{"id":214356,"date":"2016-10-06T09:38:45","date_gmt":"2016-10-06T07:38:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=214356"},"modified":"2016-10-06T09:39:30","modified_gmt":"2016-10-06T07:39:30","slug":"trump-je-zastrasujuca-figura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/10\/06\/trump-je-zastrasujuca-figura\/","title":{"rendered":"Trump je zastra\u0161uju\u0107a figura"},"content":{"rendered":"

Autor: Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n

\u010cesto kao najve\u0107u prijetnju planeti navodite nuklearnu opasnost, pored globalnog zatopljenja. Koliko je velika ta prijetnja?<\/em><\/p>\n

\"Noam-Chomsky\"<\/a>Situacija je vrlo ozbiljna. Ne ka\u017eem to samo ja. Svake godine od po\u010detka nuklearne ere skupina znanstvenika odlu\u010duje o namje\u0161tanju \u2018Sata sudnjega dana\u2019, s tim da pono\u0107 ozna\u010duje na\u0161 kona\u010dan kraj. Pretpro\u0161le i pro\u0161le godine do\u0161li smo na tri minute do pono\u0107i, \u0161to je najbli\u017ee od ranih osamdesetih, kad je umalo do\u0161lo do rata izme\u0111u SAD-a i Rusije. Bilo je to u kontekstu prikrivenih tenzija izme\u0111u dviju dr\u017eava, kad je Amerika postavila u Europi nove razorne projektile tipa Pershing II. Reaganova administracija vodila je ratne igre, simuliraju\u0107i napade, pa i nuklearne, na Rusiju. Cilj je bio izvu\u0107i informacije o njihovoj obrani. No Rusi su, pokazuju relativno nedavno deklasificirani dokumenti, ozbiljno shvatili prijetnje: bili smo ekstremno blizu kona\u010dnog nuklearnog rata. Pokazalo se da je taj mogu\u0107i smjer zaustavljen zahvaljuju\u0107i individualnim odlukama relativno ni\u017eerangiranih pojedinaca na obje strane. Kazaljka na \u2018Satu sudnjeg dana\u2019 na istom je mjestu kao u tim okolnostima. Dokumenti pokazuju da smo u 70 godina puno puta bili blizu nuklearnom ratu, \u0161to zbog pojedinih politi\u010dara, \u0161to zbog gre\u0161aka s tehnologijom. Zapravo, pravo je \u010dudo da smo pre\u017eivjeli do danas i mislim da ne mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107emo stalno imati sre\u0107e.<\/p>\n

Nejednakost je pove\u0107ana<\/strong><\/p>\n

Koliko tome doprinose sada\u0161nje rusko-ameri\u010dke tenzije?<\/em><\/p>\n

Obama je najavio program vrijedan bilijun dolara za sljede\u0107ih nekoliko desetlje\u0107a, kojim \u0107e se modernizirati i nadgraditi sustav nuklearnog naoru\u017eanja, uklju\u010duju\u0107i vrlo opasno oru\u017eje prilago\u0111eno napadima manjih razmjera. Mogu\u0107e je dakle njegovo takti\u010dko kori\u0161tenje na rati\u0161tu, \u0161to mo\u017ee eskalirati u globalni nuklearni rat. SAD je postavio obrambeni proturaketni sustav blizu Rusije i Rumunjske. Obje strane shva\u0107aju da je spomenuti sustav zapravo oru\u017eje za prvi udar.<\/p>\n

NATO se jo\u0161 za vrijeme Clintona pribli\u017eio ruskim granicama, iako je obe\u0107ao Gorba\u010dovu da to ne\u0107e u\u010diniti?<\/em><\/p>\n

