{"id":213492,"date":"2016-09-21T07:28:25","date_gmt":"2016-09-21T05:28:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=213492"},"modified":"2016-09-21T08:08:47","modified_gmt":"2016-09-21T06:08:47","slug":"europljani-svih-zemalja-ujedinite-se-protiv-establismenta-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/09\/21\/europljani-svih-zemalja-ujedinite-se-protiv-establismenta-eu\/","title":{"rendered":"Europljani svih zemalja, ujedinite se protiv establi\u0161menta EU"},"content":{"rendered":"

\"varufakis\"<\/a>U jedanaest mjeseci dva su referenduma protresla ne samo Europsku uniju, nego i europsku ljevicu: gr\u010dki OXI u srpnju 2015. i Brexit u lipnju 2016. godine. Revoltiran mje\u0161avinom autoritarizma i ekonomskog neuspjeha koji vladaju u EU, dio europske ljevice sada poziva na \u201craskid s EU-om\u201d, stav koji se povezuje s terminom Lexit. Na\u0161 DiEM25, transnacionalni pokret za demokraciju u Europi<\/a>, odbacuje logiku Lexita i nudi alternativnu agendu za europske progresivce.<\/p>\n

Nesumnjivo da ljevica, sa svom svojom energijom i imaginacijom, ima du\u017enost boriti se s prevladavaju\u0107om praksom depolitizacije dono\u0161enja politi\u010dkih odluka. Pitanje, me\u0111utim, nije treba li se ljevica sukobiti s establi\u0161mentom EU-a i dosada\u0161njim praksama. Pitanje je u kojem \u0107e se kontekstu i u kojem sveobuhvatnom politi\u010dkom narativu voditi ova borba. Na raspolaganju imamo tri opcije.<\/p>\n

Opcija 1: euroreformizam, \u201cvi\u0161e demokracije\u201d, \u201cvi\u0161e Europe\u201d<\/strong><\/p>\n

Jedna (brzoopadaju\u0107a) opcija su standardne varijacije euroreformizma, tipi\u010dna za socijaldemokrate koji tra\u017ee \u201cvi\u0161e demokracije\u201d, \u201cvi\u0161e Europe\u201d, \u201creformiranje institucija EU-a\u201d\u2026 Ova se opcija temelji na zabludi: EU ne pati od demokratskog deficita koji se mo\u017ee popraviti s \u201cne\u0161to vi\u0161e demokracije\u201d i tu i tamo pokojom reformom. Kao \u0161to sam navodio u svojoj nedavnoj knjizi (\u201cTrpite ono \u0161to morate? Povijest Europske unije i njezina budu\u0107nost\u201d), EU je s namjerom konstruiran kao zona slobodna od demokracije da demos ne bi sudjelovao u dono\u0161enju odluka i da bi za\u0161titio kartel europskoga krupnog biznisa i financijskog sektora. Re\u0107i da Europa pati od demokratskog deficita isto je kao da se astronaut na Mjesecu \u017eali da je okru\u017een deficitom kisika\u2026<\/p>\n

Institucije EU-a ne mogu se reformirati standardnim procesom me\u0111uvladinih rasprava i postupnim promjenama sporazuma. Zbog tih su razloga pozivi za \u201cvi\u0161e Europe\u201d pogre\u0161ni pod dana\u0161njim re\u017eimom i institucijama EU-a, a \u201cvi\u0161e Europe\u201d i postupne reforme rezultirat \u0107e formalizacijom i legalizacijom Europske unije mjera \u0161tednje, u skladu s onim \u0161to sam opisao kao \u201cSchaubleov plan\u201d. Ovo \u0107e, zauzvrat, produbiti krizu, poga\u0111aju\u0107i najslabije gra\u0111ane, pove\u0107ati \u017ealopojke ksenofobi\u010dne desnice i \u2013 u svakom slu\u010daju \u2013 ubrzati dezintegraciju EU-a. Ako je ovo to\u010dno, a vjerujem da jest, tada demokrati nemaju druge nego se boriti prsa o prsa s establi\u0161mentom EU-a. \u0160to nas vodi do druge i tre\u0107e opcije.<\/p>\n

