{"id":214597,"date":"2016-10-09T07:00:18","date_gmt":"2016-10-09T05:00:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=214597"},"modified":"2016-10-08T23:53:45","modified_gmt":"2016-10-08T21:53:45","slug":"zene-su-superiorne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/10\/09\/zene-su-superiorne\/","title":{"rendered":"\u017dene su superiorne"},"content":{"rendered":"

Autor: Nenad Jari\u0107 Dauenhauer<\/strong><\/p>\n

\"2007<\/a>

2007 \u0152rs Crafoordspristagare Robert Treivers.<\/p><\/div>Prilika za razgovor s Nobelovcima ne pru\u017ea se \u010desto, \u010dak ni nama, znanstvenim novinarima. No redovno su to intervjui za pam\u0107enje jer vrhunski znanstvenici nikada nisu dosadni. Uglavnom su osobenjaci, britkog i sna\u017enog uma te poprili\u010dno zanimljivih \u017eivotnih iskustava uz koja se \u010dovjek mo\u017ee dobro zabaviti, ali i iz kojih mo\u017ee mnogo nau\u010diti.<\/p>\n

Stoga sam doslovno sko\u010dio na priliku da za Index porazgovaram s evolucijskim biologom Robertom Triversom, kojem je \u0160vedska kraljevska akademija 2007. dodijelila nagradu Crafoord Prize te\u0161ku 500.000 dolara koja se smatra Nobelom za biologiju.<\/p>\n

Znao sam da je to \u010dovjek kojega je \u010dasopis Times uvrstio me\u0111u 100 najve\u0107ih znanstvenika 20. stolje\u0107a, da ga je ugledni psiholog i popularizator znanosti Steven Pinker opisao kao jednog od najve\u0107ih mislilaca u povijesti zapadne misli , a tako\u0111er mi je bilo poznato da je vodio iznimno uzbudljiv \u017eivot; me\u0111u ostalim bio je i \u010dlan Crnih Pantera.<\/p>\n

Trivers \u0107e od 10. do 13. listopada u Zagrebu odr\u017eati niz zanimljivih predavanja. Prvo, na temu feminizma, homoseksualnosti, transseksualnosti i ubojstava iz \u010dasti odr\u017eat \u0107e se u kinu Europa s po\u010detkom u 16:30 (vi\u0161e informacija na ovom linku).<\/p>\n

Organizatori su mi rekli da \u0107u preko Skypea, za najavu doga\u0111aja, s njime mo\u0107i porazgovarati 15 do 20 minuta, no razgovor se protegnuo na gotovo dva sata.<\/em><\/p>\n

‘U redu prijatelju moj ja \u0107u si skuhati \u0161alicu kave dok razgovaramo. Mo\u017ee\u0161 po\u010deti \u010ditati svoja pitanja’, rekao mi je le\u017eerno iz atmosfere svoje kuhinje slavni znanstvenik, daju\u0107i znak da mo\u017eemo krenuti na novinarsko dru\u017eenje koje je u kona\u010dnici ispalo i ugodnije i osobnije i zanimljivije od mojih o\u010dekivanja.<\/p>\n

Kako nisam imao srca ni\u0161ta izrezati, maratonski razgovor prenosim vam u cijelosti. No sumnjam da \u0107e se itko tko voli znanost po\u017ealiti na njegovu du\u017einu. Naprotiv.<\/p>\n

O OTPORIMA LIJEVIH I DESNIH<\/p>\n

Va\u0161i radovi nerijetko su znali uzrokovati kontroverze me\u0111u gorljivim pobornicima kako lijevih tako i desnih politi\u010dkih ideologija. \u010cini se da se desnima ne svi\u0111a ideja da se evolucija, odnosno geni mogu do\u017eivjeti kao opravdanja za ljudske mane, grijehe i zlo\u010dine. Mnogim lijevima smeta pak ideja da bi ljudi mogli biti dovoljno uvjetovani genima da bi utopijsko dru\u0161tvo moglo biti te\u0161ko ili \u010dak nemogu\u0107e ostvariti. Moje iskustvo kao znanstvenog novinara je da ljudi biraju kojim \u0107e znanstvenim \u010dinjenicama vjerovati u ovisnosti o svojim uvjerenjima. Primjerice, lijevi \u0107e u ve\u0107em postotku biti skepti\u010dni prema GMO-ima, a desni prema klimatskim promjenama. Mislite li da ljudi imaju kriva o\u010dekivanja od znanosti, da o\u010dekuju da udovoljava njihovim ideolo\u0161kim o\u010dekivanjima?<\/em><\/p>\n

