{"id":214246,"date":"2016-10-04T08:39:50","date_gmt":"2016-10-04T06:39:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=214246"},"modified":"2016-10-04T08:40:49","modified_gmt":"2016-10-04T06:40:49","slug":"ovo-je-8-najcescih-mitova-o-pobacaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/10\/04\/ovo-je-8-najcescih-mitova-o-pobacaju\/","title":{"rendered":"Osam naj\u010de\u0161\u0107ih mitova o poba\u010daju"},"content":{"rendered":"

\"pobacaj-mit\"<\/a>\u010clanice feministi\u010dkog kolektiva fAKTIV u srijedu su performansom pred Zagreba\u010dkom katedralom poru\u010dile Katoli\u010dkoj crkvi da prestane zadirati u sekularni prostor te aktivno raditi na ugro\u017eavanju seksualnih i reproduktivnih prava \u017eena. Povodom Globalnog dana akcije za siguran i legalan poba\u010daj razbile su 8 tanjura s 8 naj\u010de\u0161\u0107ih mitova koje Crkva i njene pomo\u0107ne udruge \u0161ire javnim prostorom. Osim doslovnog razbijanja tanjura s mitovima, fAKTIV-ke su iznijele i argumentaciju za svaki razbijeni mit: <\/p>\n

1. Poba\u010daj je dostupan svima u Hrvatskoj – MIT<\/p>\n

U Hrvatskoj je na snazi Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlu\u010divanje o ra\u0111anju djece koji definira poba\u010daj kao medicinski zahvat koji se vr\u0161i na zahtjev trudne \u017eene te jam\u010di \u017eenama pristup ovoj vrsti lije\u010dni\u010dke usluge pod uvjetima propisanim samim zakonom. Vi\u0161e istra\u017eivanja provedenih zadnjih godina pokazalo je kako se poba\u010daj na zahtjev ne vr\u0161i u svim bolnicama u okviru dr\u017eavnog sustava zdravstvene za\u0161tite koje imaju organiziranu jedinicu za ginekologiju i porodiljstvo, naj\u010de\u0161\u0107e se opravdavaju\u0107i prizivom savjesti lije\u010dnica\/ka. Ukoliko bolnica nije sposobna osigurati \u017eenama pristup poba\u010daju na zahtjev, propisi ure\u0111uju kako je Ministarstvo zdravlja zadu\u017eeno omogu\u0107iti dostupnost ove zdravstvene usluge u odre\u0111enoj ustanovi. Kao posljedica izra\u017eene autonomije lokalnih bolnica koje ne \u017eele vr\u0161iti poba\u010daj na zahtjev i nepostojanja odgovornog mehanizma Ministarstva zdravlja koji bi vr\u0161io kontrolu dostupnosti poba\u010daja u dr\u017eavnom sustavu zdravstvene za\u0161tite, javljaju se izra\u017eene regionalne razlike. Tako su \u017eene iz manjih sredina ili ruralnih krajeva prisiljene vr\u0161iti poba\u010daj u udaljenijim gradovima, naj\u010de\u0161\u0107e urbanim sredinama. Od bolnice od bolnice razlikuju se i cijene zahvata.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju iz 2014. godine , prosje\u010dna cijena poba\u010daja iznosila je 1.840 kuna, najni\u017ea cijena zabilje\u017eena je za OB Slavonski Brod (860 kuna), a najvi\u0161e za OB Dubrovnik (3000 kuna). Od kirur\u0161kog poba\u010daja jeftiniji je medikamentozni poba\u010daj, ali se trenuta\u010dno izvodi samo u KBC Rijeka. Previsoka cijena drugi je \u010dimbenik koji znatno ograni\u010dava dostupnost poba\u010daja \u017eenama. Siroma\u0161ne i\/ili nezaposlene \u017eene, one iz ekonomski nerazvijenih krajeva, kao i druge koje se nose s ote\u017eanim financijskim i \u017eivotnim uvjetima, te\u0161ko \u0107e ili nikako namaknuti sredstva za zahvat i dodatne izdatke poput tro\u0161ka prijevoza do najbli\u017ee bolnice koja vr\u0161i poba\u010daj na zahvat. Sve u\u010destaliji priziv savjesti, socijalna neosjetljivost i autonomija bolnica pri odre\u0111ivanju cijena poba\u010daja te status quo Ministarstva zdravlja izravno utje\u010du na dostupnost poba\u010daja svim \u017eenama u Hrvatskoj.<\/p>\n

