{"id":213299,"date":"2016-09-17T10:04:39","date_gmt":"2016-09-17T08:04:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=213299"},"modified":"2016-09-17T10:04:39","modified_gmt":"2016-09-17T08:04:39","slug":"zasto-ljudi-nemaju-narandzaste-ili-zlatne-oci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/09\/17\/zasto-ljudi-nemaju-narandzaste-ili-zlatne-oci\/","title":{"rendered":"Za\u0161to ljudi nemaju narand\u017easte ili zlatne o\u010di?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/plavo-oko.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/plavo-oko-300x220.jpg\" alt=\"plavo oko\" width=\"300\" height=\"220\" class=\"aligncenter size-medium wp-image-192856\" \/><\/a>\u017divotinjsko carstvo je prepuno stvorenja sa neobi\u010dnim bojama o\u010diju: rogata soba ima zlatne o\u010di, dok ma\u010dke mogu da imaju svjetlozelene, \u017eute ili \u010dak narand\u017easte o\u010di. Za\u0161to ljudi nemaju ovakvu boju o\u010diju?<\/p>\n<p>\u201eMe\u0111utim, boja o\u010diju \u017eivotinja se ne razlikuje mnogo od boje o\u010diju kod ljudi\u201c, ka\u017ee oftalmolog Mark Fromer.<\/p>\n<p>Kada ljudi pri\u010daju o boji o\u010diju, obi\u010dno misle na boju du\u017eice (\u0161arenice ili iris). Ukoliko ona sadr\u017ei mnogo melanina ili pigmenta, o\u010di \u0107e biti braon, a ukoliko koli\u010dina melanina opada, boja o\u010diju \u0107e biti boje lje\u0161nika, zelene ili plave.<\/p>\n<p>\u017divotinje s neobi\u010dnom bojom o\u010diju se zapravo vode istim kontinuumu boja.<\/p>\n<p>\u201eNarand\u017easta je zapravo boja \u0107ilibara, a zlatna je varijacija braon boje\u201c, ka\u017ee Fromer. \u201eU pitanju su varijacije veoma u\u010destalih nijansi, od braon preko \u0107ilibara, lje\u0161nika do zelene i plave\u201c, nastavlja Fromer za Live Science.<\/p>\n<p>Uz nekoliko izuzetaka, kao \u0161to su crvenooka \u0161umska \u017eaba, crvena se obi\u010dno ne uklju\u010duje na skalu boja.<\/p>\n<p>Rasprostranjena je zabluda da ljudi s albinizmom imaju crvene o\u010di. Zapravo, njihova du\u017eica nema nikakav pigment, zato \u0161to je kod ljudi s albinizmom gen koji kontroli\u0161e produkciju melanina potpuno neaktivan. Umjesto toga, crvena boja dolazi od krvnih sudova koji podr\u017eavaju du\u017eicu, ka\u017ee Fromer.<\/p>\n<p>Kada smo ga pitali za glasine da je glumica Elizabeta Tejlor imala ljubi\u010daste o\u010di, Fromer je priznao da nikada nije \u010duo ni vidio da ljudi imaju ljubi\u010daste o\u010di, ali je dodao da bi to bilo mogu\u0107e ukoliko bi osoba imala svjetloplave o\u010di i istaknute crvene krvne sudove (kao \u0161to plava i crvena prave ljubi\u010dastu boju).<\/p>\n<p>Fromer je dodao da mo\u017ee da se desi da izgleda kao da se boja o\u010diju promijenila kada se o\u010di \u0161ire ili skupe. Kada se oko pro\u0161iri, du\u017eica se zbije i mo\u017ee da izgleda tamnije zbog pigmenta u manjem prostoru.<\/p>\n<p>U suprotnom, kada se oko skupi po sun\u010danom danu, zjenica se skuplja i du\u017eica rate. Kada se to dogodi, boja du\u017eice mo\u017ee da izgleda intenzivno, zato \u0161to je pigment ra\u0161ireniji.<\/p>\n<p>Bez obzira da li je du\u017eica skupljena ili ra\u0161irena, prili\u010dno je nevjerovatno da ljudi imaju boju o\u010diju poput sova ili ma\u010daka.<\/p>\n<p>nationalgeographic.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u017divotinjsko carstvo je prepuno stvorenja sa neobi\u010dnim bojama o\u010diju: rogata soba ima zlatne o\u010di, dok ma\u010dke mogu da imaju svjetlozelene, \u017eute ili \u010dak narand\u017easte o\u010di. Za\u0161to ljudi nemaju ovakvu boju o\u010diju? \u201eMe\u0111utim, boja o\u010diju \u017eivotinja se ne razlikuje mnogo od boje o\u010diju kod ljudi\u201c, ka\u017ee oftalmolog Mark Fromer. Kada ljudi pri\u010daju o boji o\u010diju, obi\u010dno [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-213299","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213299","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=213299"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213299\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=213299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=213299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=213299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}