Da, u odre\u0111enoj mjeri. No ta tema mi je zapravo neizrecivo dosadna jer s njom \u017eivim ve\u0107 45 godina. Kada sam objavio prve radove, u ranim 70-ima, svijetom je dominiralo lijevo razmi\u0161ljanje. To svakako vrijedi za SAD. Jer u 60-ima smo pro\u0161li kroz borbu za ljudska prava. Do kraja 60-ih pojavio se feminizam. Kroz 60-te i 70-te SAD je bio anga\u017eiran u stra\u0161nim ratovima s nevinim ljudima u dalekim zemljama. To je imalo razorne u\u010dinke u Kambod\u017ei, Laosu i Vijetnamu. To vrijeme je bilo pro\u017eeto idejama ljudi koje bih ja nazvao pseudomarksistima. To su bili ljudi koji su glumili da su marksisti. Neki od njih, prominentni evolucijski biolozi, bili su jako protiv mene. Za\u0161to? Zato \u0161to sam ja po njima bio biolo\u0161ki determinist. Za\u0161to? Zato \u0161to sam predstavio teoriju o ljudskom pona\u0161anju utemeljenu na prirodnoj selekciji koja je organizacijsko na\u010delo cijele biologije. Odnosi se na sva \u017eiva bi\u0107a, kako na viruse, tako i na nas. Odnosi se na sva svojstva \u017eivih bi\u0107a. Ona je neizbje\u017ena sila, a izuzetno je jednostavan princip koji se mo\u017ee objasniti desetogodi\u0161njem djetetu. Prirodna selekcija jednostavno podrazumijeva da \u0107e neka \u017eiva bi\u0107a ostaviti vi\u0161e potomstva, a druga manje. Nasljedna svojstva onih koja \u0107e imati vi\u0161e pre\u017eivjelog potomstva postat \u0107e brojnija, dok \u0107e svojstva onih \u010diji potomci ne\u0107e pre\u017eivjeti nestati. Kako karakteriziramo ta nasljedna svojstva? To su svojstva koja pridonose reprodukciji i opstanku. Dakle, prirodna selekcija nam daje silu koja djeluje u evoluciji i daje nam ono \u0161to ta sila odabire \u2013 to su svi geni, odnosno svojstva koja pridonose reprodukciji i pre\u017eivljavanju. Budu\u0107i da prirodna selekcija mora djelovati na gene kako bi rezultirala evolucijskom promjenom, ja sam morao pridati zna\u010daj genima. Zbog toga su me lijevi proglasili biolo\u0161kim deterministom, gotovo fa\u0161istom, seksistom, \u0161to nikako nisam, rasistom, \u0161to tako\u0111er nisam, jer sam bio o\u017eenjen \u017eenom tamne ko\u017ee s Jamajke, a imao sam djecu mulate. Bilo mi je te\u0161ko shvatiti kako me netko do\u017eivljava rasistom. Dakle, pro\u017eivio sam cijelu tu uzbunu na lijevoj strani i mogu re\u0107i da prezirem te ljude. Oni nisu imali pojma \u0161to govore, a promovirali su diskreditirani sustav razmi\u0161ljanja \u2013 marksizm-lenjinizam, za ime Bo\u017eje. Dick Levins i Dick Lewontin bili su dvojica prominentnih evolucionista na mom odsjeku. Oni su mi onemogu\u0107ili da dobijem polo\u017eaj profesora u trajnom zvanju. A oni su napisali jedan rad u kojem su tvrdili da u marksizmu-lenjinizmu ne postoji ba\u0161 ni\u0161ta \u0161to bi se moglo dokazati pogre\u0161nim. Ja sam tada pomislio: ‘Ajme, ne doga\u0111a se \u010desto da ljudi priznaju da postoji ne\u0161to \u0161to je izvan njihovih intelektualnih mogu\u0107nosti’. Dakle, umoran sam od