2. \u017dena koja je pobacila vi\u0161e ne mo\u017ee zatrudnjeti – MIT<\/p>\n

Ovo je na\u017ealost vrlo rasprostranjen mit \u010dija je svrha izazivanje straha kod \u017eena, a dana\u0161nja retorika kampanje protiv poba\u010daja fokusira na to kako je zdravstveno opasan. Radi se o klasi\u010dnoj proizvodnji straha koja ima za posljedicu uvjerenje kako je s\u00e2m postupak poba\u010daja iznimno riskantan, iako stru\u010dne studije potvr\u0111uju da je legalni poba\u010daj sigurniji od nekih uobi\u010dajenih medicinskih postupaka (primjerice, od operacije umnjaka). Novija istra\u017eivanja (poput pro\u0161logodi\u0161njeg opse\u017enog istra\u017eivanja Medicinskog Centra u Tel Avivu koje je uklju\u010dilo 13 tisu\u0107a \u017eena) ukazuju kako ne postoji niti jedna razlika u komplikacijama kod za\u010de\u0107a kod \u017eena koje su prethodno imale abortus i onih koje nisu. Stru\u010dnjaci\/kinje za reproduktivno zdravlje, istra\u017eiva\u010di\/ce i ginekolozi\/ginje u praksi jasno tvrde kako se \u017eene koje se odlu\u010de na abortus ne bi trebale zabrinjavati za svoje reproduktivno zdravlje i mogu\u0107nost za\u010de\u0107a zbog ovog medicinskog zahvata. Svaka \u017eena, osim prava na vlastite odluke o svom tijelu i reproduktivnom zdravlju, ima pravo i na stru\u010dnu, informiranu, znanstveno i prakti\u010dno utemeljenu potpunu zdravstvenu skrb umjesto na opasna i la\u017ena zastra\u0161ivanja posljedicama poba\u010daja kakva nude” navodne “klinike za poba\u010daje”.<\/p>\n

3. Poba\u010daj izaziva psihi\u010dke pote\u0161ko\u0107e – MIT<\/p>\n

Ve\u0107ina \u017eena nakon samog postupka ima najnormalnije pomije\u0161ane osje\u0107aje koji su uglavnom kondicionirani i uzrokovani stigmom i negativnom dru\u0161tvenom percepcijom, kao i mitovima i zastra\u0161ivanjima koji prate ovaj medicinski postupak. No, recentna istra\u017eivanja (npr. Instituta Guttmacher) nedvojbeno pokazuju da velika ve\u0107ina \u017eena (95 posto) ne\u0107e za\u017ealiti zbog svoje odluke, te da naposljetku smatraju kako je odluka na poba\u010daj bila ispravna. Nema dokaza da \u017eene koje su odlu\u010dile prekinuti neplaniranu trudno\u0107u vi\u0161e pate od mentalnih pote\u0161ko\u0107a od \u017eena koje iznesu neplaniranu trudno\u0107u.<\/p>\n

Ameri\u010dko udru\u017eenje psihologa (APA) u svom izvje\u0161taju isti\u010de kako neplanirane trudno\u0107e uzrokuju emocionalni stres, te da nema dokaza da prekid neplanirane trudno\u0107e uzrokuje ve\u0107i stres od prvobitnog. Negativni osje\u0107aji nakon poba\u010daja nisu isto \u0161to i uvjerenje kako poba\u010daj nije bio dobra odluka, a jedan od najzna\u010dajnijih faktora koji utje\u010de na kvalitetu mentalnog zdravlja je odgovorno dono\u0161enje odluka \u2013 \u0161to odluka \u017eene o prekidu ili izno\u0161enju neplanirane trudno\u0107e jest.<\/p>\n

