U 165. KUPEK izdanju razgovarali smo sa Kristinom Leko. <\/p>\n

Mo\u017ee li jedna izlo\u017eba biti oru\u0111e politi\u010dke emancipacije onih koji je posjete? Nama koji doista vjerujemo da je umjetnost najja\u010da politi\u010dka opcija odgovor je jasan. Kristina u to vjeruje, no se ipak pita mo\u017ee li ova izlo\u017eba u\u010diniti dovoljno, mo\u017ee li poticati odre\u0111ene diskusije na odre\u0111ene teme koje bi pomogle da se do\u0111e do rezultata koji bi bili pomak u dru\u0161tveno-ekonomskom pona\u0161anju mladih ljudi. <\/p>\n

Njima je ova izlo\u017eba i posve\u0107ena, njih ona i u\u010di i priprema za \u017eivot isprepleten korupcijom i raznim drugim politi\u010dkim problemima, a bit je ne da ih pripremi na prihvatanje takvog stanja ve\u0107 da poku\u0161aju da ga mijenjaju. U suprotnom slijedi im isto \u0161to i ve\u0107ini mladih i obrazovanih ljudi, slijedi im ono \u0161to je slijedilo i samoj Kristini \u2013 emigracija i to ne zbog ekonomskih razloga. <\/p>\n

\u201eTo \u0161to nazivamo ekonomskom emigracijom u stvari nije ekonomska nego je to nova politi\u010dka emigracija. Ja sam oti\u0161la jer nisam mogla dobit ovdje posao, nisam takva da se idem dogovorit za posao nego se javim na natje\u010daj i onda mora\u0161 snositi odre\u0111ene konsekvence zbog toga \u0161to javno govori\u0161 o problemu. Stvaram si jo\u0161 vi\u0161e neprijatelja u lokalnoj sredini u Zagrebu. To su stvari koje zbilja ne smijemo prestati govorit. Ako to ne govori\u0161 zna\u010di da si pristao na to da se to tako radi i da je to u redu. Ja to sad mogu ponavljati jer imam posao u Berlinu, zato \u0161to vi\u0161e posao tu ne trebam i ne \u017eelim ga imati. A koliko sam puta u \u017eivotu napravila ne\u0161to gdje sam podr\u017eala to. Sad tek vidim gdje sam to podr\u017eala a da toga nisam bila niti svjesna. Zato ima smisla radit ovo sa onima od 17, 18 godina. Sa mnom i sa mojom generacijom vi\u0161e nema smisla\u201c. <\/p>\n

Obi\u0161la je osam obitelji, osam razli\u010ditih mjesta, od Hercegovine, preko dalmatinskog kr\u0161a u okolini \u0160ibenika, Like, Visa, pa do Vukovara. Detalje o svakoj obitelji i problemima koje dijele mo\u017eete na\u0107i na blogu posve\u0107enom projektu \u201eKako \u017eivi narod \u2013 izvje\u0161taj o pasivnosti\u201c<\/a>. <\/p>\n

A kad smo ve\u0107 kod pasivnosti, ukoliko ste obratili pa\u017enju na nazive Bi\u010dani\u0107eve studije i Kristininog projekta mo\u017eda ste uo\u010dili naizgled sitnu, ali su\u0161tinski ogromnu razliku. Dok Bi\u010dani\u0107ev u nastavku ima \u201eizvje\u0161taj o pasivnim krajevima\u201c Kristina se referira na ne\u0161to sasvim drugo: \u201eizvje\u0161taj o pasivnosti\u201c. <\/p>\n

\u201eOno \u0161to me zanimalo je za\u0161to stvari 80 godina kasnije izgledaju kao da su iste? Onda sam posmislila da bih rado oti\u0161la na te lokacije da vidim \u0161to se doista promijenilo, da slijedim tu istu metodu i da vidim \u0161to danas ka\u017eu ljudi. Bi\u010dani\u0107 je ekonomista i do\u0161ao je do nekih zaklju\u010daka i predlo\u017eio neke projekte, a ono \u0161to sam ja kao umjetnica mogla napraviti je istra\u017eiva\u010dku izlo\u017ebu \u0161to radim dugo jer sam dokumentarist. Puno sam radila sa eksperimentalnim, dokumentarnim videom. Puno radim sa pri\u010dama, artefaktima koji mogu pribli\u017eiti pri\u010de ljudima i zainteresirati ih. To su sve krajevi koji su iseljeni. Nije to samo zadnjih 20 godina, nego i stotinu godina otkako se po\u010delo i\u0107i u Ameriku. U zadnjih nekakvih 15-ak godina i ja sam se polako iselila iz zemlje i u tom procesu iseljavanja, ulaska u drugo dru\u0161tvo \u010dovjek si postavi puno pitanja: od \u010dega sam pobjegla, kamo sam do\u0161la i to je normalna potreba za refleksijom i tu mislim da mi je privatni background bio dodatni motor da se dodatno zainteresiram. Meni je upalo u o\u010di kukanje ljudi. Kad postoji problem prvo \u0161to pomisle da se u stvari ni\u0161ta ne mo\u017ee promijeniti, da je to tako. To je neki osnovni stav prema \u017eivotu, da je sve manje vi\u0161e grozno, da je sistem takav kakav je, da je sistem kriv i da ja tu ni\u0161ta ne mogu promijeniti. To je ta pasivnost na koju se ja referiram, \u0161to je \u010dini se, odluka cijelog dru\u0161tva. Upotrebit \u0107u pojam nacije kako to rade Amerikanci, mislim da je to psiholo\u0161ka kategorija na nacionalnom nivou, ne\u0161to \u0161to pro\u017eima cijelo dru\u0161tvo.<\/p>\n

Sad kad smo shvatili poentu izlo\u017ebe, red bi bio da poslu\u0161ate Kristinu u ovom 165. KUPEK-u, a nakon toga, potrudite se i da pogledate izlo\u017ebu, a ako to niste u mogu\u0107nosti onda barem razmislite o ovome \u0161to je Kristina rekla. Da li je sve ba\u0161 tako, da li je sistem kriv, da li stvarno ne mo\u017eete uraditi ni\u0161ta? Sloboda ne dolazi sama. Treba joj pomo\u0107. Za po\u010detak, pridru\u017eite nam se i poslu\u0161ajte novi KUPEK i Kristinu Leko<\/a>. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mo\u017ee li jedna izlo\u017eba biti oru\u0111e politi\u010dke emancipacije onih koji je posjete?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-214706","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/214706","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=214706"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/214706\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=214706"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=214706"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=214706"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}