tih kritika s lijeve strane. Danas, 45 godina kasnije, genetika kao disciplina do\u017eivljava pravu eksploziju. U me\u0111uvremenu smo nau\u010dili cijelo mno\u0161tvo stvari koje tada nismo znali. Primjerice, mi danas mo\u017ee specificirati koje tkivo je genski aktivnije u smislu da uklju\u010duje vi\u0161e ekspresije ve\u0107eg dijela ljudskog genotipa. Pogodite koje je to tkivo? Tkivo mozga! Vi\u0161e od 60 posto svih gena izra\u017eava se u mozgu. Sljede\u0107a je jetra u kojoj se ispoljava oko 30 posto gena. Za\u0161to toliko mnogo? Zato \u0161to ona mora o\u010distiti mno\u0161tvo kemikalija pa treba slo\u017eenu molekularnu ma\u0161ineriju. Dakle, ako se toliko gena ispoljava u mozgu, za o\u010dekivati je da \u0107e na svojstva pona\u0161anja utjecati mno\u0161tvo gena, ali vrlo suptilno. Mo\u017eda ih ne\u0107ete mo\u0107i prepoznati ni kod vlastite djece ili unu\u010dadi. U nekim slu\u010dajevima gledate svojstva svoje djece pa prepoznajete osobine svojeg oca ili majke. No obi\u010dno ve\u0107 kada do\u0111ete do unu\u010dadi, moje je iskustvo, a ja imam petero djece i desetero unu\u010dadi, da je malo te\u0161ko prepoznati naslje\u0111e. Razlog tome mo\u017ee biti \u010dinjenica da toliko mnogo razli\u010ditih gena utje\u010de na pona\u0161anje. Dok geni stignu do unu\u010dadi, vjerojatnost da \u0107e neki va\u0161 biti prisutan kod njih pada na jednu \u010detvrtinu. Stoga, kada je rije\u010d o ljevi\u010darima, neka idu dovraga. \u0160to se desnih ti\u010de, opravdavanje lo\u0161ih osobina genima je besmislica. Ako imate gene za nacisti\u010dko pona\u0161anje, da ne daj bo\u017ee tu\u010dete \u017eenu kada vam se ne svi\u0111a \u0161to govori, to vas ne opravdava. To je va\u0161a osobina i vi ste odgovorni za nju. I ja imam neka genska svojstva s kojima se borim. Imam tendencije koje mi se ne svi\u0111aju, koje su \u0161tetne i uvaljuju me u nevolje. No njih je \u010desto te\u0161ko promijeniti. Kao \u0161to mo\u017eda znate, napisao sam knjigu Prijevara i samozavaravanje. O tome \u0107u govoriti i u Hrvatskoj. Vlastito samozavaravanje je osobito te\u0161ko nadvladati upravo zato \u0161to je va\u0161e vlastito. Mo\u017eete biti slijepi za svoje osobine ili ih mo\u017eda ne mo\u017eete promijeniti. Jedan primjer. Ako mi napravite ne\u0161to pakosno, moja prirodna reakcija bit \u0107e da vam uzvratim istom mjerom. Me\u0111utim, to \u010desto nije najbolja strategija; ponekad je najbolje ne poduzeti ni\u0161ta. Na\u0161e odustajanje od toga da i\u0161ta poduzmemo ponekad \u0107e biti evolucijski najbolja strategija kako se ne bismo uvukli u problem. Dakle, vi mi napakostite. U meni se odmah javi poriv da uzvratim. No onda se pojavi glas koji ka\u017ee: ‘Bobe ve\u0107 si bio u takvoj situaciji 630 puta. Svaki put si odabrao uzvratiti pakosno i svaki put si vidio da si pogrije\u0161io. Nemoj to sada opet ponoviti’. Me\u0111utim, tada se obi\u010dno pojavi sna\u017eniji glas koji ka\u017ee: ‘Ne, ovaj 631. put sam u pravu.’<\/p>\n