4. Poba\u010daj je ubojstvo djeteta – MIT<\/p>\n

Temeljno ljudsko pravo \u017eene je da odlu\u010duje o broju, razmaku i vremenu ra\u0111anja ili ne ra\u0111anja. Opredjeljenje za poba\u010daj nije ubojstvo jer se plod ne mo\u017ee razvijati u potpunoj neovisnosti o \u017eeninom organizmu. Opredjeljenje za poba\u010daj je odluka o neizno\u0161enju ne\u017eeljenog ploda u svom tijelu, odluka o nepreuzimanju materinstva (ili odluka o ne-trudno\u0107i) u datim okolnostima i u konkretnom \u010dasu. Poba\u010daj je legalan medicinski zahvat i nije ubojstvo, a najmanje je ubojstvo djeteta s obzirom na to da fetus jednostavno nije dijete. Zabrana poba\u010daja je \u010din prisile nad \u017eenom koji dokida njenu slobodu samostalnog odlu\u010divanja i pravo na vlastito tijelo i reprodukciju. \u017dene imaju pravo odluke na izbor bez uplitanja “tre\u0107e osobe”.<\/p>\n

5. Zabranom poba\u010daja \u0161titimo \u017eivot – MIT<\/p>\n

Iako inicijative koje se zala\u017eu za zabranu poba\u010daja nagla\u0161avaju kako je njihov primaran cilj za\u0161tititi \u017eivot, istovremeno pokazuju nezainteresiranost i djeluju nau\u0161trb \u017eene, njezinih reproduktivnih prava, zdravlja i \u017eivota. Te\u017ea dostupnost legalnog poba\u010daja, a naro\u010dito njegova zabrana vode do sve ve\u0107eg broja ilegalnih i nesigurnih poba\u010daja koji mogu imati te\u0161ke posljedice po \u017eenino zdravlje ili uzrokovati njezinu smrt. Osu\u0111ivanje \u017eena koje su pobacile ili se raspituju o mogu\u0107nostima poba\u010daja utje\u010de na psihi\u010dko zdravlje \u017eene. Manipulacija informacijama i izno\u0161enje la\u017enih podataka kojima se slu\u017ee razli\u010dite inicijative utje\u010du na mogu\u0107nosti kvalitetnog i pravovremenog informiranja o poba\u010daju te ote\u017eavaju \u017eeninu slobodu odlu\u010divanja. \u017dena ima pravo na autonomiju nad svojim tijelom i samostalno dono\u0161enje odluke o poba\u010daju. Teret trudno\u0107e i prisilan porod, odnosno podre\u0111ivanje \u017eenskog tijela u korist razvoja potencijalnog ljudskog \u017eivota imaju dugotrajne posljedice na fizi\u010dko i psihi\u010dko zdravlje \u017eene. Posljedice zabrane poba\u010daja i nametanja materinstva ne manifestiraju se samo kroz ugro\u017eavanje \u017eeninog zdravlja, ve\u0107 i kroz naru\u0161avanje njezinih \u017eivotnih planova i perspektive te socioekonomskih uvjeta i kvalitete \u017eivota.<\/p>\n

6. Uvo\u0111enjem spolnog odgoja pove\u0107at \u0107e se broj poba\u010daja – MIT<\/p>\n

Brojnim istra\u017eivanjima pokazalo se da se upravo uvo\u0111enjem kvalitetnog spolnog odgoja stopa spolno prenosivih bolesti, ne\u017eeljenih trudno\u0107a i poba\u010daja smanjila. U SAD- u se primjerice u ve\u0107ini \u0161kola promi\u010de zdravstveni odgoj temeljen samo na apstinenciji, dok se u europskim razvijenim zemljama o tome daleko otvorenije govori. Statistike pokazuju da je broj poba\u010daja ve\u0107i u SAD-u nego europskim zemljama. Nadalje, kada se usporede dr\u017eave SAD-a koje u \u0161kolama promi\u010du isklju\u010divo apstinenciju sa dr\u017eavama u kojima \u0161kole imaju kvalitetniji zdravstveni odgoj vidimo iste podatke – i maloljetni\u010dka trudno\u0107a i broj poba\u010daja ve\u0107i je u dr\u017eavama bez zdravstvenog odgoja, odnosno s nekvalitetnom verzijom istog. \u0160to se vi\u0161e promovira apstinencija, a spolni odgoj zatire, ve\u0107i je broj poba\u010daja.<\/p>\n

7. Ginekolozi moraju imati pravo na priziv savjesti – MIT<\/p>\n

Ginekolozi\/ginje su obvezni\/e po\u0161tivati prava pacijentica u reproduktivnoj medicini te njihovu dobrobit smatrati svojom prvom i osnovnom brigom.<\/p>\n

