{"id":214642,"date":"2016-10-10T09:30:29","date_gmt":"2016-10-10T07:30:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=214642"},"modified":"2016-10-10T09:31:02","modified_gmt":"2016-10-10T07:31:02","slug":"religija-zenska-tijela-i-pitanje-pobacaja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/10\/10\/religija-zenska-tijela-i-pitanje-pobacaja\/","title":{"rendered":"Religija, \u017eenska tijela i pitanje poba\u010daja"},"content":{"rendered":"

\"regina-ammicht-quinn\"<\/a>Autorika: Regina Ammicht-Quinn<\/strong>*<\/p>\n

Govorit \u0107u o nezgodnoj temi. Ve\u0107 je dovoljno nezgodno govoriti o \u017eenskim tijelima. Me\u0111utim, poba\u010daj je najkontroverznija tema, i to ne samo kada se zdravstveni, politi\u010dki, dru\u0161tveni ili tr\u017ei\u0161ni stavovi sukobljuju s kr\u0161\u0107anskim vjerovanjem, ve\u0107 i unutar samih kr\u0161\u0107anskih zajednica. Danas \u0107u ponuditi eti\u010dki pristup koji \u017eeli izbje\u0107i zamku uobi\u010dajenih diskursa \u00abza \u017eivot (pro life)\u00bb nasuprot \u00abza izbor (pro choice)\u00bb. No, zapo\u010det \u0107u s religijom i pozicijama koje je religija pripisala \u017eenskim tijelima.<\/p>\n

Eva \u2013 Marija i malo Adama<\/strong><\/p>\n

Izvorno, ovo je slika u boji iz misala, molitvene knjige, koja datira iz kasnoga 15. stolje\u0107a. [1] Ona pokazuje dvije \u017eene u sredi\u0161njoj ulozi koje stoje svaka na jednoj strani drveta. Vrlo su sli\u010dne i jedna zrcali drugu. Lica su im gotovo ista; mogle bi biti sestre, mogle bi biti i ista \u017eena. Me\u0111utim, istovremeno, postoji velika razlika: jedna \u017eena je odjevena, a druga je gola. S jedne strane, velika koli\u010dina kose zakriva tijelo od u\u0161iju do pozadine koljena, dok golo tijelo, sredi\u0161te ove osobe, dospijeva u sredi\u0161te na\u0161e pozornosti. S druge strane, preobilje kose prekriva \u010ditavo tijelo. Kruna i aureola koja se \u0161iri do u\u0161iju zaokru\u017euju glavu te \u017eene; ovdje, kao sredi\u0161te na\u0161e pozornosti i kao sredi\u0161te te osobe, pojavljuje se glava s krunom.<\/p>\n

To je, naravno, Marija koja stoji na desnoj strani drveta, \u00abdesnoj\u00bb u smislu \u00abmoralno i teolo\u0161ki ispravnoga\u00bb. Svetu hostiju koju je uzela sa svoje strane drveta dijeli onima \u010dije je spasenje o\u010dito i blisko. A na lijevoj strani je Eva, lijevoj u latinskome smislu rije\u010di sinister, na pogre\u0161noj strani drveta, na strani zla. Ona dijeli jabuke koje uzima iz usta zmije. Na nevidljivi na\u010din, na njenoj strani slike, napisano je prokletstvo, istom snagom kojom je spasenje ispisano na \u010ditavoj drugoj strani. Adam opu\u0161teno le\u017ei u sredini, dok stablo (i zmija) u isto vrijeme sakrivaju njegov penis, iz kojega drvo i raste. \u010cini se kao da se zmija, drvo spoznaje i penis pro\u017eimaju.<\/p>\n

Za promatra\u010de koji su upoznati s povije\u0161\u0107u kr\u0161\u0107anskoga nauka i pobo\u017enosti, prekrivena Marija, slobodna od isto\u010dnoga grijeha, slobodna od po\u017eude, neokaljana svojim rodnim manama, nositeljica je apsolutne, vje\u010dne i rastjelovljene \u010disto\u0107e. Gola Eva, \u017eena na pogre\u0161noj strani, nije povezana s budu\u0107no\u0161\u0107u, ljepotom ili maj\u010dinstvom ve\u0107 sa seksualno\u0161\u0107u ili, to\u010dnije, sa seksom i grijehom: \u00abTi si vrata \u0111avla,\u00bb pi\u0161e Tertulijan po\u010detkom tre\u0107ega stolje\u0107a: \u00abTi si ona koja raspe\u0107a\u0107uje to (zabranjeno) stablo: ti si prva izdajica bo\u017eanskoga zakona; ti si ta koja je uvjerila onoga kojega \u0111avao nije bio dovoljno hrabar napasti. Ti si tako olako uni\u0161tila Bo\u017eju sliku, mu\u0161karca. Zbog tvoje izdaje \u2013 tj. smrti \u2013 Sin Bo\u017eji je morao umrijeti.\u00bb [2]<\/p>\n

Sve to odjekuje iz ove slike. No, Eva je prekrasna \u017eena; na taj na\u010din ovo tuma\u010denje, na odre\u0111enoj razini, proturje\u010di estetskom dojmu slike \u2013 mo\u017eemo samo zamisliti dojam koji je izvr\u0161ila na one mu\u0161karce kojima je bila dostupna ova knjiga za molitvu.<\/p>\n

Ova slika opisuje po\u017eudu; a tako\u0111er opisuje i disciplinu po\u017eude. Erotska po\u017euda i \u010de\u017enja za spasenjem isprepli\u0107u se i tvore poseban i mo\u0107an obrazac. Grijeh, spasenje, spoznaja i prokletstvo pregovaraju preko \u017eenskih tijela i slo\u017eenih rodnih uloga.<\/p>\n

No, za razliku od Tertulijana, ova slika ne opisuje jednostavni dualisti\u010dni svijet u kojemu su \u017eene na jednoj, a mu\u0161karci na drugoj strani. Dualizam slike nije rodni dualizam, ve\u0107 moralisti\u010dki dualizam, a taj moral je nametnut rodnim pitanjima. Svijet je podijeljen na dobar i na lo\u0161 dio; \u017eene aktivno oblikuju oba dijela, a moralni dualizam nagoni \u017eene da odaberu strane. Me\u0111utim, monopol na tuma\u010denje, mo\u0107 definiranja koja je strana \u00abdobra\u00bb, a koja je \u00abzla\u00bb po\u010diva iznad glava, na vrhu stabla, a njezina konotacija je mu\u0161ka. Adam le\u017ei na tlu: bolji dijelovi njegova tijela, njegova glava i gornji dio tijela, iako su u potpunosti funkcionalni, koliko to mogu biti, smje\u0161teni su na \u00abdobroj\u00bb strani, a njegovi manji dijelovi tijela, koliko god bili funkcionalni, nalaze se na \u00abzloj\u00bb strani.<\/p>\n