Mislite li da je zbog evolucije gena koja je trajala stotinama milijuna godina neke stvari u na\u0161em pona\u0161anju nemogu\u0107e promijeniti odgojem, kulturom ili obrazovanjem?<\/em><\/p>\n

Mislim da ni\u0161ta u genima nije tako duboko zacrtano da se ne bi moglo mijenjati. Kao \u0161to imamo razvijena svojstva, tako smo razvili i kriti\u010dnost i sklonost promjenama kada je to potrebno. To mo\u017ee biti u odgovoru na utjecaje drugih ljudi ili na neka iskustva iz \u017eivota koja nam pokazuju da neke stvari ne funkcioniraju. Ispri\u010dat \u0107u vam jedan vlastiti primjer. Jednom sam rekao jednom svom prijatelju kako mi je neka \u017eena napisala neko ru\u017eno pismo i kako se spremam napisati joj ne\u0161to ru\u017eno za uzvrat. On me je na to pitao – za\u0161to? Ja sam odgovorio: ‘Zato \u0161to me je povrijedila pa ja \u017eelim nju povrijediti za uzvrat’. No on je na to rekao da \u0107u time posti\u0107i samo to da \u0107e mi ona uzvratiti jo\u0161 jednim ru\u017enim pismom pa u tome ne\u0107e biti nikakvog napretka. Nakon tog razgovora odlu\u010dio sam da joj ne\u0107u napisati ru\u017eno pismo. Zaklju\u010dio sam da je to jedan od razloga za\u0161to su prijatelji vrijedni. Moj prijatelj nije bio povrije\u0111en. On se mo\u017eda identificirao s onim \u0161to sam mu ispri\u010dao, ali nije osobno patio. Stoga nije imao poriv da uzvrati. Mogao je na miru promisliti kako bi stvari trebalo napraviti; ho\u0107e li posljedice neke akcije u budu\u0107nosti biti lo\u0161e. Dakle, budu\u0107i da je bio izvan situacije, mogao mi je dati bolji i objektivniji savjet nego \u0161to sam ga sam sebi mogao dati.<\/p>\n

O RAZO\u010cARANJU FEMINISTICAMA<\/p>\n

Kako vam se \u010dine reakcije feministica u ovom kontekstu? Rekli ste da ste o\u010dekivali da \u0107e vam one biti prirodne saveznice jer smatrate da je \u017eenski spol u mnogo \u010demu superiorniji. No to se nije dogodilo. Kako sada, nakon dugo vremena gledate ne takav obrat?<\/em><\/p>\n

Imam averziju prema ponavljanju stvari, a o ovome \u0107u govoriti na mom predavanju u Zagrebu. No mo\u017eda ipak mogu na\u010deti temu tek toliko da ljudi dobiju neku ideju o \u010demu \u0107u govoriti. Na predavanju \u0107u predstaviti svoje interakcije s prvim valom feministica za koje sam naivno mislio da bi mi mogle biti saveznice. Naime, moja vlastita teorija o tome da je evolucija slijepa za spolne razlike i danas je \u017eiva i dobro se dr\u017ei. Hvala na pitanju. Samo u znanstvenim \u010dasopisima citirana je 11.500 puta. Niti jedan moj rad nije toliko citiran. U toj teoriji nema ni\u0161ta krivoga. Ako bismo spolove promatrali evolucijski, onda je \u017eenski spol dominantan, a ne mu\u0161ki. Koja je definicija ljudskog bi\u0107a? To je stvorenje koje je sposobno stvoriti drugo \u017eivo bi\u0107e iz vlastitog tijela kao svoju kopiju. A tko to \u010dini? U velikoj ve\u0107ini vrsta to \u010dine \u017eenke. Ulaganje u potomstvo tako\u0111er uglavnom dolazi od \u017eenki. Ako se vratimo unazad u evoluciji \u010detiri milijarde godina, znamo da prve tri milijarde uop\u0107e nije bilo mu\u017ejaka. Bilo da je rije\u010d o bakterijama ili jednostani\u010dnim stvorenjima postojala su samo bi\u0107a koja su iz svojih tijela stvarala svoje kopije. U tom smislu \u017eenski je spol prethodio mu\u0161kom oko tri milijarde godina. Sve na\u0161e religije to su izvrnule naglava\u010dke. Bog je mu\u0161ko! Otac, Sin i Duh sveti. Za\u0161to ne Majka, K\u0107i i Duh sveti? Dakle, \u010dak i na elementarnoj razini pitanja kada su se \u017eenke pojavile i sli\u010dno, evolucija je sklona \u017eenskom spolu. Stoga ja volim re\u0107i, o \u010demu \u0107u govoriti i u Hrvatskoj, da je potomstvo na prvom mjestu. Mi poku\u0161avamo za sobom ostaviti \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e potomstva. Nakon toga dolazi glavni investitor u potomstvo, \u0161to su opet gotovo uvijek \u017eenke. Zadnji i najmanje opravdani su mu\u0161karci. To je moje vi\u0111enje stvari. No vratimo se na feminizam. Bio sam \u0161okiran kada sam vidio su me feministice odmah odbacile. A za\u0161to? Zbog iste gluposti o genskom determinizmu. One su htjele da \u017eenski i mu\u0161ki spol u svemu budu identi\u010dni, osim u vanjskom izgledu genitalija i sli\u010dnim sitnicama. Osobito su htjele da mu\u0161karci i \u017eene budu identi\u010dni u pona\u0161anju osim mo\u017eda po tome kako \u0107e se odijevati, malo vi\u0161e ru\u017ei\u010dasto ili u tome sa \u010dime \u0107e se igrati, s lutkama ili kamionima. Htjele su zapravo pretvoriti superiorni spol u inferiorni. Htjele su pokazati da i \u017eene mogu biti jednako pretjerano samouvjerene, jednako nesvjesne, jednako dru\u0161tveno glupe kao i mu\u0161karci. To zna\u010di umanjiti same sebe u ime genske jednakosti. To je besmislica. Na svojem predavanju u Hrvatskoj govorit \u0107u o homoseksualnosti o \u010demu feministice nemaju ba\u0161 puno za re\u0107i. Govorit \u0107u o transseksualnosti, o \u010demu i sam nemam puno \u0161to za re\u0107i, kao i o ubojstvima zbog \u010dasti. O takvim stvarima ljudi koji su odbacili biologiju nemaju puno \u0161to za re\u0107i.<\/p>\n