OPCIJA 2: Lexit \u2013 napu\u0161tanje EU-a<\/strong><\/p>\n

Druga je opcija, naravno, u smjeru Lexita. Tariq Ali je elokventno izlo\u017eio slu\u010daj, me\u0111u ostalima. Statis Kuvelakis tako je izlo\u017eio nakon Brexita: \u201cDakle, moramo igrati referendumsku igru, dok blokiramo snage ksenofobi\u010dne i nacionalisti\u010dke desnice da ne postanu pobjedni\u010dka hegemonija preusmjeravaju\u0107i revolt u svoju korist.\u201d Ukratko, da bi se pobijedila mizantropija svojstvena ksenofobi\u010dnoj desnici, moramo se prikloniti pozivima za referendumom koji \u0107e na\u0161e nacionalne dr\u017eave izvesti iz EU-a. Ova opcija izaziva zabrinutost zbog svojeg upitnog realizma i po\u0161tenja. Je li ova agenda uop\u0107e provediva? Drugim rije\u010dima, je li realisti\u010dna mogu\u0107nost (Kuvelakisovim rije\u010dima) da ljevica pozivima za referendumima o napu\u0161tanju EU-a blokira \u201csnage ksenofobi\u010dne i nacionalisti\u010dke desnice da ne postanu pobjedni\u010dka hegemonija preusmjeravaju\u0107i revolt u svoju korist\u201d? I je li takva kampanja dosljedna fundamentalnim principima ljevice?<\/p>\n

DiEM25 vjeruje da je odgovor na oba pitanja negativan i zbog toga se opire opciji Lexita. Dopustite mi da objasnim ova dva odgovora prije nego \u0161to izlo\u017eim alternativne prijedloge DiEM25.<\/p>\n

Ljevica je bila dobra u razdvajanju stati\u010dnih od dinami\u010dkih analiza. Jo\u0161 od Marxa, pa preko Hegela, daju\u0107i prioritet procesima nad rezultatima, ljevica je nau\u010dila kako u obzir uzeti smjer promjene, a ne samo razli\u010dita stanja svijeta. U slu\u010daju EU-a, ovo je krucijalno. Na primjer, pozicije koje smo zauzeli prije nego \u0161to je stvoreno zajedni\u010dko tr\u017ei\u0161te, ili eurozona, ne mogu biti iste nakon \u0161to su te institucije stvorene. Bilo bi to upravo u skladu kada je trebalo:<\/p>\n

A. suprotstaviti se gr\u010dkom ulasku na zajedni\u010dko tr\u017ei\u0161te i\/ili u eurozonu i<\/p>\n

B. suprotstaviti se referendumu o gr\u010dkom izlasku sa zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta i\/ili eurozone.<\/p>\n

Ono \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, velika je razlika ako je po\u010detna to\u010dka Europa bez granica (u kojoj europski radnici u\u017eivaju slobodu kretanja) ili Europa iz ranih 1950-ih s granicama koje su kontrolirale nacionalne dr\u017eave koja po volji mo\u017ee stvoriti novu kategoriju talijanskih ili gr\u010dkih proletera pod nazivom gastarbajteri.<\/p>\n

Ovaj posljednji zaklju\u010dak nagla\u0161ava opasnosti Lexita. Budu\u0107i da je EU uspostavio slobodu kretanja, Lexit uklju\u010duje pristanak (ako ne i otvorenu podr\u0161ku) ukidanju slobode kretanja i ponovnu uspostavu kontrola nacionalnih granica, s bodljikavom \u017eicom i naoru\u017eanim \u010duvarima. U skladu s tim, ako \u0107emo ponovo pokrenuti povijest, ljevica bi trebala tra\u017eiti op\u0107u minimalnu pla\u0107u u zamjenu za podr\u0161ku jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta. Vjeruju li prista\u0161e Lexita da ljevica danas mo\u017ee dobiti bitku za hegemoniju protiv ksenofobi\u010dne desnice podr\u017eavaju\u0107i pozive za gradnju novih ograda i ukidanjem slobode kretanja? Sli\u010dno tome, vjeruju li doista da ljevica mo\u017ee pobijediti diskurzivni i politi\u010dki rat protiv industrije fosilnih goriva podr\u017eavaju\u0107i denacionalizaciju okoli\u0161ne politike? Pod zastavom Lexita, prema mojoj procjeni, ljevica kre\u0107e prema monumentalnim porazima na oba fronta. <\/p>\n

