{"id":213973,"date":"2016-09-29T09:58:38","date_gmt":"2016-09-29T07:58:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=213973"},"modified":"2016-09-29T10:04:20","modified_gmt":"2016-09-29T08:04:20","slug":"zaustavite-genocid-nad-ekosistemom-mareza-dok-jos-nije-kasno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/09\/29\/zaustavite-genocid-nad-ekosistemom-mareza-dok-jos-nije-kasno\/","title":{"rendered":"Zaustavite genocid nad ekosistemom Mareza dok jo\u0161 nije kasno!"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/Devastacija-Mareza.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/Devastacija-Mareza-300x189.jpg\" alt=\"devastacija-mareza\" width=\"300\" height=\"189\" class=\"aligncenter size-medium wp-image-213974\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/Devastacija-Mareza-300x189.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/Devastacija-Mareza-580x365.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/Devastacija-Mareza-450x283.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/Devastacija-Mareza-480x302.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/Devastacija-Mareza-235x148.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/Devastacija-Mareza-75x47.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/Devastacija-Mareza-350x220.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/Devastacija-Mareza-220x138.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/Devastacija-Mareza.jpg 716w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Op\u0161tepoznata dozvola u prigradskim naseljima Podgorice za divlju gradnju je dr\u017eavna zastava koja se vijori visoko na krovu datog objekta u vrijeme predizborne kampanje. To je sigurna radnja kojom se graditelj divljeg objekta \u010duva od svih mogu\u0107ih inspekcija ove zemlje. Me\u0111utim, u ovoj predizbornoj kampanji gra\u0111ani Podgorice imaju prilike da vide ne\u0161to mnogo mra\u010dnije, sumornije i drskije kada je u pitanju divlja gradnja, ne\u0161to \u0161to je nezapam\u0107eno u modernoj istoriji ovog grada.  Na lokalitetu Mareza, odakle cijela Podgorica pije vodu, \u010dovjek mijenja tok jedne cijele rijeke i oburdava njen ekosistem bez ijedne jedine zastave!<\/p>\n<p>Malo je bilo vlasniku imanja Knjaz, (za kojeg se u medijima mo\u017ee pro\u010ditati da je gra\u0111evinski tajkun Blagota Radovi\u0107), \u0161to je na toj istoj rijeci podigao velelepni objekat povr\u0161ine od preko 2.000 m2 na na\u010din \u0161to je razbio rijeku na dva toka i u sredini podigao svojevrsnu adu od \u0161uta na kojoj je naperio dio svog kompleksa, ve\u0107 je odlu\u010dio da  izvr\u0161i ekolo\u0161ki genocid nad kompletnom, rijekom tako \u0161to je uz njenu obalu odsjekao kompletnu \u0161umu i bagerima nasuo \u0161ut i napravio put u du\u017eini od vi\u0161e od sto metara, sa tendencijom dalje izgradnje istog. Radi se naime, o rijeci Tre\u0161njici koja \u010dini dio vodnog sistema zapadnog dijela Podgorice i koja je jedan od &#8220;spojenih sudova&#8221; rje\u010dnog kompleksa ovog podru\u010dja. <\/p>\n<p>Kada se nogom stane na novosagra\u0111eni put vidi se da je u rijeku ba\u010den veliki dio onoga \u0161to su bageri izorali i da je tok nekada bistre rijeke do te mjere zamu\u0107en da se vidi samo drvlje i grane koje iz nje vire. Nikakva tabla, nikakvi podaci o izvo\u0111a\u010du radova, nikakvi rokovi ni podaci o inspekcijskom nadzoru, nikakvi podaci o daljem nastavku radova, nikakvi podaci o tome \u0161ta se zapravo gradi, nikakvi podaci o investitoru koji gradi put mijenjaju\u0107i tok rijeke nadomak vodoizvori\u0161ta \u2013 ne postoje. \u0160tavi\u0161e, gradili\u0161te je tako stru\u010dno zavu\u010deno i skriveno iza restorana Mareza i Imanja Knjaz da se ni sa puta ni iz ba\u0161ti pomenutih restorana vidi da se iza \u0161umarka rijeke Tre\u0161njice ne\u0161to gradi.  <\/p>\n<p>Prema Zakonu o vodama Crne Gore, objavljenom u &#8220;Sl. list RCG&#8221;, br. 16\/95, \u010dl 38), najstro\u017eije je zabranjena \u010dak i sadnja drve\u0107a koja mo\u017ee dovesti do poreme\u0107aja toka rijeke u krugu od 50 metara od njene obale a kamoli izgradnja magistralnog puta uz ivicu obale i oburdavanje \u0161uta u rijeku radi mijenjanja njenog toka!  <\/p>\n<p>Samo jo\u0161 treba pomenuti pomor dvije tone ribe iz ribnjaka koja je prije dvije nedelje komisijski spaljena zbog prekida dotoka vode iza imanja Knjaz. To da je kanal koji je duga\u010dak 12 kilometara i koji je prije izgradnje imanja Knjaz slu\u017eio za navodnjavanje imanja sada suv da bi imanje Knjaz izgledalo kao netaknuta priroda \u2013 ne\u0107emo pominjati. Preduze\u0107e &#8220;Planta\u017ee 13 Jul&#8221;, koje je vlasnik ribnjaka, su zbog ovoga podnijele krivi\u010dnu prijavu protiv N.N. po\u010dinioca.<\/p>\n<p>Ono \u0161to se desilo pastrmkama, desi\u0107e se i svim \u017eivotinjama ovog jedinstvenog mo\u010dvarnog ekosistema. Desi\u0107e se i sa \u010dapljama, patkama, djetli\u0107ima, surim orlovima, p\u010delaricama, vodomarima&#8230;  Svim ostalim pticama koje obitavaju na ovom podru\u010dju. Desi\u0107e se i divlja\u010di koja je ionako desetkovana, desi\u0107e se i sa ribljim svijetom koji se potpuno odselio u donji tok rijeke Tre\u0161njice usljed divlja\u010dkog napada bagera na njen gornji tok, onaj koji je najbli\u017ee izvori\u0161tu.  Sjutra \u0107e se to desiti i sa nekom drugom rijekom u Podgorici. Pa i sa nekom tre\u0107om rijekom u Crnoj Gori.<\/p>\n<p>Desi\u0107e se i sa nama ukoliko oni koji su pla\u0107eni za to novcem poreskih obveznika ne\u0161to ne preduzmu.<\/p>\n<p>Kao grupa gra\u0111ana Podgorice i Danilovgrada apelujemo da nadle\u017eni organi iza\u0111u na teren, a da se podru\u010dje sliva rijeka: Mareze, Tre\u0161njice i Matice stavi pod za\u0161titu jer ispunjava sve uslove za Natura 2000 podru\u010dje.<\/p>\n<p>Na\u010din na koji se u pravom smislu valorizuje jedan ekosistem ne treba traziti u ud\u017ebenicima i na konferencijskim okruglim stolovima; dovoljno je pogledati <a href=\"http:\/\/ptice.si\/oznaka\/naravni-rezervat-skocjanski-zatok\/\" target=\"_blank\">\u0161ta su od jednog podru\u010dja sli\u010dnog na\u0161oj Marezi napravile kom\u0161ije Slovenci.<\/a><\/p>\n<p>Iako su se nekad smatrala nebitnima, mo\u010dvarna podru\u010dja su iznimno bogati ekolo\u0161ki sistemi. 6% ukupne povr\u0161ine Zemlje \u010dine mo\u010dvarna podru\u010dja na kojima \u017eivi 40% svih biljnih i \u017eivotinjskih vrsta! Osim \u0161to su iznimno bogati ekolo\u0161ki sistemi, ova podru\u010dja su i jako ugro\u017eena. Izme\u0111u 300 i 400 miliona ljudi \u017eivi blizu mo\u010dvara i zavise od njih. Uprkos tome, poslijednji podaci pokazuju da one nestaju. Polovina mo\u010dvara u svijetu je izgubljena u poslijednjih 100 godina a stepen njihovog nestajanja se vjerovatno pove\u0107ava&#8230;<\/p>\n<p>Mo\u010dvarna stani\u0161ta jako su korisna, ona zadr\u017eavaju hranjive tvari i sediment, poma\u017eu u kontrolisanju poplava, obnavljanju podzemnih voda i \u0161tite od vremenskih nepogoda. Stani\u0161ta su za veliki broj rijetkih evropskih \u017eivotinja, insekata i ptica. Crna Gora na\u017ealost nema cijelovit popis mo\u010dvarnih podru\u010dja, a kako bi se shvatila va\u017enost ovakvih podru\u010dja potrebno je edukovati i podstaknuti lokalno stanovni\u0161tvo na saradnju u svrhu za\u0161tite biolo\u0161ke raznolikosti.<\/p>\n<p><strong>Grupa gra\u0111ana,<br \/>\nEko Rend\u017eeri<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na lokalitetu Mareza, odakle cijela Podgorica pije vodu, \u010dovjek mijenja tok jedne cijele rijeke i oburdava njen ekosistem!<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":213974,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-213973","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213973","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=213973"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213973\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/213974"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=213973"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=213973"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=213973"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}