O VARANJU, SAMOZAVARAVANJU I TRUMPU<\/p>\n

Me\u0111u ostalim razvili ste zanimljivu teoriju o varanju i samo zavaravanju. Kako u tom kontekstu vidite Trumpovu kampanju? Tko tu sve vara i tko se samozavarava?<\/em><\/p>\n

Hahahaha, o moj Bo\u017ee. To je najstra\u0161nija stvar koja se dogodila u ameri\u010dkoj povijesti, a ja sam se rodio u II. svjetskom ratu. Taj tip je jeftini varalica. Cijeli svoj imperij izgradio je na varanju, na otimanju tu\u0111eg novca. Mogu\u0107nost da SAD izabere jeftinog varalicu da vodi zemlju koja ima neproporcionalan utjecaj na svijet je zastra\u0161uju\u0107a. Nedavno je iza\u0161ao jedan \u010dlanak o Donaldu Trumpu. Ja \u017eivim na Jamajci gdje imam svoje imanje, svoj mali tropski raj uz dodatak dosta oru\u017eja, nasilja i kriminala, kako bi mjera bila ba\u0161 kako treba. \u010cesto se \u0161alim da \u0107u, ako Trump postane predsjednik, ostati ovdje. Dakle izi\u0161ao je taj vrlo zanimljiv \u010dlanak u \u010dasopisu Nation. U njemu autorica kre\u0107e od toga kako nitko nikada nije vidio Trumpa da se smije na na\u010din koji bismo uobi\u010dajeno smatrali smijehom. Recimo da ja ka\u017eem ne\u0161to o vama, mo\u017eda i neku kritiku, a vi na to odgovorite: ‘Sredio si me Bobe’ i nasmijete se. Evo upravo se smijete, a \u010dini mi se kao topao osmjeh. No taj tip se uop\u0107e ne smije. On ismijava druge, no ljudi su analizirali 20 godina njegovih snimaka i nigdje nisu na\u0161li da se smije. Prona\u0161li su samo jednu situaciju u kojoj je pas po\u010deo lajati upravo kada je on imitirao Hillary kao da laje. Tada se nasmijao jer je to bila velika koincidencija, i to je jedini primjer. U \u010dlanku se potom citira rad jednog mojeg vrlo kreativnog studenta Roberta Lyncha koji je pokazao da se ljudi koji se puno samozavaravaju malo smiju. On je to mjerio tako da je snimao i analizirao reakcije ispitanika na izvedbu standup komi\u010dara. Postoji jedan program za analizu smijeha. Primjerice, kada je smijeh neiskren, o\u010di se ne smiju. Ako je osmjeh topao, pojavit \u0107e se i bore oko o\u010diju. Otkrio je jaku korelaciju koja je pokazala da ljudi koji se vi\u0161e samozavaravaju, manje smiju. Autorica teksta tu analizu primjenjuje na Trumpa i zaklju\u010duje da se on jako samozavarava. Na kraju navodi psihijatra koji ka\u017ee da je humor dobar za hvatanje u ko\u0161tac s vlastitim sramom. Sram je sna\u017eniji osje\u0107aj u \u017eivotu od osje\u0107aja krivnje. Primjerice, ako sam nekoga povrijedio, a stvar nije previ\u0161e ozbiljna, trebam se samo ispri\u010dati. Ja s time nemam problema. Time \u0107u stvar skinuti sa savjesti. No sram nastaje kada sami sebi u\u010dinite ne\u0161to na\u017eao jer se sramite onoga \u0161to ste u\u010dinili. Ja osobno ne znam puno o tome, no znam da me neke stvari koje sam napravio prije 20 ili 30 godina, a kojih se sramim, i dan danas jo\u0161 uvijek peku. Autorica tvrdi da se osoba koja ima smisla za humor i koja se mo\u017ee smijati, tako\u0111er mo\u017ee dobro nositi s vlastitim sramom. Trump to ne mo\u017ee.<\/p>\n