Vizualna i estetska poveznica izme\u0111u roda, oro\u0111enih tijela, seksa i morala predstavljaju simboli\u010dni obrazac, moralni raspored koji odre\u0111uje sadr\u017eaje roda i morala. Na ovoj slici, \u017eenska tijela su mjesta na kojima se pregovaraju va\u017ena pitanja \u2013 \u0160to je spasenje? Tko \u0107e biti izbavljen?<\/p>\n

Marija je ona koja donosi spasenje, a ne grijeh<\/strong><\/p>\n

U pu\u010dkoj pobo\u017enosti, ona je \u00abBo\u017eja majka, k\u0107i i zaru\u010dnica\u00bb (Laurencije von Schueffis, 17. stolje\u0107e) te utjelovljuje tri mogu\u0107e faze \u017eivota \u017eene, tri funkcije koje su definirane i u odnosu su prema mu\u0161karcu. Tu ne postoji \u017eena za sebe i po sebi.<\/p>\n

Katoli\u010dka pobo\u017enost Marije je na za\u010dudan na\u010din proturje\u010dna. I dok je \u0161tovanje Marije produbljivano i dogmatski u\u010dvr\u0161\u0107ivano tijekom stolje\u0107a, sve do uloge Marije kao \u00absuotkupiteljice\u00bb, one koja sudjeluje u na\u0161emu spasenju, slika Boga je postajala sve vi\u0161e i vi\u0161e mu\u0161kom; i dok je Marija kao djevi\u010danska majka u estetskom i duhovnom smislu uzdignuta, \u00abstvarne\u00bb \u017eene bivaju isklju\u010dene iz preuzimanja uloge vjerskoga autoriteta. Stoga i nastaje dvostruki ideal \u017eenstvenosti: ideal djevi\u010danske majke Marije, kraljice, \u017eenskoga mjesta bijega i (duhovne) bliskosti \u2013 i ideal svete poslu\u0161ne i neosobne slu\u0161kinje Marije. Prvi ideal je onkraj \u010dak i imaginativnog dosega \u00abnormalnih\u00bb \u017eena. No, i drugi ideal je izvan dosega jer \u00abnormalne \u017eene\u00bb nikada ne mogu posti\u0107i zahtijevani stupanj nijekanja samih sebe. No, trebale bi tome te\u017eiti. Kolektivne slike Eve i Marije u katoli\u010dkoj povijesti dovode do situacije u kojoj \u017eene, odrasle u toj tradiciji, imaju isto tajno ime: Eva-Marija, \u0161to je oznaka napuknute konstrukcije bivanja \u017eenom, u kojoj je \u017eena koja donosi spasenje nedohvatljiv ideal, a stvarnost \u00abnormalne\u00bb \u017eene vrlo je udaljena od onog izbavljuju\u0107eg.<\/p>\n

No, naravno, danas je sve druga\u010dije. Na javome podru\u010dju, Eva nije jedina \u017eena koja se prikazuje golom. Tako\u0111er, oni koji primaju darove gologa \u017eenskoga tijela ne pla\u0161e se da \u0107e oti\u0107i izravno u pakao. Me\u0111utim, zahtijev za \u010disto\u0107om i dan danas oblikuje \u017eenska tijela. On mo\u017ee biti sekulariziran kada se, na regresivan na\u010din, \u010disto\u0107a premije\u0161ta s genitalne na oralnu \u010disto\u0107u; tada se ne radi o neokaljanoj du\u0161i ve\u0107 o neokaljanom i pre\u010desto vrlo mr\u0161avom tijelu; a \u017eena koja ima manje mesa jo\u0161 je vi\u0161e (zavodni\u010dki) \u010dista. No, \u010ditavo podru\u010dje seksualnosti i seksualne \u010disto\u0107e jo\u0161 je i danas sna\u017eno osporavano, posebno u religijskom kontekstu.<\/p>\n

Kr\u0161\u0107anstvo, seksualnost i neke posljedice<\/strong><\/p>\n

Mladi ljudi \u2013 a ovdje govorim o Njema\u010dkoj \u2013 ne zanimaju se pretjerano za kr\u0161\u0107ansko, napose katoli\u010dko u\u010denje o seksualnosti. Ili, bolje re\u010deno, uop\u0107e se ne zanimaju. Ono im se \u010dini strano, gotovo vanzemaljsko.<\/p>\n

Dobro je ne odbaciti tradicije u potpunosti, ve\u0107, umjesto toga, treba istra\u017eiti njezina zna\u010denja onkraj onoga \u0161to se ponekad pokazuje kao zastarjelo i uvredljivo. To istra\u017eivanje ovdje ne\u0107u poduzeti. Spomenut \u0107u samo dva ugaona kamena koji obilje\u017eavaju religijske, ali i konzervativne sekularne pozicije.<\/p>\n

Prvi ugaoni kamen: duboko nepovjerenje prema tijelu, njegovim potrebama i \u017eeljama; ovo je naslije\u0111e gr\u010dkoga \u00abduha vremena\u00bb tijekom prvih kr\u0161\u0107anskih stolje\u0107a te uvelike pro\u017eima u\u010denja. Ono uvodi restriktivnu i kontroliraju\u0107u etiku tijela i spolnosti. Da to ka\u017eemo na grubi teolo\u0161ki na\u010din: Mo\u017eemo prihvatiti, podnositi, mo\u017eda i tolerirati seksualni \u010din sve dok ga \u010dini o\u017eenjeni heteroseksualni par s ciljem za\u010dinjanja djeteta u tom, vrlo problemati\u010dnom, procesu.<\/p>\n

Drugi ugaoni kamen: \u017eari\u0161te na \u010disto\u0107i i to prvenstveno na \u017eenskoj \u010disto\u0107i. To nije samo duhovni i moralni zahtjev ve\u0107 i prakti\u010dan u\u010dinak patrilinearne ekonomije. Samo ako se \u017eene suzdr\u017ee od seksualnog \u010dina prije i izvan braka, samo tada mo\u017ee biti reda u ovosvjetovnim stvarima; \u00abpravo\u00bb naslje\u0111ivanje zemlje, titula, krava, kruna, ovise o \u010disto\u0107i majke.<\/p>\n