Opcija 3: DiEM25 prijedlog za neposluh u EU<\/strong><\/p>\n

I tako dolazimo do tre\u0107e opcije, one koju je predlo\u017eio DiEM25. Ona odbacuje i poziv euroreformista za \u201cvi\u0161e demokracije\u201d i \u201cvi\u0161e Europe\u201d, kao i Lexitovu podr\u0161ku za referendum kako bi ukinuo EU i vratio punu kontrolu nacionalnim dr\u017eavama. DiEM25 umjesto toga predla\u017ee paneuropski pokret te gra\u0111anski i vladin neposluh \u0161to vodi demokratskoj opoziciji na\u010dinu na koji europske elite vode business na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.<\/p>\n

U DiEM25 ne vjerujemo da je EU mogu\u0107e reformirati uobi\u010dajenim kanalima provo\u0111enja politika, a sigurno ne savijanjem ki\u010dme pred postoje\u0107im \u201cpravilima\u201d za prora\u010dunske deficite od pola ili jednog postotka nacionalnog dohotka (kao \u0161to to rade vlade u Francuskoj, Italiji, \u0160panjolskoj i Portugalu).<\/p>\n

Vincente Navarro nedavno je napisao da \u201cparlamenti jo\u0161 imaju mo\u0107, uklju\u010duju\u0107i i propitkivanje politike rezova\u201d. To je to\u010dno, kao \u0161to je u svojih prvih pet mjeseci pokazala vlada Sirize. Navarro je, na \u017ealost, u krivu kada koristi primjer nove portugalske vlade, koja je, kako ka\u017ee, \u201czaustavila primjenu politike rezova nametnutih od Europske komisije\u201d. Volio bih da je to istina: prije nego \u0161to su dobili mandat da sastave vladu od desni\u010darskog predsjednika kao prijatelja Trojke, stranke portugalske ljevice morale su potpisati \u201cobaveze prema Eurogrupi\u201d, koje je potpisala prethodna vlada \u2013 odnosno, kapitulirali su prvog dana na Trojkinom postoje\u0107em programu i ograni\u010dili se na odgodu uvo\u0111enje novih mjera \u0161tednje na godinu dana.<\/p>\n

Ukratko, to\u010dno je, nacionalni parlamenti i vlade imaju mo\u0107 \u2013 mo\u0107 koju je Sirizina vlada koristila tijekom \u201cAtenskog prolje\u0107a\u201d, prije \u0161to nego je kapitulirala no\u0107 prije referenduma OXI. Ali s Europskom sredi\u0161njom bankom, koja je spremna zapo\u010deti bijeg banaka u znak odmazde, pa \u010dak i zatvoriti cijeli bankovni sustav, progresivne vlade mogu koristiti svoju vlast samo ako su spremne raskinuti s Trojkom.<\/p>\n

Tu se mi u DiEM25 sla\u017eemo s taborom Lexita: obra\u010dun s establi\u0161mentom EU-a neminovan je. Ono gdje se ne sla\u017eemo s lexitovcima je njihova pretpostavka da se obra\u010dun mo\u017ee odigrati samo na jedan na\u010din \u2013 kampanjom za izlazak iz EU-a. Odbacujemo ovu pretpostavku svim svojim srcem i dajemo protuprijedlog za obra\u010dun s establi\u0161mentom u EU koji se temelji na kampanji svojevoljnog i namjernog nepridr\u017eavanja neprimjenjivih \u201cpravila\u201d EU-a na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, ne tra\u017ee\u0107i izlazak iz EU-a.<\/p>\n

Nesumnjivo je da \u0107e nas institucije EU-a zastra\u0161ivati (npr. vlade i ministre financija koji usvoje agendu DiEM25) isklju\u010denjem, bijegom banaka\u2026, ba\u0161 kao \u0161to su prijetili gr\u010dkoj vladi (i meni osobno) Grexitom 2015. godine. U tom je trenutku klju\u010dno ne podle\u0107i strahu od \u201cizlaza\u201d, nego ih treba pogledati u o\u010di i poru\u010diti:<\/p>\n

\u201cSamo dajte! Jedina stvar koje se zaista bojimo je va\u0161a ponuda: neprekidna spirala duga i deflacije koja masu Europljana vodi bezna\u0111u i \u010daroliji fanatizma.\u201d <\/p>\n