Gorba\u010dov je jo\u0161 1991. predlo\u017eio dugoro\u010dni, euroazijski sigurnosni sustav, u koji bi bila uklju\u010dena Rusija i koji bi uklju\u010divao centre u gradovima kao \u0161to su Bruxelles, Ankara, Moskva, mo\u017eda i neki na Dalekom istoku. Sustav bi bio dizajniran tako da smanji me\u0111unarodne tenzije i pokrene suradnju na mnogim razinama. Zapad je to odbio, u ime drugih prijedloga, prvenstveno pro\u0161irenja NATO-a na istok. Ljudi poput Georgea Kennana i neki stariji politi\u010dari upozoravali su 1990-ih da je takvo pro\u0161irenje povijesna gre\u0161ka koja bi mogla dovesti do tragi\u010dnih posljedica. Njihova predvi\u0111anja dobivaju utemeljenje u stvarnosti. SAD nikad ne bi tolerirao takve poteze blizu svojih granica. Teoretski, sustav je postavljen zbog Irana, ali to nije vjerodostojno obja\u0161njenje. To je, dakako, prijetnja za Ruse. Rusi rade istu stvar s druge strane granice i pove\u0107avaju vojne snage. Treba uzeti u obzir i doga\u0111aje na drugim mjestima u svijetu, poput onih u Ju\u017enom kineskom moru. Prijetnja je, mislim, jako ozbiljna.<\/p>\n

Kako gledate na predvi\u0111anja da \u0107e potencijale supersile razviti Kina i neke druge zemlje?<\/em><\/p>\n

Kina i druge va\u017ene rastu\u0107e sile imaju velike unutarnje probleme i ni u kojem slu\u010daju ne dolaze do razmjera mo\u0107i kakve ima SAD. Svijet u tom kontekstu postaje raznovrsniji, ali unato\u010d kontinuiranom padu od Drugog svjetskog rata, ne postoji konkurent SAD-u za globalno hegemonsku mo\u0107 u predvidljivoj budu\u0107nosti.<\/p>\n

\u0160to bi se u slu\u010daju izborne pobjede Donalda Trumpa moglo dogoditi po pitanju me\u0111unarodne sigurnosti?<\/em><\/p>\n

Nemogu\u0107e je predvidjeti. Rije\u010d je o zastra\u0161uju\u0107oj figuri, jer se ne zna \u0161to bi on mogao u\u010diniti. Ne zna vjerojatno ni on sam. Ideja da ignorantski megaloman ima prst na okida\u010du za nuklearnu bombu je zastra\u0161uju\u0107a. Zasad je u javnost zazivao mjere koje bi uvelike pove\u0107ale me\u0111unarodnu nesigurnost. Zatra\u017eio je raskidanje dogovora s Iranom, koji ima mane, ali je smanjio mogu\u0107nost direktnog ratnog konflikta, pa i opciju izbijanja nuklearnog sukoba u toj nestabilnoj regiji.<\/p>\n

Njegove stavove o klimatskim promjenama dijelili su i drugi kandidati Republikanske stranke, koje ste nedavno nazvali \u2018kandidatima za najopasniju organizaciju u ljudskoj povijesti\u2019?<\/em><\/p>\n

Uz mogu\u0107nost nuklearnog sukoba, drugi razlog za pomicanje \u2018Sata sudnjeg dana\u2019 je rastu\u0107a prijetnja klimatskog uni\u0161tenja, koja je jako ozbiljna. Prema mi\u0161ljenju 150 uglednih znanstvenika, postoji bojazan da bi globalno zagrijavanje moglo biti nepovratno. S jedne strane republikanski kandidati smatraju da se klimatske promjene ne doga\u0111aju, dok s druge strane pojedinci koji su u manjini priznaju postojanje promjena, istovremeno isti\u010du\u0107i da ni\u0161ta ne treba poduzeti. Demokrati barem priznaju postojanje problema i potrebu za djelovanjem. Trump pak poziva na sna\u017eno pove\u0107anje potro\u0161nje fosilnih goriva i destruktivnih termoelektrana, dokidanje regulatornog sustava i odustajanje od klimatskog sporazuma u Parizu, koji je temeljen na dobroj volji potpisnika. Tu je i \u010dinjenica da se Trump, ba\u0161 kao i svi njegovi doju\u010dera\u0161nji protukandidati u stranci, zala\u017ee za pove\u0107anje ionako enormnog vojnog bud\u017eeta. U tom slu\u010daju Trumpova pobjeda je ne samo opasna, nego potencijalno katastrofalna.<\/p>\n