Trudno\u0107a \u017eene je (uglavnom) posljedica njezina spolnoga \u017eivota koji se ne treba sakrivati. Ono \u0161to se doga\u0111a iza zatvorenih vrata izlazi u javnost. Ako ovo \u00abizla\u017eenje u javnost\u00bb remeti konvencije, ono je imalo i ima vrlo opasne posljedice. Knji\u017eevnost je puna trudnih \u017eena koje si oduzimaju \u017eivote, umiru tijekom poba\u010daja i oduzimaju \u017eivot svojoj novoro\u0111enoj bebi.<\/p>\n

Trudno\u0107a i dijete vidljive su posljedice spolnoga \u010dina. \u010cim postanu vidljive, postaju i ka\u017enjive. U druga\u010dijem slu\u010daju, re\u0107i \u0107e tako neki raniji argumenti protiv kontracepcije, ne bismo znali \u0161to \u017eene \u010dine i ne postoji mogu\u0107nost da se odr\u017ee moralni standardi.<\/p>\n

Poba\u010daj: neke brojke<\/strong><\/p>\n

Trudno\u0107e su vrlo krhke. Ako uklju\u010dimo vrlo rane poba\u010daje \u2013 prije no \u0161to majka zna da je trudna \u2013 samo oko polovice svih plodnih jaja\u0161ca zavr\u0161i u ro\u0111enju djeteta. To se naziva spontani poba\u010daj.<\/p>\n

U na\u0161em slu\u010daju, govorimo o induciranom poba\u010daju. Te\u0161ko je prona\u0107i i sastaviti brojke o induciranom poba\u010daju; postoji veliki broj nezabilje\u017eenih i nepoznatih slu\u010dajeva.<\/p>\n

Koristit \u0107u podatke koje daje Svjetska zdravstvena organizacija. Ove brojke su procjene iz 2012. godine. [3]<\/p>\n

Izme\u0111u 1995. i 2003. godine stopa poba\u010daja (broj poba\u010daja na 1000 \u017eena u trudni\u010dkoj dobi \u2013 tj. izme\u0111u 15 i 44 godine) na svjetskoj razini pala je s 35 na 29. Do 2008. godine gotovo se nije mijenjala i iznosi 28.<\/p>\n

Podru\u010dje ju\u017ene Afrike, kojom dominira dr\u017eava Ju\u017ena Afrika, u kojoj je poba\u010daj legaliziran 1997., ima najmanju stopu poba\u010daja od svih afri\u010dkih podru\u010dja i iznosi 15 na 1000 \u017eena 2008. godine. Isto\u010dna Afrika ima najvi\u0161u stopu \u2013 38.<\/p>\n

No, najmanje i najvi\u0161e podru\u010dne stope poba\u010daja nalaze se u Europi gdje je, u op\u0107enitom smislu, poba\u010daj uglavnom legalan. U Zapadnoj Europi, stopa je 12 na 1000 \u017eena, a u Isto\u010dnoj je 43. Razlika u stopama izme\u0111u ova dva podru\u010dja ukazuje na relativno rijetku upotrebu kontracepcije u Isto\u010dnoj Europi.<\/p>\n

Zapadna Europa, ju\u017ena Afrika i Sjeverna Europa imaju najmanje stope poba\u010daja u svijetu, odnosno 12, 15 i 17.<\/p>\n

U Ju\u017enoj Africi, gdje je poba\u010daj legaliziran 1997., broj smrti povezan s poba\u010dajem na godi\u0161njoj je razini pao za 91%.<\/p>\n

Vrlo restriktivni zakoni o poba\u010daju nisu povezani s rje\u0111im poba\u010dajima. Na primjer, stopa poba\u010daja je 29 na 1000 \u017eena trudni\u010dke dobi u Africi i 32 na 1000 u Latinskoj Americi \u2013 u podru\u010djima u kojima je poba\u010daj uglavnom i u ve\u0107ini zemalja ilegalan. U Zapadnoj Europi, gdje je poba\u010daj uglavnom dozvoljen, stopa je 12 na 1000.<\/p>\n

Svjetska zdravstvena organizacija definira nesiguran poba\u010daj kao proceduru za prekid trudno\u0107e koju izvodi pojedinac kojemu nedostaju nu\u017ene vje\u0161tine ili u okolini koja ne zadovoljava minimalne medicinske standarde, ili oboje.<\/p>\n

Gotovo polovica svih poba\u010daja u svijetu nesigurni su i gotovo svi nesigurni poba\u010daji (98%) doga\u0111aju se u zemljama u razvoju. U svijetu u razvoju, 56% svih poba\u010daja su nesigurni, a tek 6% u razvijenom svijetu.<\/p>\n

2008. godine, vi\u0161e od 97% poba\u010daja u Africi (mimo Ju\u017ene Afrike) bili su nesigurni. U Latinskoj Americi, 95% svih poba\u010daja su bili nesigurni. Sveukupna stopa poba\u010daja u Africi, gdje je velika ve\u0107ina poba\u010daja ilegalna i nesigurna, ne pokazuje pad posljednjih godina.<\/p>\n

Procijenjeni godi\u0161nji broj smrti od nesigurnih poba\u010daja pao je od 56000 \u017eena godi\u0161nje 2003. godine na 47000 2008. godine.<\/p>\n

Komplikacije uslijed nesigurnih poba\u010daja va\u017ean su uzro\u010dnik zdravstvenih problema kod \u017eena u zemljama u razvoju. Procjene iz 2005. godine ukazuju da 8.5 milijuna \u017eena godi\u0161nje do\u017eivljavaju komplikacije zbog nesigurnih poba\u010daja te im je potrebna zdravstvena skrb, a tri milijuna \u017eena ne prima potrebnu zdravstvenu njegu.<\/p>\n

Nesiguran poba\u010daj ima zna\u010dajne negativne posljedice mimo neposrednih u\u010dinaka na zdravlje \u017eena. Na primjer, komplikacije zbog nesigurnog poba\u010daja mogu umanjiti plodnost \u017eene, pove\u0107ati ekonomski teret siroma\u0161nim obiteljima; uzrokovati smrt majke i ostaviti ve\u0107 ro\u0111enu djecu bez majke; uzrokovati dugotrajne zdravstvene probleme poput neplodnosti; i skon\u010dati u zna\u010dajnim tro\u0161kovima ve\u0107 preoptere\u0107enih zdravstvenih sustava.<\/p>\n