Mislite li da se i Trumpovi sljedbenici tako\u0111er samozavaravaju?<\/em><\/p>\n

Slo\u017eio bih se. Mislim da on odli\u010dno igra na njihovo samozavaravanje. U SAD-u smo posljednjih godina imali neka izuzetna iskustva. Budu\u0107i da danas svatko ima mobitel, svatko mo\u017ee snimati slike ili video zapise. Stoga danas imamo snimke policijskih ubojstava gra\u0111ana. To se sada sve promijenilo. Policajci \u010desto znaju lagati, no sada postoje snimke koje to pokazuju. Crnci su stoga skovali slogan ‘crni \u017eivoti su va\u017eni’. \u0160to su bijelci na to smislili? Izi\u0161li su sa sloganom ‘bijeli \u017eivoti su va\u017eni’. No mi u skladu s tim sloganom \u017eivimo ve\u0107 400 godina. Otkad su bijelci stigli ovamo, nitko nikada nije tvrdio da bijeli \u017eivoti nisu va\u017eni. Jesu li pritom \u017eivoti ameri\u010dkih Indijanaca bili va\u017eni? Nikako. Pobijeno ih je 20-ak milijuna. SAD je utemeljen na genocidu, budimo iskreni. Dakle, on \u0107e igrati na takve gluposti kao \u0161to je ‘bijeli \u017eivoti su va\u017eni’. On je jeftini prevarant. No u tome je uspje\u0161an.<\/p>\n

O CRNIM PANTERAMA, RAZBOJNICIMA, OTKAZU…<\/p>\n

\u017divjeli ste prili\u010dno uzbudljiv \u017eivot. Bili ste \u010dak \u010dlan Crnih pantera sve dok vas Huey Newton nije ekskomunicirao, kako je sam rekao za va\u0161e dobro. Zanimalo bi me \u0161to je to bilo, je li vam \u017eivot bio u opasnosti?<\/em><\/p>\n

U to vrijeme bio sam u psiholo\u0161ki pobu\u0111enom stanju uma. Naime, meni je utvr\u0111en bipolarni poreme\u0107aj. Takvi ljudi prolaze kroz faze ushita da bi zatim pali u depresiju i potom se ponovno oporavili. U to vrijeme bio sam u ushi\u0107enom stanju \u0161to je smetalo neke \u010dlanove. No bio sam za\u0161ti\u0107en jer je on bio vo\u0111a skupine. Stoga, kad je on rekao da me izbacuje za moje vlastito dobro, zapravo je odlu\u010dio da \u0107e me izbaciti sa svojeg teritorija. Tehni\u010dki je upotrijebio ba\u0161 taj biolo\u0161ki izraz. Pritom je mislio na teritorij Oaklanda gdje su utemeljene Crne Pantere.<\/p>\n

Meni je osobno bilo zanimljivo \u010ditati o tome kako ste \u017eivjeli vrlo uzbudljiv \u017eivot. Me\u0111u ostalim dva puta su vas napali plja\u010dka\u0161i. Jednom ste se \u010dak obra\u010dunali s njima. Tako\u0111er mi je bilo zanimljivo vidjeti kako ste se u par navrata, u \u017eelji da budete vjerodostojni, okrenuli protiv svojih kolega i svojeg vlastitog sveu\u010dili\u0161ta. Primjerice, htjeli ste da se povu\u010de jedan rad u presti\u017enom \u010dasopisu Nature, na kojem ste bili koautor, jer je va\u0161 kolega fabricirao neke rezultate. Kako se to odrazilo na va\u0161 \u017eivot i va\u0161u karijeru? Netko bi mogao re\u0107i da vam nije \u0161tetilo jer vam je \u0160vedska kraljevska akademija ipak dodijelila nagradu Crafoord Prize. No kako vi do\u017eivljavate?<\/em><\/p>\n

