{"id":214128,"date":"2016-10-02T07:00:43","date_gmt":"2016-10-02T05:00:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=214128"},"modified":"2016-10-01T19:40:41","modified_gmt":"2016-10-01T17:40:41","slug":"nema-socijalizma-bez-feminizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/10\/02\/nema-socijalizma-bez-feminizma\/","title":{"rendered":"Nema socijalizma bez feminizma"},"content":{"rendered":"

\"amilcarsanatan2\"<\/a>Pi\u0161e: Amilcar Sanatan<\/strong><\/p>\n

Socijalisti\u010dko-feministi\u010dka perspektiva zagovara radikalno novu i neseksisti\u010dku podjelu rada koja promi\u010de rodnu ravnopravnost na radnom mjestu i vrednuje netr\u017ei\u0161ni ku\u0107anski rad za mu\u0161karce, za \u017eene i za zajednicu.<\/p>\n

Socijalizam koji te\u017ei demontirati kapitalizam, no koji ne unaprje\u0111uje polo\u017eaj \u017eena politi\u010dki, ekonomski i socijalno \u2013 nije revolucija. Pokret za prava \u017eena koji \u017eenama \u017eeli ograni\u010diti slobodu napredovanja prema vi\u0161im pozicijama na ljestvici postoje\u0107ih struktura mo\u0107i, a da pri tom ne napada kapitalisti\u010dku i patrijarhalnu bazu dru\u0161tva \u2013 nije pokret za oslobo\u0111enje. Reorganizacija politi\u010dkog i osobnog \u017eivota za \u017eene i za mu\u0161karce klju\u010dna je za socijalisti\u010dko- feministi\u010dki projekt koji \u017eeli ukinuti kapitalisti\u010dki patrijarhat. Paralelna identifikacija s politi\u010dkom ljevicom i s feminizmom stvara politike me\u0111uklasne (cross-class) solidarnosti, ali i potencira stvaranje velikih napetosti me\u0111u progresivnim osobama i grupama kada se uka\u017ee na krosklasni seksizam i opresiju. Prilikom jednog razgovora, jedan student (i prili\u010dno mehanicisti\u010dki marksist) mi je rekao: “Socijalisti\u010dki feminizam? To je za ljude poput tebe kojima je feminizam va\u017eniji od [socijalisti\u010dke] revolucije”. Ta njegova tvrdnja je jako daleko od istine.<\/p>\n

Polo\u017eaj i status \u017eena u globalnoj ekonomiji danas je mnogo kompleksniji nego prije. Zbog ekonomskih kriza diljem svijeta \u017eene su u sve ve\u0107em siroma\u0161tvu te su ranjivija skupina i na njima se prelamaju mjere \u0161tednje i kresanja resursa za socijalne servise. Zemlje globalnog Sjevera nastavljaju “apsorbirati” \u017eene, posebno ne-bijele \u017eene, kao jeftinu radnu snagu \u2013 to je strategija koju odobravaju i vlade zemalja u razvoju \u017eele\u0107i jeftino prodati svoju radni\u010dku klasu.<\/p>\n

Na Karibima, \u017eene danas dominiraju u tzv. “srednjem menad\u017ementu” i vi\u0161e ih se upisuje na fakultete, no seksualno nasilje i rodni jaz u pla\u0107ama i dalje su u porastu, \u0161to je i vidljivo u javnosti. \u010cak i dobronamjerni aktivisti upadaju u klopku usvajanja jezika\/diskursa me\u0111unarodnih organizacija za razvoj \u2013 jezika neoliberalne logike – koji vide \u017eene kao “neiskori\u0161teni resurs”.<\/p>\n

Ovu nepravednu realnost \u010desto ne primje\u0107uju obezvla\u0161teni mu\u0161karci koji su uronjeni u sve ve\u0107e siroma\u0161tvo i nesigurnost te se okomljuju na \u017eene kao na uzrok svojih problema, umjesto na kapitalisti\u010dko razmje\u0161tanje (rekonfiguraciju). Nije mogu\u0107e ukazati na fleksibilnost kapitalizma i rodni poredak kada oboje imaju sposobnost prilago\u0111avanja novim manjinskim dijelovima opresiranih skupina i istovremeno podupirati opresiju u korist ve\u0107ine. Posljedica je da takve rekonfiguracije kompliciraju klasne sukobe, a jo\u0161 vi\u0161e ote\u017eavaju mogu\u0107nosti solidarnosti i oslobo\u0111enja.<\/p>\n