Ako mi ne trepnemo, onda \u0107e ili oni trepnuti (u tom \u0107e slu\u010daju EU biti transformiran, ili \u0107e EU rastrgati vlastiti establi\u0161ment). Ako establi\u0161ment (Komisija, Europska sredi\u0161nja banka, Pariz i Berlin) raspusti EU kako bi kaznio progresivne vlade koje se odbijaju povinovati njihovoj suludoj politici, to \u0107e potaknuti i ujediniti progresivne politike diljem Europe na na\u010din na koji Lexit nikad ne bi mogao.<\/p>\n

Uzmite u obzir zna\u010dajne razlike u ove dvije situacije:<\/p>\n

A. establi\u0161ment EU-a prijeti progresivnim vladama \u201cizlaskom\u201d kad se odbijaju povinovati njegovoj autoritarnoj nesposobnosti ili
\nB. progresivne nacionalne stranke ili vlade vode kampanju za \u201cizlazak\u201d zajedno s ksenofobnom desnicom.<\/p>\n

To je razlika u odnosu na:<\/p>\n

A. sukobljavanje s establi\u0161mentom EU-a na na\u010din da se sa\u010duva duh internacionalizma, zahtjev za paneuropsku akciju i pozicioniranje daleko od ksenofobne desnice i
\nB. kora\u010danje ruku pod ruku s nacionalizmima koje \u0107e, neminovno, oja\u010dati ksenofobnu desnicu, omogu\u0107uju\u0107i EU da ljevicu portretira kao populisti\u010dku, koja se pretjerano ne razlikuje od Nigela Faragea, Marine Le Pen\u2026<\/p>\n

Naravno, dio agende DiEM25 mora uklju\u010divati razvojne strategije koje \u0107e na\u0161im gradovima, regijama i nacionalnim dr\u017eavama omogu\u0107iti da se pobune protiv establi\u0161menta koji vr\u0161i odmazdu prijetnjama \u201cizlaska\u201d ili \u201cisklju\u010denja\u201d. Drugi dio iste Agende mora uklju\u010divati plan koji bi predvidio kolaps EU-a i njegovu dezintegraciju ako establi\u0161ment bude dovoljno glup da ispuni ove prijetnje protiv neposlu\u0161nih vlada. Da se razumijemo, ovo je potpuno druga\u010dije od iniciranja dezintegracije EU-a, koje Lexit uzima kao vlastiti cilj.<\/p>\n

Ukratko, DiEM25 odbija podr\u017eavati \u201cizlazak\u201d kao cilj po sebi, ili \u010dak navoditi kao prijetnju. Ali ne smijemo dopustiti da nas se odvrati od vladina neposluha ako se suo\u010dimo s prijetnjama \u201cisklju\u010denja\u201d ili nametnutog \u201cizlaska\u201d.<\/p>\n

Internacionalizam, EU i nacionalna dr\u017eava<\/strong><\/p>\n

Tradicionalni internacionalizam ljevice klju\u010dni je sastojak DiEM25, zajedno s ostalim sastavnim demokratskim tradicijama \u2013 preuzetima od razli\u010ditih politi\u010dkih projekata (uklju\u010duju\u0107i progresivni liberalizam, feminizam, ekolo\u0161ke pokrete, piratske stranke\u2026). <\/p>\n

Pozicija DiEM25 u odnosu na EU precizno odra\u017eava ovu vrstu internacionalizma. Nadam se da \u0107e mi moji drugovi na ljevici dopustiti da ih podsjetim da Marx i Engels nisu odbacivali va\u017enost nacionalne kulture i nacionalnih dr\u017eava kad su usvajali krilaticu \u201cproleteri svih zemalja, ujedinite se\u201d. Oni su odbacivali ideju \u201cnacionalnih interesa\u201d i smatrali su da borba mora odrediti prioritete nacionalne dr\u017eave.<\/p>\n

DiEM25 predla\u017ee pobunu koja bi porodila autenti\u010dnu demokraciju na razini lokalne i nacionalne vlade te Unije. Ne dajemo prioritet EU u odnosu na nacionalnu razinu, kao \u0161to ne dajemo prioritet nacionalnim vladama u odnosu na regionalne ili op\u0107inske razine. Na \u017ealost, nekolicina europskih ljevi\u010dara inzistira na obrnutim prioritetima: nacionalna razina iznad EU-a.<\/p>\n

