{"id":214613,"date":"2016-10-09T11:43:50","date_gmt":"2016-10-09T09:43:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=214613"},"modified":"2016-10-09T11:45:03","modified_gmt":"2016-10-09T09:45:03","slug":"da-li-ste-pametni-na-mamu-ili-tatu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/10\/09\/da-li-ste-pametni-na-mamu-ili-tatu\/","title":{"rendered":"Da li ste pametni na mamu ili tatu?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/07\/pamet-u-glavu.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/07\/pamet-u-glavu.jpg\" alt=\"pamet u glavu\" width=\"80\" height=\"80\" class=\"alignleft size-full wp-image-87681\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/07\/pamet-u-glavu.jpg 80w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/07\/pamet-u-glavu-50x50.jpg 50w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/07\/pamet-u-glavu-75x75.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/07\/pamet-u-glavu-70x70.jpg 70w\" sizes=\"(max-width: 80px) 100vw, 80px\" \/><\/a>Novo istra\u017eivanje je pokazalo da genetski profil majke odre\u0111uje koliko \u0107e pametna biti djeca i da otac na inteligenciju djeteta nikako ne uti\u010de.<\/p>\n<p>Gene za o\u0161troumnost prenosi X hromozom i mogu biti deaktivirani ako do\u0111u od oca. Vjerovatnije je da \u0107e majka djetetu prenijeti gen inteligencije, jer se prenosi putem X hromozoma. Uz to, nau\u010dnici sada vjeruju da se geni za napredne kognitivne funkcije koji se naslje\u0111uju od oca mogu automatski deaktivirati.<\/p>\n<p>Smatra se da kategorija gena poznatih pod imenom &#8220;uslovljeni geni&#8221; radi samo ako dolazi od majke u nekim slu\u010dajevima, ali mo\u017ee i od oca u drugim slu\u010dajevima. Vjeruje se da je inteligencija me\u0111u uslovljenim genima koji dolaze od majke.<\/p>\n<p>Laboratorijske studije na genetski modifikovanim mi\u0161evima otkrile su da su oni sa ve\u0107om koli\u010dinom maj\u010dinih gena razvili ve\u0107e glave i mozgove, ali manja tijela. Oni sa ve\u0107om koli\u010dinom o\u010dinskih gena imali su manje mozgove i ve\u0107a tijela.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su identifikovali \u0107elije koje su sadr\u017eavale samo maj\u010dinske ili o\u010dinske gene u \u0161est razli\u010ditih dijelova mi\u0161jeg mozga koji su kontrolisali razli\u010dite kognitivne funkcije, od navika u ishrani do pam\u0107enja.<\/p>\n<p>\u0106elije sa o\u010dinskim genima nakupile su se u dijelovima limbi\u010dkog sistema koji u\u010destvuje u funkcijama kao \u0161to su seks, hrana i agresija.<\/p>\n<p>Ali, istra\u017eiva\u010di nisu prona\u0161li o\u010dinske \u0107elije u cerebralnom korteksu, mjestu gdje se doga\u0111aju najnaprednije kognitivne funkcije, kao \u0161to su zaklju\u010divanje, razmi\u0161ljanje, jezik i planiranje.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di u Glazgovu otkrili su da teorije koje su izvedene iz eksperimenata sprovedenih na mi\u0161evima vrijede u stvarnosti, kada su intervjuisali 12.686 osoba starih od 14 do 22 godine svake godine od 1994. godine do danas.<\/p>\n<p>Uprkos tome \u0161to su uzeli u obzir nekoliko faktora, od nivoa obrazovanja u\u010desnika do njihove rase i dru\u0161tveno-ekonomskog statusa, tim je otkrio da je i dalje najbolji predvi\u0111a\u010d inteligencije djeteta IQ majke.<\/p>\n<p>Dodu\u0161e, istra\u017eivanje je tako\u0111e utvrdilo da genetika nije jedini faktor koji uti\u010de na inteligenciju. Smatra se da je samo 40 do 60 posto inteligencije nasljedno i da na drugi dei uti\u010de okru\u017eenje.<\/p>\n<p>Isto tako, otkriveno je da majke igraju veoma va\u017enu ulogu u negenetskom dijelu inteligencije, a neke studije sugeri\u0161u da je povezanost majke i djeteta blisko povezana s inteligencijom.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta u Va\u0161ingtonu otkrili su da je stabilna emotivna veza izme\u0111u majke i djeteta klju\u010dna za rast nekih dijelova mozga.<\/p>\n<p>Nakon analiziranja na\u010dina na koji se grupa majki odnosila prema svojoj djeci tokom sedam godina, istra\u017eiva\u010di su otkrili da su ona djeca koju su majke emotivno podr\u017eavale i kojima su intelektualne potrebe ispunjene imale u prosjeku 10 posto ve\u0107i hipokampus sa 13 godina od djece \u010dije su majke bile emotivno udaljene. Hipokampus se povezuje sa pam\u0107enjem, u\u010denjem i reagovanjem na stres.<\/p>\n<p>Smatra se da sna\u017ena veza sa majkom djetetu daju osje\u0107aj sigurnosti koji im dopu\u0161ta da istra\u017euju svijet i samopouzdanje da rej\u0161avaju probleme. Uz to, predane i obazrive majke \u010de\u0161\u0107e poma\u017eu djeci da rije\u0161e probleme, pa im tako poma\u017eu da ostvare svoj puni potencijal.<\/p>\n<p>Naravno, uloga o\u010deva u razvoju inteligencije djeteta nije zanemarljiva budu\u0107i da cijeli niz drugih faktora, kao \u0161to su intuicija i emocije, koje djeca mogu da naslijede od o\u010deva, tako\u0111e uti\u010du na razvoj inteligencije.<\/p>\n<p>Independent\/jutarnji.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Novo istra\u017eivanje je pokazalo da genetski profil majke odre\u0111uje koliko \u0107e pametna biti djeca i da otac na inteligenciju djeteta nikako ne uti\u010de. Gene za o\u0161troumnost prenosi X hromozom i mogu biti deaktivirani ako do\u0111u od oca. Vjerovatnije je da \u0107e majka djetetu prenijeti gen inteligencije, jer se prenosi putem X hromozoma. Uz to, nau\u010dnici [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":87681,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-214613","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/214613","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=214613"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/214613\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/87681"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=214613"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=214613"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=214613"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}