Kako ocjenjujete ekonomsku situaciju u SAD-u? Slu\u0161amo da se burza oporavila i da ne bismo trebali o\u010dekivati novu krizu u bli\u017eoj budu\u0107nosti?<\/em><\/p>\n

To uop\u0107e nije tako jasno. Oporavak je bio jako spor. Procjene kazuju da je izgubljeno oko dva bilijuna dolara BDP-a zbog toga \u0161to oporavak nije bio dovoljno brz, kao \u0161to je mogao biti da je dr\u017eava raznim mjerama poticala rast ekonomije. Nezaposlenost je prema brojkama mala, ali se ne uzima u obzir veliki broj ljudi koji su prestali biti dio radne snage jer su, zapravo, odustali od svega. Jedna stvar je, me\u0111utim, zabilje\u017eila oporavak: burza. No od toga ima koristi manji dio me\u0111u jedan posto najbogatijih. Postoje prijetnje novog pucanja nekretninskog balona. Od ranih 1980-ih i po\u010detka neoliberalnog perioda zabilje\u017eeni su du\u017ei periodi rasta, ali su dobrim dijelom bili temeljeni na \u2018balonima\u2019. Za vrijeme Reagana potaknuti su \u0161tednjom i zajmovima, Clintonovo vrijeme obilje\u017eio je tehnolo\u0161ki balon, dok su Bushov mandat i po\u010detak Obaminog obilje\u017eili financijski i nekretninski balon. Mogu\u0107e je da do\u0111e do novih, jer je rije\u010d o nezdravom rastu ekonomije. Nejednakost je zna\u010dajno pove\u0107ana. Realne pla\u0107e radnika su dobrim dijelom kao prije 30 godina. Sve ve\u0107e dobiti od pove\u0107anja produktivnosti i rasta oti\u0161le su u ruke manjine najbogatijih. No \u0161to se ti\u010de oporavka, situacija je bolja nego u Europi.<\/p>\n

Napustili su radni\u0161tvo<\/strong><\/p>\n

Koliko su tome doprinijele europske antirecesijske politike?<\/em><\/p>\n

One su regresivnije nego u SAD-u. Destruktivne europske politike mjera \u0161tednje dizajnirane su za rastakanje socijalne dr\u017eave, dok su ovdje mjere bile ekonomski racionalnije i manje \u2018dizajnirane\u2019 od europskih.<\/p>\n

Koliko je trenutni rast desnog ekstremizma uzrokovan odustajanjem lijevih i socijaldemokratskih opcija od klasnih pitanja?<\/em><\/p>\n

Utjecaj je dosta ozbiljan. U davnoj pro\u0161losti ameri\u010dka Demokratska stranka dobrim je dijelom bila stranka radni\u010dke klase. No u ranim 1970-ima napustila je radni\u0161tvo, pre\u0161la na bijelu urbanu klasu i vi\u0161e radnike ne smatra svojom bazom. Republikanci su stranka korporativne Amerike i njihove politike jako su \u0161tetne za radnike. No u nedostatku zna\u010dajnije alternative upravo njima gravitiraju bijeli pripadnici radni\u010dke klase. Stvar se mo\u017ee sagledati i kroz fenomen Bernieja Sandersa \u010dija je popularnost bila iznena\u0111enje na mnogo razina. Spominjao je politi\u010dku revoluciju, zazivaju\u0107i, me\u0111utim, tradicionalne New Deal politike. U 1950-ima bi njegove prijedloge prihvatili republikanski konzervativci poput predsjednika Eisenhowera, nasuprot desnim regresivnim politikama koje su nastale kao posljedica neoliberalnog razdoblja u zemlji u kojoj je mo\u0107 najve\u0107im dijelom u rukama privatnog korporativnog sektora.
\n
\nKakva je situacija po tom pitanju u Europi?<\/em><\/p>\n