Mene su izbacili sa sveu\u010dili\u0161ta. Od srpnja vi\u0161e nisam zaposlen. To je stra\u0161na cijena jer sam sposoban pou\u010davati jo\u0161 nekih pet ili \u0161est godina, a kada se to prera\u010duna, to je oko milijun dolara. Tu je tako\u0111er novac za mirovinu i zdravstveno osiguranje. Sve to mi je oduzeto tako da sada tragam za novim poslom. No u tom slu\u010daju ja jednostavno nisam imao izbora. Otkrio sam prijevaru u vlastitom radu u kojem smo mjerili simetriju tijela i sposobnosti kod djece na Jamajci prije 20 godina. Od tada smo ih postojano pratili. \u010covjek koji mi je do\u0161ao na postdoktorat bio je prevarant. On je odradio statistiku, budu\u0107i da ja ne znam statistiku. Osim \u0161to je krivo odradio statistiku, promijenio je i neke podatke. Kada sam to dokazao, poku\u0161ao sam povu\u0107i rad. Nature se slo\u017eio pod uvjetom da ga povuku i drugi autori. No dvojica nisu pristali, a Nature je rekao da mo\u017eemo objaviti povla\u010denje u nekom kratkom tekstu od nekoliko stotina rije\u010di. Tako sam otkrio stvari koje su me iznenadile \u2013 da Nature, koji je jedan od najutjecajnijih znanstvenih \u010dasopisa svijeta nije htio da se vidi da su objavili rad koji je prijevara. Kona\u010dno je Nature objavio tekst o povla\u010denju, no na takav na\u010din kao da je bio problem u mojim podacima, a ne u statisti\u010dkoj obradi. Druga stvar je da ni moje sveu\u010dili\u0161te ni moji kolege nisu bili zadovoljni. Govorili su mi da sam mogao razotkriti prijevaru, ali da je nisam morao razglasiti, da nisam morao povla\u010diti \u010dasno ime Rutgersa po blatu. Kona\u010dno su mi na ru\u017ean na\u010din oduzeli posao.<\/p>\n

Dakle, bio sam relativno neustra\u0161iv u \u017eivotu, no samo kada nisam bio u krivu. Ako sam u krivu bje\u017eat \u0107u i od zeca. No ako nisam u krivu, a vi jeste, onda mo\u017eete biti 30 posto te\u017ei od mene, a ja \u0107u vam se ipak najvjerojatnije suprotstaviti. To je odavno moja osobina. Kada sam imao 14 godina neki me je nasilnik bacio na tlo jer sam navodno razgovarao s njegovom djevojkom. To mi se nikako nije svidjelo. Oti\u0161ao sam u knji\u017earu, kupio knjigu od Johna Lewisa o boksanju i po\u010deo raditi sklekove. U \u0161koli sam se pridru\u017eio boksa\u010dkom timu i nau\u010dio boksati. Kasnije na Jamajci kada su mi zaprijetili da \u0107e me ubiti ma\u010detama, upotrijebio sam vje\u0161tinu rukovanja nun\u010dakama i no\u017eem. Razbojnici to nisu o\u010dekivali od nekog omanjeg bijelca. Dakle, ja se spremno suprotstavljam nasilnicima, a smatram i da imam integriteta. Stoga sam iznena\u0111en kada vidim da ga neki nemaju. U tom kontekstu do\u0161ao sam na jednu \u0161alu. Jo\u0161 od vremena Darwina postoje alternativne teorije prema kojima prirodna selekcija favorizira ono \u0161to je dobro za vrstu ili ponekad za kulturu ili grupu. U tom slu\u010daju mi smo evoluirali kako bi vrsta lak\u0161e pre\u017eivjela. To je glupost. Individualna reproduktivna uspje\u0161nost unutar vrste je klju\u010d. Dakle, geni pridonose uspjehu reprodukcije i pre\u017eivljavanju pojedinca. Je li to dobro ili nije za vrstu, treba vidjeti. Ja sam se stoga \u0161alio da se ja, da je kojim slu\u010dajem tuma\u010denje bilo da prirodna selekcija slu\u017ei pre\u017eivljavanju vrste, ne bih gnjavio da postanem biolog. Jer mi jo\u0161 uvijek ne znamo \u0161to to\u010dno zna\u010di termin vrsta. Dakle, mi bismo u srcu na\u0161e discipline imali konstrukt koji bi bio vrlo slab. Da je bilo tako, ja ne bih ni krenuo u biologiju.<\/p>\n

O HOMOSEKSUALNOSTI I GLUPOSTI HOMOFOBA<\/p>\n

To \u0107e biti prvi put da dolazite u Hrvatsku? Planirate li ostati du\u017ee i posjetiti mo\u017eda obalu?<\/em><\/p>\n