Stefano Fassina, na primjer, u odgovoru na \u010dlanak koji smo u La Reppublici objavili Lorenzo Marsili i ja, navode\u0107i da demokracija na razini EU-a \u201cnije mogu\u0107a (\u2026) jer Europljani i europski demos za europsku demokraciju ne postoji\u2026\u201d<\/p>\n

\u201cMe\u0111u idealistima i eurofanaticima\u201d, nastavlja Fassina, \u201cneki jo\u0161 misle da se EU mo\u017ee transformirati u neku vrstu nacionalne dr\u017eave, samo ve\u0107om: Ujedinjene dr\u017eave Europe\u201d.<\/p>\n

Ovaj ljevi\u010darski prigovor na\u0161em pozivu za paneuropski pokret zanimljiv je i zagonetan.<\/p>\n

U stvari, on tvrdi da demokracija nije mogu\u0107a na supranacionalnoj razini jer demos mora biti obilje\u017een nacionalnom i kulturnom hegemonijom. Mogu samo zamisliti kako bi Marx bio bijesan da \u010duje ovo! Kao \u0161to mogu zamisliti zbunjenost ljevi\u010darskih internacionalista koji su sanjali i borili se za transnacionalnu republiku od Atlantika pa \u0161to je mogu\u0107e dalje na istok. <\/p>\n

Ljevica se, ne zaboravimo, tradicionalno opirala bur\u017eoaskom uvjerenju u odnos jedan-na-jedan izme\u0111u nacije i suverenog parlamenta. Lijevi kut tvrdio je da je identitet ne\u0161to \u0161to se stvara kroz politi\u010dku borbu (klasnu borbu, borbu protiv patrijarhata, borbu protiv spolnih i rodnih stereotipa, emancipaciju od Carstva\u2026).<\/p>\n

DiEM25, dakle, pozivaju\u0107i na paneuropsku kampanju neposluha s transnacionalnim elitama, kako bi stvorio europski demos koji \u0107e iznjedriti europsku demokraciju, uskla\u0111en je s tradicionalnim pristupom ljevice \u2013 isti onaj pristup koji je na udaru Fassine i ostalih koji se zala\u017eu za jednu naciju, jedan parlament i jednu suverenu politiku, dok je internacionalizam ograni\u010den na \u201ckooperaciju\u201d izme\u0111u europskih dr\u017eava.<\/p>\n

Da bi dao prvenstvo nacionalnoj razini, Fassina priziva Antonija Gramscija i njegovo zalaganje za \u201ckategoriju nacionalno-narodnog\u201d da bi dao narodne korijene i hegemonijski kapacitet talijanskoj Komunisti\u010dkoj partiji, \u201e\u010diji je simbol crvena zastava sa srpom i \u010deki\u0107em na zastavi Italije\u201d. Gramsci je, zaista, htio posti\u0107i napredak na me\u0111unarodnoj razini, i ako je potrebno da zbog toga stvori napredni pokret na razini grada ili nacije. Nije, me\u0111utim, bila Gramscijeva namjera, da ponajprije da nacionalnom nad internacionalnom, i da tvrdi kako su transnacionalne demokratske institucije neprovedive ili nepo\u017eeljne.<\/p>\n

U istom Gramscijevu duhu, DiEM25 inzistira da se europska pobuna mora dogoditi svugdje \u2013 u gradovima, regijama, glavnim gradovima nacionalnih dr\u017eava i Bruxellesu, bez davanja prvenstva bilo kojoj razini u odnosu na onu drugu. Samo preko ovakve paneuropske mre\u017ee pobunjenih gradova, \u017eupanija i vlada, ovaj progresivni pokret mo\u017ee postati hegemonijski u Gr\u010dkoj, Engleskoj, zapravo svugdje. <\/p>\n