U reproduktivnoj medicini uglavnom se govori o negativnom prizivu savjesti tj. o odbijanju vr\u0161enja nekih medicinskih postupaka koji su dio propisane ginekolo\u0161ko-opstetri\u010dke prakse. Takav je priziv \u010desto religijski, jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e ideolo\u0161ko-politi\u010dki motiviran i ne obazire se na profesionalne obaveze lije\u010dnika\/ca i drugih medicinskih radnika\/ca prema pacijentici. Profesionalna udru\u017eenja koja nastoje pomiriti interese obiju strana i razrije\u0161iti koliziju do koje neminovno dolazi kada se suprotstave profesionalni, eti\u010dki standardi i savjest priziva\u010da uvijek isti\u010du prvenstvo lije\u010dni\u010dkih profesionalno-eti\u010dkih obveza prema pacijentici, a osobni priziv savjesti ostaje sekundaran i ograni\u010den. Neki vide potrebu zabranjivanja prigovora savjesti u medicini. To su, me\u0111u \u010dlanicama EU-a, uostalom ve\u0107 u\u010dinile \u010ce\u0161ka, \u0160vedska, Finska, Island i Bugarska.<\/p>\n

Sloboda priziva savjesti ne smije ugro\u017eavati slobodu \u017eene niti prelaziti granice odre\u0111ene zakonom. Me\u0111utim, u Hrvatskoj se doga\u0111a to da lije\u010dnici pod izgovorom priziva savjesti odbiju izvr\u0161iti abortus u javnoj bolnici, no istu pacijenticu naru\u010de u privatnu kliniku gdje taj medicinski zahvat prika\u017eu kao ne\u0161to drugo. Budu\u0107i da se poba\u010daj prema zakonima RH mo\u017ee provoditi samo u javnim bolnicama, takvom praksom se kr\u0161e legislative, ali i dovode \u017eivoti pacijentica u opasnost. Uz to, statistike o obavljenim poba\u010dajima koje svake godine objavljuje HZJZ stoga ne mogu prikazati to\u010dnu sliku prekida trudno\u0107e u Hrvatskoj.<\/p>\n

8. Zabrana poba\u010daja dovodi do demografskog rasta – MIT<\/p>\n

U Hrvatskoj se veliki naglasak stavlja na populacijsku politiku s obzirom da natalitet ve\u0107 godinama pada. Jedna od stvari koja se spominje u tom kontekstu je i zabrana abortusa. Me\u0111utim, istra\u017eivanja su pokazala da se stope ra\u0111anja ne mogu promijeniti ograni\u010davanjem prava na poba\u010daj. Podaci pokazuju kako razvijene europske zemlje koje bilje\u017ee demografski rast jesu one koje pru\u017eaju socijalnu podr\u0161ku \u017eenama koje se odlu\u010de postati majkama.<\/p>\n

Sustavno i sistematsko promi\u0161ljanje mjera pronatalitetnih politika dovodi do demografskog rasta, a ne zabrana medicinskog zahvata. Ekonomske i socijalne mjere jesu te koje mogu pridonijeti odluci da \u017eena postane majka ili da se odlu\u010di za vi\u0161e djece jer podrazumijevaju kako \u0107e ona imati siguran i adekvatno pla\u0107en posao, pravo na porodiljni dopust te podr\u0161ku socijalnih servisa.<\/p>\n

Demografska \u0107e se slika pobolj\u0161ati kada ljudi od svojeg rada budu mogli pristojno \u017eivjeti, kada se \u017eene prestanu bojati poslodavcima re\u0107i da su trudne zbog velike mogu\u0107nosti da im zbog toga ne produ\u017ee ugovor o radu, kada planiranje obitelji prestane biti pitanje standardno upu\u0107eno \u017eenama na razgovorima za posao i kada prestanemo donositi zakone o radu koji trudnicama odri\u010du prava.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010clanice feministi\u010dkog kolektiva fAKTIV su performansom pred Zagreba\u010dkom katedralom poru\u010dile Katoli\u010dkoj crkvi da prestane zadirati u sekularni prostor te aktivno raditi na ugro\u017eavanju seksualnih i reproduktivnih prava \u017eena<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-214246","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/214246","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=214246"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/214246\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=214246"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=214246"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=214246"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}