Ne, obala me ne zanima. Nagledao sam se puno obala \u0161irom svijeta. Zanimaju me ljudi u Zagrebu i kako misle. Planirano je da odr\u017eim \u010detiri predavanja. Rekli su mi da u Hrvatskoj postoje kreacionisti pa da bih mogao ne\u0161to i njima poru\u010diti. Ja sam na to odgovorio da im mogu posvetiti najvi\u0161e pola sata. Ideje kakve \u010dujemo u Bibliji, da smo stvoreni prije 6.000 godina, previ\u0161e su budalaste da bih se njima bavio. Ne znam gdje je Hrvatska u tom kontekstu.<\/p>\n

Govorit \u0107ete i o homoseksualnosti, zar ne? Naime, ovdje u Hrvatskoj imamo medicinske stru\u010dnjake i biologe koji \u010dak na dr\u017eavnoj televiziji izjavljuju da je homoseksualnost neprirodna i da je svojevrsna bolest koja se mo\u017ee lije\u010diti.<\/em><\/p>\n

\u010cuo sam za to. To su sranja, to\u010dka. Prije svega postoje neki pseudoznanstvenici, kao jedan na\u0161 fizi\u010dar na jednom sveu\u010dili\u0161tu koji doslovce vjeruje da je homoseksualnost bolest koju uzrokuje nekakav parazit. U tom slu\u010daju ona bi se prenosila seksom me\u0111u mladi\u0107ima. Mi znamo da homoseksualnost ne kre\u0107e na takav na\u010din. Postoje poneki dje\u010daci koji budu zlostavljani pa u\u0111u u takav stil \u017eivota, a da s njime nisu zadovoljni jer su zapravo heteroseksualni. No ve\u0107ina ne postaje homoseksualcima na takav na\u010din. Neki dan sam vidio fotografiju dvojice 15-godi\u0161njaka u Iranu koji su bili uhva\u0107eni jer su se zabavljali jedan s drugim. Ne znam jeste li \u010duli za to, ali postoji stara perzijska izreka koja ka\u017ee: ‘Jedna stvar koja nikada nije vi\u0111ena kod mula (islamski vjerski vo\u0111a) jest samilost’. Kada pogledate za \u0161to sve ljude vje\u0161aju u Iranu, a u posljednje vrijeme ih vje\u0161aju jako puno, to je ludo. Dakle, takvim ljudima \u0107u pokazati da postoje geni za homoseksualnost. Oni su relativno \u010desti, udio u populaciji im je oko tri posto. Mi smo ih locirali, a jedan od njih je vrlo zanimljiv. Govorit \u0107u i o homofobiji. Te budale \u0107e mo\u0107i vidjeti slike svoje psihe, ako to \u017eele. Neki su homoseksualnost poku\u0161ali objasniti ulaganjem homoseksualaca u ro\u0111ake. No ta je teorija imala dosta problema, a najve\u0107i je bio seks. Ako se homoseksualac ne reproducira, onda bi bio najbolji nositelj svojstva investiranja u ro\u0111ake. No ako je homoseksualac, onda \u0107e najve\u0107i dio njegove energije i\u0107i u vo\u0111enje gej \u017eivota ili u to da se skrasi s jednim mu\u0161karcem i da \u017eive zajedno kao par, ali bez djece. Dakle, oni \u0107e voditi udoban \u017eivot vi\u0161e srednje klase bez djece, umjesto da posvete energiju \u017eeni i reprodukciji. Stoga se ta teorija ulaganja u ro\u0111ake mo\u017ee odbaciti. No postoji jedan gen koji predodre\u0111uje mu\u0161karce da postanu homoseksualci, a on, kada se na\u0111e kod \u017eene, ima pozitivan utjecaj na njezin seksualni uspjeh. Zato je koristan i pre\u017eivljava. O tome \u0107u, me\u0111u ostalim, govoriti. U SAD-u konzervativni kr\u0161\u0107ani imaju sklonost da ka\u017eu da se ljudi ne ra\u0111aju kao homoseksualci nego da takvima postaju. Mo\u017eda je tako i u Hrvatskoj. Pitao sam se za\u0161to je to tako. \u010cini mi se da je stvar u tome da kao konzervativni kr\u0161\u0107ani ne mogu zamisliti da se netko ra\u0111a kao homoseksualac jer bi to u tom slu\u010daju bila Bo\u017eja odgovornost budu\u0107i da nam je on dao biologiju.<\/p>\n

Index.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prirodna selekcija nam daje silu koja djeluje u evoluciji i daje nam ono \u0161to ta sila odabire \u2013 to su svi geni<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":214598,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-214597","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/214597","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=214597"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/214597\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/214598"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=214597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=214597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=214597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}