Napokon, netko mo\u017ee bezobrazno pitati: \u201cZa\u0161to stati na razini EU-a? Kao internacionalisti, za\u0161to ne vodite kampanju za demokraciju u cijelom svijetu?\u201d Na\u0161 je odgovor da vodimo kampanju za demokraciju svugdje i s gledi\u0161ta internacionalista. I zaista, DiEM25 gradi \u010dvrste veze s \u201cpoliti\u010dkom revolucijom\u201d Bernieja Sandersa u SAD-u, a stvara \u010dlanstvo u Latinskoj Americi, Australiji, \u010dak i u Aziji. Ali budu\u0107i da je povijest, u dobru ili zlu, iznjedrila EU bez granica, sa zajedni\u010dkim politikama u o\u010duvanju okoli\u0161a i drugim sferama, ljevica (po definiciji internacionalisti\u010dka) mora braniti ovo odsustvo granica, postoje\u0107u zajedni\u010dku politiku protiv klimatskih promjena, \u010dak i program Erasmus, koji mladim Europljanima daje mogu\u0107nost da se kre\u0107u u obrazovnom sustavu bez granica. Okretati se protiv ovih sjajnih tvorevina \u2013 iako regresivnog EU-a, ne bi trebalo biti svojstveno ljevici.<\/p>\n

Progresivna agenda za Europu DiEM25<\/strong><\/p>\n

Progresivci imaju du\u017enost voditi borbu za repolitizaciju dono\u0161enja politi\u010dkih odluka i demokratizaciju ovog povra\u0107enog politi\u010dkog polja. Donald Trump u SAD-u, desni brexiteri u Velikoj Britaniji, Le Pen u Francuskoj i sli\u010dni, podigli su se kao rezultat ekonomske krize koju je stvorila kriza financijalizacije i liberalnih demokracija koje vi\u0161e ne mogu funkcionirati kao liberalne demokracije u eri financijalizacijske krize. Pitanje za europsku ljevicu, progresivne liberale, Zelene i ostale sada je \u2013 mora li ova borba, ovaj projekt, poprimiti oblik kampanje za izlazak iz EU-a (kao \u0161to je to slu\u010daj s Lexitom) ili, kao \u0161to to DiEM25 predla\u017ee, gra\u0111anska i politi\u010dka neposlu\u0161nost u sukobu s EU-om.<\/p>\n

DiEM25 odbacuje kampanju eurolojalista za reformom EU-a u suradnji s establi\u0161mentom EU-a u kojoj su promjene samo povr\u0161ne ili vode u krivom smjeru. Tako\u0111er odbacujemo dezintegraciju EU-a kao na\u0161 cilj, \u010demu te\u017ee lexitovci. DiEM25 je osnovan da bi stvorio izvornu alternativu: bezgrani\u010dni val ujedinjenih politika diljem Europe (EU i zemlje izvan EU-a) temeljenih na savezu demokrata razli\u010ditih europskih tradicija (uklju\u010duju\u0107i i ljevicu, ali ne ograni\u010davaju\u0107i se samo na nju) i na anga\u017emanu svih politi\u010dkih razina (gradovi, regije i dr\u017eave).<\/p>\n

Da sumiramo, svima onima koji grde DiEM25 i njegov poziv za paneuropski demokratski pokret kao utopijski, na\u0161 odgovor je da transnacionalna, paneuropska demokracija ostaje legitiman, realisti\u010dan i dugoro\u010dan cilj, onaj koji je u skladu s \u010dasnim internacionalizmom ljevice. Ovaj cilj, me\u0111utim, treba pratiti pragmatizam i precizan plan neposrednog djelovanja:<\/p>\n

1. suprotstaviti se razgovorima o \u201evi\u0161e Europe\u201c, kada se \u201evi\u0161e Europe\u201c pod sada\u0161njim okolnostima smatra kao \u017eeljezni kavez politike rezova koje prosu\u0111uje establi\u0161ment EU-a
\n2. predstaviti Europljanima nacrt (sveobuhvatni skup politika i djelovanja) kako planiramo ponovo uspostaviti postoje\u0107e europske institucije da bismo zaustavili ekonomsku krizu, preokrenuli nejednakost i o\u017eivjeli nadu
\n3. osigurati da isti taj nacrt sadr\u017ei odredbe o o\u010duvanju internacionalizma na \u017eivotu u slu\u010daju da nesposobni autoritarizam establi\u0161menta EU-a uzrokuje dezintegraciju EU-a.<\/p>\n

\u201cEU \u0107e se demokratizirati. Ili \u0107e se dezintegrirati!\u201c<\/strong><\/p>\n