Poraz socijaldemokratskih stranaka u Europi, koje su bile podvrgnute konstantnom napadu tijekom neoliberalnog perioda, jest u tome \u0161to jednostavno nisu za\u0161titile klasne interese radnika. Europa danas osje\u0107a te pogubne posljedice, uslijed rasta jako opasnih krajnje desnih opcija. Ljudi mojih godina pamte 1930-e. Nije optimisti\u010dno vidjeti neonacisti\u010dku stranku nadomak vlasti u Austriji ili da desna stranka s vidljivim naznakama neofa\u0161izma u Njema\u010dkoj ostvaruje zna\u010dajan uspjeh na regionalnim izborima. To je, pored svega, jo\u0161 jedan od simptoma kolapsa centristi\u010dkih politi\u010dkih sistema i tradicionalnih opcija diljem zapadnog svijeta.<\/p>\n

Minulo razdoblje u Europi obilje\u017eeno je valom izbjeglica. Kako gledate na pripadaju\u0107e europske politike?<\/em><\/p>\n

Takozvana izbjegli\u010dka kriza u Europi po mom je mi\u0161ljenju moralna kriza, a ne problem apsorbiranja izbjeglica. Europa je prili\u010dno bogata regija, kao i SAD, i sigurno ima kapaciteta zaprimiti velik broj izbjeglica koje bi dugoro\u010dno mogle biti od koristi europskim dr\u017eavama, suo\u010denim s padom radnog stanovni\u0161tva. Podaci iz SAD-a kazuju kako imigranti iz Centralne Amerike u velikom broju ve\u0107 u prvoj generaciji zna\u010dajno doprinose rastu ekonomije. Isto bi se, jo\u0161 i vi\u0161e, odnosilo na Europu. Kad usporedimo europski prihvat izbjeglica sa siroma\u0161nijim zemljama, poput Jordana, gdje trenutno \u017eivi oko 40 posto izbjeglica, Europa zaprima tek nekoliko postotaka. EU dosta efektno radi na nametanju \u017eestokih mjera \u0161tednje koje uni\u0161tavaju siroma\u0161nije zemlje i koriste bankama s europskog sjevera, ali je sustav zakazao po pitanju odgovora na ljudske katastrofe koje su dobrim dijelom rezultat zapadnih intervencija.<\/p>\n

Tu je i povijest koju spominjete?<\/em><\/p>\n

Tako je. Povijest euro-ameri\u010dkih akcija u regijama koje su dobrim dijelom generirale izbjeglice. Konflikti na podru\u010dju isto\u010dnog Mediterana ve\u0107im su dijelom posljedica britansko-ameri\u010dke intervencije u Iraku. Doveli su do milijuna izbjeglica, stvorili ve\u0107inu temelja za nastanak ISIS-a i pokrenuli etni\u010dke konflikte koji sad rasturaju regiju. Europske zemlje poput Francuske i Britanije bombardirale su i uni\u0161tile Libiju, dale je u ruke militanata i radikalno pove\u0107ale broj \u017ertava. Otvoren je protok d\u017eihadista i oru\u017eja, najve\u0107im dijelom u zapadnu Afriku i zemlje poput Nigerije, koje su trenutno najve\u0107e svjetsko popri\u0161te najezde ekstremnog islamskog terorizma. To je dijelom doprinijelo i izbjegli\u010dkom valu iz afri\u010dkih regija koje, pored svega, ve\u0107 stolje\u0107ima sna\u017eno pate od europskih intervencija. Reakcije na to su ekstremne desne stranke. Mislim dakle da je ovo fundamentalno moralna i kulturalna kriza.<\/p>\n

Ima obe\u0107avaju\u0107ih pokreta<\/strong><\/p>\n

Mislite li da me\u0111unarodni sudovi u kontekstu bliskoisto\u010dnih intervencija imaju dovoljno materijala da sude Bushovoj i Obaminoj administraciji?<\/em><\/p>\n