Hrvatska: UN izvje\u0161tava o uobi\u010dajenim stopama poba\u010daja u Makedoniji i iznimno niskim stopama u Hrvatskoj (manje od 6 na 1000 \u017eena). [4] Ta stopa, upu\u0107uje UN, duguje utjecaju konzervativnih snaga, poku\u0161ajima dr\u017eave da ograni\u010di pristup poba\u010daju i visokim tro\u0161kovima procedure; i, nadasve, nepotpunim izvje\u0161tajima.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju iz 2013. godine, koje je provedeno me\u0111u 1500 mladih ljudi u Hrvatskoj (u dobi od 14 do 27 godina), 38,9% anketiranih je reklo da bi poba\u010daj trebao biti zakonit, 28,7% je reklo da bi trebali biti dopu\u0161teni samo oni poba\u010daji koji se doga\u0111aju iz zdravstvenih razloga, 20% nije bilo sigurno u odgovor, a 12,4% je reklo da bi poba\u010daj trebao biti nezakonit. [5]<\/p>\n

\u00abZa izbor\u00bb (pro choice) i \u00abza \u017eivot\u00bb (pro life)<\/strong><\/p>\n

U kontekstu poba\u010daja, \u00abza izbor\u00bb i \u00abza \u017eivot\u00bb su glavne fraze. Politike \u017eenskih identiteta izmanipulirane su politikama identiteta fetusa, \u0161to skon\u010dava u binarnoj strukturi \u00abza \u017eivot\u00bb i \u00abza izbor\u00bb.<\/p>\n

Ova pojednostavljena dualisti\u010dka rasprava ima ozbiljnih nedostataka \u2013 na teorijskoj, ali i na prakti\u010dnoj i politi\u010dkoj razini.<\/p>\n

\u00abZa \u017eivot\u00bb izgleda zna\u010di: za\u0161tita ljudskog bi\u0107a od samoga po\u010detka. Ovdje se nalazi:<\/p>\n

Prvi problem: Po\u010detak \u017eivota je, poput njegova zavr\u0161etka, proces, a ne to\u010dka. \u017divot mo\u017ee zapo\u010deti s kontracepcijom, s aktivno\u0161\u0107u novoga genoma, s ugnje\u017e\u0111enjem, sa sposobno\u0161\u0107u \u017eivota izvan maternice, sa sposobno\u0161\u0107u osje\u0107aja boli, s ro\u0111enjem. Sve to \u010dini po\u010detak \u017eivota.<\/p>\n

U kr\u0161\u0107anskoj povijesti, teorije uspje\u0161nog ula\u017eenja du\u0161e u tijelo bile su klju\u010dne kako bi se odredilo kada nero\u0111eni \u00ab\u017eivot\u00bb postaje osobom: za Tomu Akvinskog do 40. dana ako je dijete mu\u0161ko, a do 80. (ili 90.) dana ako je dijete \u017eensko. U \u017eidovstvu se uglavnom govorilo o 40 dana, a u islamu najvi\u0161e 120 dana. [6] Ova odgo\u0111ena humanizacija embrija osporavana je tijekom povijesti s idejama da se ulazak du\u0161e u tijelo doga\u0111a u trenutku za\u010de\u0107a, pa u trenutku prvoga udaha i u svim trenucima koji se doga\u0111aju izme\u0111u toga. To ne zna\u010di da se Crkva nije odredila protiv poba\u010daja \u2013 no treba li se poba\u010daj u odre\u0111enom trenutku trudno\u0107e smatrati ubojstvom variralo je prema u\u010denjima i prema vremenu tih u\u010denja.<\/p>\n

Ove prenatalne dijagnoze prije pojave ultrazvuka imaju zajedni\u010dku prakti\u010dnu osnovu: Toma Akvinski je vjerovao da se du\u0161a pokazuje kada se beba po\u010dne kretati u utrobi \u2013 a za njega dje\u010daci su se po\u010deli prije kretati od djevoj\u010dica. U stvarnome \u017eivotu, stolje\u0107ima su \u017eene bile trudne, a fetus se smatrao djetetom u trenutku u kojem je dijete dokazalo svoje postojanje tako \u0161to se kretalo u utrobi \u2013 negdje izme\u0111u 90. i 120. dana.<\/p>\n

Drugi problem: Ljudski \u017eivot i \u017eivot alge uvelike su razli\u010diti. Poput alga, ljudi se mogu ili ne mogu razvijati. No, za razliku od algi, uzroci razvoja nisu ograni\u010deni prvenstveno na biolo\u0161ke. Ispunjenje, sre\u0107a ili ljubav one su kategorije koje pokazuju da ljudski \u017eivot nije puki biolo\u0161ki \u017eivot kojim upravlja metabolizam, ve\u0107 je to \u017eivot u svim svojim kvalitetama.<\/p>\n

To zna\u010di: kada razmatramo biologiju \u2013 u za\u010detku \u017eivota kao i u svom razvoju \u2013 biologija se gleda kroz kulturu. Po\u010detak \u017eivota nije samo biolo\u0161ko, ve\u0107 je biolo\u0161ki informirano kulturalno pitanje.<\/p>\n

\u00abZa izbor\u00bb izgleda zna\u010di: ljudski \u017eivot je ljudski u punom smislu te rije\u010di kada i ukoliko mogu izabrati ono \u0161to me se najvi\u0161e ti\u010de. To je istina. Do odre\u0111ene to\u010dke. Biti u mogu\u0107nosti izabrati koga voljeti i za koga se vjen\u010dati, \u0161to studirati i \u0161to odjenuti, gdje i kako \u017eivjeti itd. va\u017ean je dio na\u0161ega postojanja.<\/p>\n

Me\u0111utim, inflatorno poimanje autonomije (osoba je osoba samo kada je potpuno autonomna) naslije\u0111e je zapadne i patrijarhalne tredicije. Samoodre\u0111enje je sredi\u0161nja to\u010dka u ljudskome \u017eivotu. No ne i jedina i nikada se u potpunosti ne \u017eivi. Ljudski \u017eivot nije sav o neovisnosti, ve\u0107 je istovremeno i o ovisnosti i me\u0111usobnoj ovisnosti. \u00abOdnosna autonomija\u00bb je primjereniji izraz za ljudski \u017eivot. [7]<\/p>\n