Socijalisti\u010dki feminizam, koji je niknuo u Ju\u017enoj Americi i \u0161ire na globalnom Jugu, od samog po\u010detka je bio suprotstavljen feministkinjama globalnog Sjevera \u010dija je analiza univerzalnog sestrinstva ignorirala imperijalisti\u010dko nasilje i opresiju, a liberalni koncepti feminizma su ignorirali kulturalne i ekonomske uvjete zavisnih i nerazvijenih ekonomija Ju\u017ene Amerike, Kariba, Afrike i Azije.<\/p>\n

Sredinom 20. stolje\u0107a, u Ju\u017enoj Americi, diktature, dr\u017eavna represija i ma\u010dizam bili su najve\u0107i problemi s kojima su bile suo\u010dene \u017eene u svim segmentima i na svim razinama dru\u0161tva. Premda je \u017eenama kroz revolucije bilo omogu\u0107eno da dobiju sna\u017eniji glas kako bi “redizajnirale” \u017eenski rod\/identitet (womanhood) i feminitet me\u0111u konzervativnim religijskim i seksisti\u010dkim mu\u0161kim stavovima, ubrzo su otkrile kako vode dvostruku borbu: jednu protiv kontrarevolucionara, a drugu protiv mu\u0161ke dominacije i autoritarizma na vlastitim oslobodila\u010dkim frontama.<\/p>\n

O\u010dito, \u017eene u revoluciji i \u017eene i revolucija su dvije odvojene teme. I premda mnogi mu\u0161ki revolucionari \u017eele stvoriti “novo dru\u0161tvo” i “novog mu\u0161karca” i kasnije uklju\u010denu “novu \u017eenu”, partijski autoritarizam i mu\u0161ki standardi rada i radnika\/ca marginalizirali su \u017eene. Zbog te frustriraju\u0107e borbe protiv drugova, \u017eene su oformile ili vanpartijske odvojene grupe ili donekle autonomne grupe unutar partija kako bi uveli \u017eenska pitanja na revolucionarnu platformu.<\/p>\n

Socijalisti\u010dki feminizam bio je najzna\u010dajniji u zemljama sa sna\u017enom politi\u010dkom ljevicom ili u socijalisti\u010dkim dr\u017eavama. Niknuo je iz \u017eenskih redova – organizacija i posebnih komiteta politi\u010dkih stranaka i sindikata. Organizacije kao \u0161to su udru\u017eenje Luisa Amanda Espinoza \u017eena u Nikaragvi, pokret Flore Tristan u Peruu, te u manjoj mjeri na Jamajci organizacija Women's Auxiliary of the People's National Party od 1975. do 1979. godine, osnovale su istaknute socijalistkinje no ni one nisu uvijek zagovarale socijalisti\u010dko-feministi\u010dku poziciju.<\/p>\n

Kada se radi o karipskim feministi\u010dkim tekstovima, \u010dini mi se kako su zbog jezi\u010dne “barijere” i “podjele” Karibljani i Karibljanke koje\/i govore engleski (odnosno ne govore \u0161panjolski) u potpunosti uskra\u0107ene\/i za radikalne perspektive koje su zagovarale feministkinje koje govore i pi\u0161u na \u0161panjolskom. Usko anglofona karipska perspektiva umanjila bi opseg i zna\u010daj socijalisti\u010dko-feministi\u010dkog trenda u ovoj regiji.<\/p>\n

U razdoblju radikalizma 1970-ih i 1980-ih, seksualnost i reproduktivna prava uvijek su bila vi\u0111ena kao ni\u017eerazredna pitanja i la\u017ena svijest u usporedbi s narodnim oslobo\u0111enjem. Neke revolucionarne i progresivne grupe vidjele su “feminizam” kao ideologiju koja je uvezena iz SAD-a, te su ga neke revolucionarne partije i teoreti\u010dari odbacili kao imperijalisti\u010dku paradigmu.<\/p>\n