Kad bi me\u0111unarodni sudovi mogli funkcionirati, onda bi, naravno, to mogli u\u010diniti. Temelja za to je mnogo: invazija na Irak je primjerice \u0161kolski primjer agresije kakva je osu\u0111ena u N\u00fcrnbergu nakon Drugog svjetskog rata. Pravosudni sustav, me\u0111utim, ne funkcionira na taj na\u010din. Mo\u017ee biti usmjeren na slabe i bespomo\u0107ne, najve\u0107im dijelom Afrikance, ali ne i na bogate i mo\u0107ne. Jedna me\u0111unarodna anketa Gallupa pokazala je da najvi\u0161e ispitanika navodi SAD kao zemlju koja je glavna prijetnja svjetskom miru, o \u010demu ameri\u010dki mediji nisu izvijestili. S druge strane, globalne akcije dronovima u mandatu Baracka Obame su kampanje terorizma. Da Iran na globalnoj razini ga\u0111a ljude koje sumnji\u010di da mu \u017eele nauditi, to bi se smatralo terorizmom.<\/p>\n

\u010cesto se u slu\u010daju imigranata iz Latinske Amerike, pored intervencija SAD-a, referirate i na posljedice \u2018sporazuma o slobodnoj trgovini\u2019. Postoje bojazni da bi sli\u010dan sporazum koji dogovaraju SAD i EU mogao pokrenuti jo\u0161 ja\u010di val migracija iz europskog juga prema bogatijem sjeveru?<\/em><\/p>\n

Takvi se sporazumi \u010desto nazivaju sporazumima o slobodnoj trgovini, iako nemaju veze sa slobodnom trgovinom. Zapravo, malo ih toga uop\u0107e povezuje sa samom trgovinom. Rije\u010d je o protekcionisti\u010dkim sporazumima \u010diji je cilj pove\u0107anje prava investitora i korporacija nau\u0161trb dr\u017eava. Ostali efekti su od rubne va\u017enosti, mogu biti poprili\u010dno \u0161tetni i, izme\u0111u ostalog, dovesti do internih migracija iz europske periferije na sjever, kako i sami opisujete.<\/p>\n

Tvrdite da su, pored tradicionalnih politi\u010dkih opcija, i institucije mo\u0107i tako\u0111er krhke i da forsiraju politike koje se odr\u017eavaju zahvaljuju\u0107i propagandi i ideologiji, odnosno uvjeravanju ljudi u njihovu bespomo\u0107nost. Kakva je, u tom kontekstu, situacija s doprinosom masovnih medija odr\u017eavanju statusa quo, koju ste prije gotovo 30 godina opisali u knjizi \u2018Proizvodnja pristanka\u2019?<\/em><\/p>\n

Mislim da su temeljne strukture otprilike iste. Sustav je uspje\u0161niji u nekim aspektima, manje uspje\u0161an u drugima. Kad smo kolega Edward Herman i ja a\u017eurirali drugo izdanje, ispostavilo se da ne postoje razlozi za zna\u010dajnije promjene sadr\u017eaja. Mediji koji dopiru do najve\u0107eg postotka stanovni\u0161tva i dalje su u najve\u0107em dijelu pod korporativnom kontrolom i vrlo restriktivni.<\/p>\n

Vidite li mo\u017eda negdje zna\u010dajnije artikulacije pobune?<\/em><\/p>\n

Da. Fenomen Sandersa bio je poprili\u010dno frapantan. Tu su jo\u0161 i pokreti poput Podemosa ili ranije Syrize. Ima jo\u0161 brojnih pokreta koji su obe\u0107avaju\u0107i. Mnogo je, zapravo, opcija i mogu\u0107nosti. Black Lives Matter, recimo, tako\u0111er obe\u0107ava. Iako i tamo ima problema, rije\u010d je o va\u017enom pokretu.<\/p>\n

Portal novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Noam \u010comski: Ideja da ignorantski megaloman ima prst na okida\u010du za nuklearnu bombu je zastra\u0161uju\u0107a<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-214356","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/214356","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=214356"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/214356\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=214356"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=214356"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=214356"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}