Ono \u0161to mo\u017eemo nau\u010diti iz argumentacije \u201eza \u017eivot\u201c jest bezuvjetno prihva\u0107anje nero\u0111enog djeteta \u2013 \u010dak i ako je ono druga\u010dije od prihva\u0107enog standarda zdravlja ili ljepote. Ono \u0161to mo\u017eemo nau\u010diti iz argumentacije \u201eza izbor\u201c jest bezuvjetno prihva\u0107anje dostojanstva \u017eena \u2013 koje nisu vozila niti spremnici ve\u0107 osobe. Istovremeno, moramo napustiti tu kontroverznu dihotomiju. \u017divot je previ\u0161e kompliciran za binarne rasprave.<\/p>\n

Dopustite da vas podsjetim na neke pri\u010de koje su u protekloj godini bile u vijestima:<\/p>\n

Dok je velik broj jezidskih \u017eena i djevojaka \u2013 do 5000 \u2013 i dalje u ISIS-ovom zarobljeni\u0161tvu, pitanje je: \u0161to s onima koje su pobjegle? U strahu od odbacivanja, mnoge pori\u010du silovanja. Barem javno. \u201eJezidi, mala etno-religijska manjina koncentrirana na sjeveru Iraka, ve\u0107 je bila konzervativna, izolirana zajednica. Sada su obitelji rastrgane izme\u0111u empatije s patnjom \u017eena i tradicionalnih plemenskih kodova \u010dasti koji nikada nisu bili suo\u010deni s ovakvom ku\u0161njom.\u201c Govori se o legaliziranju poba\u010daja za \u017eene i djevojke koje se vra\u0107aju trudne. Pitanje na koje se treba odgovoriti je ho\u0107e li se prvenstvo dati osramo\u0107enom \u017eivotu s djetetom bez oca ili \u017eivotu osramo\u0107enom zbog poba\u010daja. [8] (prosinac, 2014)<\/p>\n

Gong Qifeng se prisje\u0107a kako je \u201enekoliko ljudi pritiskalo njenu glavu, ruke, koljena i zglobove za bolni\u010dki krevet prije nego \u0161to su joj u trbuh gurnuli \u0161pricu s lijekovima za prijevremeni porod. Bila je trudna sedam mjeseci\u201c i \u201eprisiljena na poba\u010daj od strane vlasti kineske ju\u017ene pokrajine Hunan u ime nacionalnog ograni\u010denja brojnosti obitelji… Iako je Kina u studenom proglasila da \u0107e olabaviti svoju politiku \u201ejednog djeteta\u201c i dopustiti ve\u0107em broju parova drugo dijete, cjelokupni sustav je i dalje ostao isti te se od lokalnih vlasti i dalje zahtijeva da se dr\u017ee populacijskih kvota.\u201c Gong je zbog prisilnog poba\u010daja mentalno oboljela. [9] (sije\u010danj, 2014)<\/p>\n

Christina Quintanilla, tinejd\u017eerica i majka jednog djeteta u Salvadoru, bila je sedam mjeseci trudna sa svojim drugim djetetom. \u201eQuintanilla ka\u017ee da je po\u010deo porod, ali je ubrzo izgubila svijest. Sljede\u0107a stvar koje se sje\u0107a jest da ju je njezina majka podigla iz lokve krvi s poda kupaonice. Ona i njena majka ka\u017eu da je dijete bilo mrtvoro\u0111eno. Kad se u probudila bolnici, uhitili su je zbog ubojstva svog djeteta. \u201e\u017dena optu\u017eena za prekid trudno\u0107e u Salvadoru mo\u017ee biti ka\u017enjena s pedeset godina zatvora… Ona je osu\u0111ena na trideset godina. Odslu\u017eila je \u010detiri godine prije nego \u0161to je na njezin slu\u010daj nai\u0161ao mladi odvjetnik i uspio da se njezina presuda sru\u0161i. Uspio je uspje\u0161no argumentirati da nitko nikada nije ustanovio uzrok smrti njenog djeteta. [10] (rujan 2014)<\/p>\n

\u017dena u Irskoj je progla\u0161ena klini\u010dki mrtvom 3. prosinca 2014., ali doktori su \u201eosje\u0107ali da je ne mogu povu\u0107i s aparata zbog nejasno\u0107a oko ustavnog statusa fetusa\u201c. [11] Bila je petnaest tjedana trudna i obitelj je tra\u017eila da je se makne s aparata kako bi je mogli sahraniti. Vi\u0161i savjetnik, \u201epredstavljaju\u0107i interese nero\u0111enog djeteta, izjavio je da ustav zahtijeva da pravo na \u017eivot nero\u0111enog djeteta ima prvenstvo u slu\u010dajevima u kojima je to \u201eizvedivo\u201c i da to pravo nadja\u010dava pravo majke, koja ni\u0161ta ne osje\u0107a, na dostojanstvenu smrt\u00bb. [12] Sud je 26. prosinca presudio u korist obitelji nakon \u0161to je otac od majke tu\u017eio irsku zdravstvenu slu\u017ebu. Ovo je bio odjek drugog slu\u010daja: Savita Halappanavar, 31-godi\u0161nja zubarica u Irskoj, preminula je u studenom 2012. uslijed problemati\u010dne trudno\u0107e u 17 tjednu. Doktori su joj odbili izvr\u0161iti poba\u010daj, zato jer je fetus imao otkucaje srca. [13]<\/p>\n

Prije skoro 25 godina, nobelovac Amartya Sen tvrdio je da u svijetu nedostaje vi\u0161e od 100 milijuna \u017eena, najvi\u0161e zbog zanemarivanja \u017eenskih beba, ali tako\u0111er i zbog spolno selektivnih poba\u010daja. \u201eDostupnost modernih tehnika odre\u0111ivanja spola fetusa u\u010dinilo je takve selektivne poba\u010daje mogu\u0107im i jednostavnim te se na\u0161iroko koriste u mnogim dru\u0161tvima\u201c, napisao je 2003. godine. \u201eU usporedbi s normalnim omjerom koji je oko 95 djevoj\u010dica na 100 dje\u010daka (omjer koji bilje\u017eimo u Europi i Sjevernoj Americi), Singapur i Tajvan imaju 92, Ju\u017ena Koreja 88, a Kina samo 86 djevoj\u010dica na 100 dje\u010daka.\u201c [14] Od 1990-ih na nekim je podru\u010djima zabilje\u017eeno 25 posto vi\u0161e poroda mu\u0161ke djece nego \u017eenske. [15] Albanija, Kosovo, Makedonija, i Crna Gora pokazuju veliku brojnost mu\u0161ke djece. [16] A gruzijske novine postavljaju pitanje: \u201eSlijedi li Ju\u017eni Kavkaz put Kine?\u201c [17]<\/p>\n