Nasuprot tomu, organizacije kao \u0161to je Socijalisti\u010dka fronta \u017eena u Peruu, radile su na tome da uka\u017eu na te\u0161ke \u017eivotne uvjete \u017eena i mu\u0161karaca u siroma\u0161nim gradskim \u010detvrtima (barrios), a \u017denska sekcija centra za edukaciju u Dominikanskoj Republici (‘Women's Section of the Dominican Center for Educational Studies’) pokrenula je politi\u010dku svijest \u017eena kao radni\u010dke klase oslanjaju\u0107i se na sna\u017enu rodno-klasnu analizu.<\/p>\n

Socijalisti\u010dki feminizam prepoznao je intersekcije identiteta koji oblikuju opresiju \u017eena mnogo prije nego \u0161to je “intersekcionalnost” kao koncept u\u0161la u mejnstrim dru\u0161tvenih znanosti. U nekim ud\u017ebenicima, socijalisti\u010dki feminizam je obja\u0161njen kao “brak” marksizma i radikalnog feminizma.<\/p>\n

U slu\u010daju Ju\u017ene Amerike i Kariba, ta sinteza je bila manje teoretska, a vi\u0161e prakti\u010dna, jer su radikalne \u017eene ujedinile analizu i politi\u010dke pragmati\u010dne strategije kako bi shvatile kontekst svoga vremena \u2013 kroz otpor i borbu protiv kolonijalnih sila, rasizma, imperijalisti\u010dkih ratova i mu\u0161kih struktura autoriteta i dominacije.<\/p>\n

Ekonomska stagnacija stvorila je plodno tlo za izrabljivanje radnica i radnika; ekonomski d\u00fbg je oslabio dr\u017eavu iznutra i njezinu poziciju u pregovorima s me\u0111unarodnim kapitalom; korupcija je “izgrizla” socijalnu mre\u017eu dru\u0161tva. Te su sile zajedno stvorile kapitalisti\u010dku strukturu i okvir koji zahtijeva analizu koja mo\u017ee slomiti rodni poredak i ekonomsku bazu koja opresira i \u017eene i mu\u0161karce. Koja analiza i diskurs su dostupni generaciji koju zabrinjava ekonomska i rodna nejednakost?<\/p>\n

Mo\u017ee li mu\u0161karac biti socijalisti\u010dki feminist? Mo\u017ee. Mu\u0161karci koji se samoidentificiraju kao ljevi\u010dari ili progresivni trebali bi u\u010diti iz bogate analize koju nudi ova perspektiva. U studenome 2015., izvije\u0161teno je kako se 89 osoba iz Trinidada i Tobaga priklju\u010dilo ISIS-u. Koja perspektiva nudi analizu koja se istovremeno bori protiv terorizma i religijskog fundamentalizma i ukazuje na islamofobiju? Koja teorija mo\u017ee u\u010diniti vidljivim otu\u0111enje koje stvara kapitalizam i istovremeno kritizirati hegemonijske maskuline ideale koji oprimjeruju ve\u0107e nasilje prema \u017eenama i rat? Socijalisti\u010dki feminizam nudi mogu\u0107nost oslobo\u0111enja ljudi i od kapitalisti\u010dke krize i od maskuliniteta koji dodatno poja\u010davaju i ubrzavaju globalnu militarizaciju i dru\u0161tveno rasulo. Do kada \u0107e kapitalisti\u010dki patrijarhat uni\u0161tavati ljude?<\/p>\n

Ve\u0107ina na\u0161e djece danas ne zna imena utemeljiteljica i revolucionarki koje su va\u017ean dio povijesti poput bilo kojeg mu\u0161kog heroja koje vidimo na posterima, majicama i pamfletima. Za svaku majicu s Fidelom ili Cheom, isprintajte po jednu s Vilmom Espin i Celijom Sanchez iz Kube; prilikom svakog odavanja po\u010dasti Cheddiju, sjetite se Janet Jagan iz Gvajane; kada se sjetite panafri\u010dkog aktivizma Padmorea, sjetite se i Claudije Jones iz Trinidada i Tobaga; a kada u budu\u0107nost povedete C. L. R. Jamesa, povedite sa sobom i Selmu James.<\/p>\n

Jer, polovi\u010dna revolucija uop\u0107e nije revolucija.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Socijalizam koji te\u017ei demontirati kapitalizam, no koji ne unaprje\u0111uje polo\u017eaj \u017eena politi\u010dki, ekonomski i socijalno \u2013 nije revolucija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":214129,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-214128","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/214128","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=214128"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/214128\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/214129"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=214128"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=214128"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=214128"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}