Ovo je bila i ostaje nit vodilja DiEM25. Ne mo\u017eemo predvidjeti koja \u0107e se od ove dvije situacije (demokratizacija ili dezintegracija) dogoditi. Stoga se moramo boriti za prvu, a pripremati za drugu. To \u010dinimo rade\u0107i dalje na Progresivnoj agendi za Europu, koja objedinjuje i politi\u010dki aktivizam odozdo i pomo\u0107 progresivnih stru\u010dnjaka. Njezina svrha? Pobijediti najgoreg neprijatelja demokracije u Europi: euro \u2013 TINA-u (\u201cthere is no alternative\u201d), reakcionarnu dogmu koja ne mo\u017ee biti istinska progresivna alternativa postoje\u0107im politikama unutar ujedinjene Europe.<\/p>\n

DiEM25 Progresivna agenda za Europu \u0107e biti pragmati\u010dna, radikalna i sveobuhvatna. Sastojat \u0107e se od politika koje se mogu odmah primijeniti kako bi stabilizirale europsku socijalnu ekonomiju, dok \u0107e:<\/p>\n

1. dati vi\u0161e suverenosti op\u0107inskim i gradskim, regionalnim i nacionalnim parlamentima
\n2. redlo\u017eiti institucionalne intervencije i projekte koji \u0107e smanjiti cijenu ljudskih \u017eivota u slu\u010daju kolapsa eura i dijelova EU-a
\n3. uspostaviti demokratski proces za stvaranje Ustavotvorne skup\u0161tine, koja \u0107e Europljanima omogu\u0107iti da stvore i zadr\u017ee europski identitet kojim \u0107e oja\u010dati svoje odmorne nacionalne kulture, parlamente i lokalne vlasti.<\/p>\n

DiEM-ova25 Progresivna agenda za Europu ima za cilj unificiranu kampanju u kojoj \u0107e europska Internacionala opovrgnuti nacionalisti\u010dku Internacionalu koja sada samo osna\u017euje.<\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

EU je u uznapredovaloj fazi dezintegracije. Postoje dvije perspektive:<\/p>\n

1. EU nije pro\u0161ao to\u010dku bez povratka i jo\u0161 mo\u017ee biti demokratiziran, stabiliziran, racionaliziran i humaniziran
\n2. EU je pro\u0161ao to\u010dku bez povratka i nesposoban je demokratizirati se. Dakle, njezin raspad je o\u010dit, kao i jasna i prisutna opasnost od europskog pada u postmodernu deflaciju iz 1930-ih godina.<\/p>\n

DiEM25 vjeruje da bi odustajanje od kampanje demokratizacije EU-a bila golema gre\u0161ka za progresivce u svakom slu\u010daju. Ako nije jo\u0161 uvijek mogu\u0107e uobli\u010diti demokratski EU (izgledi za to su svake minute sve manji), bit \u0107e \u0161teta barem ne poku\u0161ati. Ali, iako bismo mogli biti uvjereni da je postoje\u0107i EU daleko od demokratizacije, a time i od spasenja, napustiti borbu za njezinu demokratizaciju, EU \u0107e zavr\u0161iti u rukama jedine politi\u010dke opcije koja \u0107e profitirati od toga: nepomirljive, ksenofobi\u010dne desnice.<\/p>\n

\u0160to bi onda progresivci trebali u\u010diniti? DiEM25 nudi sljede\u0107e odgovore:<\/p>\n

1. povesti sna\u017enu kampanju me\u0111u internacionalistima, preko granica diljem Europe za demokratsku Uniju \u2013 iako neki od nas ne vjeruju da EU mo\u017ee, ili bi trebao, pre\u017eivjeti u dana\u0161njem obliku
\n2. prokazati nesposobnost establi\u0161menta EU-a
\n3. koordinirati gra\u0111anski i politi\u010dki neposluh diljem Europe
\n4. pokazati preko transnacionalne strukture DiEM-a25 kako paneuropska demokracija mo\u017ee funkcionirati na svim razinama i jurisdikcijama
\n5. predlo\u017eiti sveobuhvatnu Progresivnu agendu za Europu koja uklju\u010duje razumne, skromne, uvjerljive prijedloge za \u201epopravak\u201c EU-a (pa \u010dak i eura) i
\n6. upravljati progresivno dezintegracijom EU-a i eurozone ako i kada to odlu\u010di establi\u0161ment kao odgovor na zahtjeve.<\/p>\n

Forum<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

DiEM25, transnacionalni pokret za demokraciju u Europi nudi alternativnu agendu za europske progresivce<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-213492","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213492","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=213492"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213492\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=213492"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=213492"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=213492"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}