U nizu ovih pri\u010da mo\u017ee se na\u0107i tvoja sestra, prijateljica, majka, ujna, unuka \u2013 djevojke i \u017eene koje poznajete, djevojke i \u017eene koje su izuzetno zabrinute ho\u0107e li joj dijete u ovom trenutku njenog \u017eivota uni\u0161titi odnos ili je zauvijek usidriti u lo\u0161em odnosu; ho\u0107e li joj dijete zaustaviti napredovanje u karijeri; ho\u0107e li biti sposobna s jo\u0161 jednim djetetom ispuniti svoje obaveze prema ostalih dvoje djece, svome poslu, uskladiti ku\u0107ni bud\u017eet i svoje bolesne roditelje; ho\u0107e li joj zdravlje izdr\u017eati; ho\u0107e li je obitelj odbaciti; ho\u0107e li je njena religijska zajednica prezirati. I tako dalje.<\/p>\n

\u017divot je kompliciran, zamr\u0161en, nejasan. \u0160to nam je \u010diniti?<\/p>\n

Eti\u010dki pristup<\/strong><\/p>\n

Je li poba\u010daj dobra stvar?<\/p>\n

U ve\u0107ini slu\u010dajeva: ne. Nije.<\/p>\n

\u017dene nakon poba\u010daja mogu osjetiti olak\u0161anje, ali u ve\u0107ini slu\u010dajeva ostaju mije\u0161ani osje\u0107aji. Ono mo\u017ee zna\u010diti olak\u0161anje od tereta \u010dija je te\u017eina bila neizdr\u017eiva, izbjegavanje budu\u0107nosti koja je izgledala neizdr\u017eivo. Ali tako\u0111er mo\u017ee zna\u010diti krivnju i sram.<\/p>\n

Istra\u017eivanje sa \u017eenama koje su imale poba\u010daj u Njema\u010dkoj otkriva da visok postotak tih \u017eena izjavljuje da su protiv poba\u010daja. U na\u010delu. Ovaj jaz izme\u0111u \u201ena\u010dela\u201c i \u201e\u017eivota\u201c treba ispitati, prvo i najva\u017enije s eti\u010dkim interesom.<\/p>\n

Etika rasu\u0111uje i argumentira na razli\u010ditim razinama: na jednoj razini usredoto\u010dena je na ispravnost \u010dina u situaciji konflikta; na drugoj razini, usredoto\u010duje se na ono \u0161to se u antici nazivalo \u201edobar \u017eivot\u201c, a \u0161to je danas \u010desto shva\u0107eno kao potraga za dobrim dru\u0161tvom.<\/p>\n

U slu\u010daju poba\u010daja, eti\u010dki diskurs na svim stranama okre\u0107e se k individualnom \u010dinu u situaciji dileme. Odgovornost za \u010dinjenje ispravne stvari otvoreno je stavljeno na ramena svake pojedine trudne \u017eene. Da bi bili sigurni da \u0107e se u\u010diniti ispravna stvar, mnogi eti\u010dki diskursi se pozivaju na zakon. \u010cini se nu\u017enim zabraniti poba\u010daj zakonom jer ina\u010de ne mo\u017eemo garantirati da \u0107e \u017eena biti pouzdana, da \u0107e u\u010diniti \u201eispravnu stvar\u201c u moralnom kontekstu.<\/p>\n

Ovo je opasno nerazumijevanje etike.<\/p>\n

Prvo, statistike su vrlo jasne oko jedne stvari: visoko restriktivni zakoni o poba\u010daju nisu vezani s niskim brojem poba\u010daja. Samo imaju opasne posljedice: kriminaliziraju muku i uzrokuju nesigurne poba\u010daje.<\/p>\n

Drugo, \u017eene postaju objekti eti\u010dkog diskursa. Nadzire ih se, pogotovo u pitanjima seksualnosti. One su moralno oskudni objekti nepovjerenja, a ne subjekti eti\u010dkog odlu\u010divanja.<\/p>\n

Tre\u0107e, sam kontekst kojim se bavimo je utroba i ono u \u0161to se u njoj nalazi; \u017eena je odvojena od svog tijela.<\/p>\n

Etika u svom kriti\u010dko reflektivnom zna\u010denju nije prijateljsko tap\u0161anje po le\u0111ima, govorenje ljudima da spoznaju \u0161to \u017eele. Etika je o ispravnom \u017eivljenju, o uspostavljanju dobrog dru\u0161tva. I da, jest, o izbjegavanju poba\u010daja, izbjegavanju muke, beznadnosti, i u mnogim slu\u010dajevima opasnosti od poba\u010daja. I etika je o stvaranju prostora za izazove i sre\u0107u koje dijete mo\u017ee donijeti.<\/p>\n

Kako to mo\u017eemo posti\u0107i?<\/p>\n

Prva stvar koju etika treba uzeti u obzir jest da svi poba\u010daji nisu isti. Poba\u010daj u kontekstu rodne nejednakosti u kojem \u017eenske bebe nisu ni\u0161ta osim tereta lo\u0161e sre\u0107e druga\u010diji je od poba\u010daja u kontekstu siroma\u0161tva; ratnih zlo\u010dina, o\u010dekivanog isklju\u010denja iz obitelji i\/ili dru\u0161tva, u kontekstima u kojima se gubitak kontrole nad svojim \u017eivotnim planom \u010dini najve\u0107im grijehom; u kontekstu mogu\u0107e onesposobljenosti ili zdravstvenih problema; u kontekstu rasizma, itd.<\/p>\n

Druga stvar koju etika treba uzeti u obzir jest da diskurs o poba\u010daju ne mo\u017ee biti diskurs usredoto\u010den na pojedinku. To je dru\u0161tveni diskurs. Etika se ne mo\u017ee ograni\u010diti na kontekst pojedine izolirane \u201eutrobe\u201c, na dihotomiju izme\u0111u \u201e\u017eivota\u201c i \u201eizbora\u201c. Razlozi za nelagode vezane uz trudno\u0107u idu onkraj toga. Postoji kulturalna podsvijest koja se nalazi u pozadini pojedine trudno\u0107e. U svojoj analizi \u201evi\u0161estrukih moderniteta\u201c, Charles Taylor to naziva \u201edru\u0161tvenim imaginarijem\u201c [18], neuhvatljivim skupom razumijevanja, pozadinskih praksi i horizonata zajedni\u010dkih o\u010dekivanja koji nisu uvijek eksplicitno artikulirani, ali unato\u010d tome daju ljudima smisao njihovih \u017eivota. Pojedine konfliktne situacije imaju kulturalnu dubinu.<\/p>\n

Tre\u0107a stvar koju etika treba uzeti u obzir jest da se kao eti\u010dari, i kao gra\u0111ani, kao \u010dlanovi Crkve, kulturnog konteksta, trebamo prestati pitati: \u0160to \u201elo\u0161e\u201c \u017eene \u010dine? Pitanje je prije: \u0160to je kulturna podsvijest, kulturna klima koja daje povod strahu zbog ra\u0111anja neplaniranog djeteta? Koje vrste odnosa, obitelji, koje vrste \u0161kola i sveu\u010dili\u0161ta, radnih mjesta, institucija socijalne dr\u017eave i zdravstvene skrbi, religijskih zajednica mogu ubla\u017eiti taj strah?<\/p>\n

Ukoliko \u017eelimo izbje\u0107i poba\u010daje, nema smisla paradirati s plakatima koji omalova\u017eavaju \u201elo\u0161e\u201c \u017eene (ili nositi staklenku s abortiranim embrijem u torbi i vaditi ju u svakoj prikladnoj ili neprikladnoj prilici \u2013 kao \u0161to mi kolega iz Ju\u017ene Afrike ka\u017ee o lokalnom biskupu). Moramo izgraditi svoje dru\u0161tvo i na kraju globalno dru\u0161tvo koje je adekvatno za potrebe koje \u010desto previ\u0111amo zato jer klima moraliziranja ne ostavlja prostor za prepoznavanje potreba.<\/p>\n

Ho\u0107e li to zaustaviti poba\u010daje? Ne\u0107e. Ali \u0107e u\u010diniti svijet ugodnijim mjestom za \u017eivot. I mo\u017eda \u0107e u svijetu koji je ugodniji za \u017eivot biti manje poba\u010daja, i bit \u0107e lak\u0161e podariti \u017eivot.<\/p>\n

Religijske institucije i religijske zajednice imaju posebnu odgovornost.<\/p>\n

Teologija, posebno katoli\u010dka teologija treba duboko promisliti o slici \u017eene koju pru\u017ea. Nepovjerenje u moralnu sposobnost \u017eene, patrilinearna ekonomija i inherentna gre\u0161nost seksualnosti \u010dine mozaik koji je neprijateljski prema \u017eivotu.<\/p>\n

Teologija treba promjenu sustava simbola. Trebamo odbaciti jasnu suprotnost Eve i Marije kao konstrukcije \u017eenstvenosti. Trebamo odbaciti simboli\u010dki svijet u kojem \u017eene, budu\u0107i da ne mogu biti djevice i majke u isto vrijeme, trebaju biti barem jedno ili drugo, \u010diste bez seksualnih \u017eelja ili \u010diste u ljubavi sa svojom djecom. Za \u017eenu u krizi, poba\u010daj mo\u017ee izgledati kao spasenje i tragedija u istome. Re\u0107i joj da je to najgore kr\u0161enje koda \u010disto\u0107e, vi\u0161estruki prijestup, zato jer su imale seks i ne prihva\u0107aju posljedice, ne poma\u017ee.<\/p>\n

Seksualna etika i moralni stav prema poba\u010daju nije sr\u017e kr\u0161\u0107anskog identiteta. U svijetu gladi, ratova i genocida, odgovoriti na radikalan poziv religije zna\u010di, prvo i najva\u017enije, djelovati za pravednost i mir, za pravedni mir i mirotvornu pravednost. Ukoliko djeluje na takav na\u010din, religija je \u201eza \u017eivot\u201c \u2013 ona je za \u017eivot s posebnom pa\u017enjom na \u017eivot siroma\u0161nih i isklju\u010denih, me\u0111u kojima su i \u017eene. Marcella Althaus-Reid, argentinsko-britanska teologinja, ne prestaje nam govoriti da dijete prostitutka u toaletu autobusnog kolodvora, koja je po\u010dinila vi\u0161estruke poba\u010daje, nije ni\u0161ta drugo no slika Krista. [19]<\/p>\n

Ukoliko \u017eelimo izbje\u0107i poba\u010daje, trebamo, prije svega, imati pristup kontracepciji i seksualnom odgoju.<\/p>\n

Trebamo odnose, obitelji, \u0161kole, sveu\u010dili\u0161ta, zdravstvene i socijalne institucije, religijske zajednice koje \u0107e olak\u0161ati bol s kojom se \u017eena mo\u017ee suo\u010diti \u2013 ne preuzeti odlu\u010divanje nego ostvariti prostor u kojem se odluke mogu donijeti bez straha. I moramo vratiti o\u010deve nazad u pri\u010du.<\/p>\n

Potrebno je da religijske institucije i zajednice kriti\u010dki preispitaju svoj doprinos \u201ekulturalnom imaginariju\u201c u kojem \u017eene imaju tajno ime Eva-Marija; potrebno je da religijske institucije i zajednice prestanu zauzimati moralno superioran polo\u017eaj i osu\u0111ivati \u017eene u problemima; potrebno je da se religijske institucije i zajednice prestanu pitati \u0161to \u201elo\u0161e \u017eene\u201c \u010dine i po\u010dnu pitati \u0161to svi mo\u017eemo u\u010diniti da osiguramo okolinu koja je nje\u017ena prema potrebitima.<\/p>\n

I time ne\u0107emo sprije\u010diti poba\u010daje.<\/p>\n

Trebamo dakle, osigurati pristup sigurnim poba\u010dajima za \u017eene koje se u svojoj situaciji ne mogu vidjeti kao one koje ra\u0111aju.<\/p>\n

I nadasve trebamo religiju koja je prostor milosti.<\/p>\n

*<\/p>\n

Regina Ammicht-Quinn je voditeljica Instituta za etiku u znanostima Sveu\u010dili\u0161ta u T\u00fcbingenu te biv\u0161a ministrica za integracije pokrajine Baden-W\u00fcttenberg. Autorica je nekoliko knjiga, od kojih se izdvajaju: Guter Sex: Moral, Moderne und die katholische Kirche (2013.); K\u00f6rper \u2013 Religion \u2013 Sexualit\u00e4t: Theologische Reflexionen zur Ethik der Geschlechter (2004.). Objavljujemo njezino predavanje koje je u sije\u010dnju 2015. odr\u017eala na Filozofskom fakultetu u Rijeci, u sklopu tribina Religija i javnost. Tekst \u0107e biti objavljen (uz razgovore Ivana \u0160ar\u010devi\u0107a, Predraga Luci\u0107a, Drage Boji\u0107a, Viktora Ivan\u010di\u0107a, Terese Forcades, itd.) u knjizi koju ure\u0111uju Zoran Grozdanov i Neboj\u0161a Zeli\u0107, Vjera u dijalog: razgovor religijskog i sekularnog, u izdanju udruge CeKaDe i Ex librisa iz Rijeke<\/p><\/blockquote>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n

__________________________<\/p>\n

[1] Berthold Furtmeyr, \u201cThe Tree of Life and Death, Surrounded by Four Medallions\u201d, u: F\u00fcnfb\u00e4ndiges Missale, Clm 1571, fol. 60v. 1478\/1489. Handschrift und Text, M\u00fcnschen, Bayrische Staatsbibliothek. Bertohold Furtmeyer, Baum des Todes und des Lebens. Salzburger Missale, iz 1481.<\/p>\n

[2] Tertullian: On the Apparel of Women, u: A. Roberts, J. Donaldson i A. Cleveland (ur.), Ante-Nicene Fathers, sv. 4, Coxe, Buffalo, NY, 1885., sv. I,1.<\/p>\n

[3] WHO: \u010cinjenice o induciranom poba\u010daju diljem svijeta. Na: http:\/\/www.who.int\/reproductivehealth\/publication…<\/p>\n

[4] United Nations: World Abortion Policies 2013. http:\/\/www.un.org\/en\/development\/desa\/population\/…<\/p>\n

[5] Vlasta Ili\u0161in, Dejana Bouillet, Anja Gvozdanovi\u0107, Dunja Poto\u010dnik (2013): Mladi u vremenu krize. Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu, Friedrich Ebert Stiftung \u2013 Zagreb. pp. 84\u201385.<\/p>\n

[6] Paul Richter, Der Beginn des Menschenlebens bei Thomas von Aquin, LIT, M\u00fcnster, 2008.<\/p>\n

Thomas Eich, Islam und Bioethik. Eine kritische Analyse der modernen Diskussion im islamischen Recht. Wiesbaden, 2005. Thomas Eich: “Induced miscarriage in early Maliki and Hanafi fiqh”, u: Islamic Law and Society, 16 (2009.), str. 302-36. Mohammed Ghaly, \u201cThe Beginning Of Human Life: Islamic Bioethical Perspectives\u201d, u: Zygon: Journal of Religion and Science 47(1), 2012., 175-213. Dena S. Davis, “Abortion in Jewish Thought: A Study in Casuistry”, u: Journal of the American Academy of Religion, 60. 2., 1992., str. 313 -324.<\/p>\n

[7] Vidi npr. Catriona Mackenzie i Natalie Stoljar, (ur.), Relational Autonomy: Feminist Perspectives on Autonomy, Agency, and the Social Self, Oxford University Press, Oxford, 2000. Serene J. Khader, Adaptive Preferences and Women's Empowerment, Oxford University Press, New York, 2011.<\/p>\n

[8] http:\/\/www.npr.org\/blogs\/parallels\/2014\/12\/10\/369636434\/for-yazidi-women-escaping-isis-doesnt-mean-the-ordeal-is-over<\/p>\n

[9] Zbog politike jednoga djeteta u Kini, prisilni poba\u010daji su \u010de\u0161\u0107i, 9. sije\u010danj 2014. https:\/\/johnib.wordpress.com\/2014\/01\/09\/chinas-one-child-rule-made-forced-abortions-more-common\/<\/p>\n

[10] Zbog \u010dega je mlada majka uhi\u0107ena u El Salvadoru nakon ro\u0111enja mrtvog djeteta. http:\/\/www.npr.org\/blogs\/goatsandsoda\/2014\/09\/22\/320323339\/why-a-teenage-mom-was-jailed-in-el-salvador-for-a-miscarriage<\/p>\n

[11] Lije\u010dnici uskra\u0107uju pomo\u0107 trudnici zbog zakona. Irish Times, 27. prosinca 2014. http:\/\/www.irishtimes.com\/news\/crime-and-law\/courts\/high-court\/doctors-to-switch-off-pregnant-woman-s-life-support-following-ruling-1.2048993<\/p>\n

[12] Lije\u010dnici su rekli da mogu uskratiti pomo\u0107 klini\u010dki mrtvoj trudnici. The Independent, 26. prosinac 2014. http:\/\/www.independent.ie\/irish-news\/courts\/doctors-told-they-can-withdraw-life-support-for-clinically-dead-pregnant-woman-30863340.html<\/p>\n

[13] CBS News, 14. studeni 2012. http:\/\/www.cbsnews.com\/news\/husband-ireland-hospital-denied-savita-halappanavar-life-saving-abortion-because-it-is-a-catholic-country\/<\/p>\n

[14] Amartya Sen, \u201cMissing women\u2014revisited. Reduction in female mortality has been counterbalanced by sex selective abortions\u201d. http:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC286281\/<\/p>\n

[15] www.unfpa.org\/prenatal-sex-selection#sthash.FQTfd…<\/p>\n

[16] za Crnu Goru: http:\/\/www.balkaninsight.com\/en\/article\/council-o…<\/p>\n

[17] http:\/\/www.iset.ge\/blog\/?p=119<\/p>\n

[18] Charles Taylor (2004), Modern Social Imaginaries, Duke University Press, Durham, NC, 2004.<\/p>\n

[19] Marcella Althaus-Reid (2002), Indecent Theology, Routledge, London\/New York, 2002.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ukoliko \u017eelimo izbje\u0107i poba\u010daje, nema smisla paradirati s plakatima koji omalova\u017eavaju \u201elo\u0161e\u201c \u017eene<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":214643,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-214642","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/214642","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=214642"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/214642\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/214643"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=214642"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=214642"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=214642"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}