{"id":213258,"date":"2016-09-16T08:37:26","date_gmt":"2016-09-16T06:37:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=213258"},"modified":"2016-09-21T07:32:17","modified_gmt":"2016-09-21T05:32:17","slug":"elite-ne-razumiju-da-se-njihov-svijet-rusi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/09\/16\/elite-ne-razumiju-da-se-njihov-svijet-rusi\/","title":{"rendered":"Elite ne razumiju da se njihov svijet ru\u0161i"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Goran Borkovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"paul-mason\"<\/a>Zvijezda FALI\u0160-a u petak bio je engleski novinar Paul Mason, rastu\u0107a zvijezda na nebu ekonomskih proroka novoga doba. Mason, koji stoji uz bok (jo\u0161 uvijek) popularnijeg Thomasa Pikettya, \u0161ibenskoj publici odr\u017eao je predavanje temeljeno na tezama iz njegove knjige \u201ePostkapitalizam\u201c nakon \u010dega je razgovarao sa Sre\u0107kom Horvatom i odgovarao na pitanja brojne publike.<\/p>\n

Mason je na\u0161iroko poku\u0161ao objasniti na \u010demu zasniva svoju teoriju o kraju kapitalizma i informati\u010dko-informacijskoj revoluciji koja \u0107e dovesti do dru\u0161tva obilja. To da je postoje\u0107i sustav u ozbiljnim problemima i nije neka tajna, ali evo \u0161to o tome ka\u017ee Mason: \u201eOsim financija\u0161a s Wall Streeta i onih iz silicijske doline, velika ve\u0107ina poslovnih ljudi sa zapada zaprepa\u0161tena je kada im ka\u017eem da postoje\u0107i model ne funkcionira. Oni koji vode svjetske financije razumiju o \u010demu govorim. Zabrinuti su za budu\u0107nost i tra\u017ee na\u010dine kako pre\u017eivjeti u novim okolnostima. Sasvim otvoreno govore o postkapitalizmu, naravno na druk\u010diji na\u010din od mene, ali jasno im je da ovakvo stanje ne mo\u017ee trajati zauvijek. S druge strane, kapitalisti iz Isto\u010dne Europe, pa tako i s Balkana, ne razumiju ni\u0161ta. Oni su zadnji neoliberali koji zapravo ne shva\u0107aju \u0161to je to neoliberalizam. Elite s Balkana ne razumiju kroz koje razdoblje prolazimo \u0161to ne mora nu\u017eno biti lo\u0161e, jer ih je zbog toga \u2013 ako to \u017eelite \u2013 lak\u0161e zbaciti s vlasti s obzirom da su iznimno nefleksibilni i tvrdi. Oni koji su pokrali imovinu i vrijednosti koje ste imali pona\u0161aju se kao posljednji Habsburzi ili osmanlije. Oni se ne mogu promijeniti i ne shva\u0107aju da se njihov kapitalisti\u010dki svijet ru\u0161i\u201c, objasnio je Mason. <\/p>\n

Tvrdi da je neoliberalizam puknuo jer je kao sistem bio baziran na stagnaciji pla\u0107a i porastu kreditiranja. Tezu je potvrdio \u010dinjenicom da je prosje\u010dni ameri\u010dki radnik 2008. godine imao jednaku pla\u0107u kao 1973., ali je zato njegovo kreditno zadu\u017eenje bilo tri puta ve\u0107e. U isto vrijeme kada su svi bili fascinirani rastom, ljudima nisu rasle pla\u0107e \u0161to je kompenzirano ve\u0107im kreditiranjem. Rezultat je propast, ne samo zemalja dr\u017eavnog socijalizma, nego i dr\u017eavnog kapitalizma, kao \u0161to je slu\u010daj u Velikoj Britaniji gdje je ve\u0107ina industrije u dr\u017eavnim rukama propala, a uz nju i kultura solidarnosti.<\/p>\n

Mason smatra da je nakon propasti kapitalizma mogu\u0107e stvoriti novi ekonomski koncept i to prije svega zahvaljuju\u0107i razvoju informati\u010dke tehnologije. Koja je klju\u010dna razlika? Za razliku od svih dosada\u0161njih etapa kapitalizma (industrijska revolucija u Britaniji, razvoj te\u0161ke industrije sredinom 19. stolje\u0107a, progresivni rast u \u201eBelle Epoque\u201c razdoblju po\u010detkom 20. stolje\u0107a i period nakon Drugoga svjetskog rata) kada je taj gospodarski sistem pronalazio na\u010dine da se prilagodi promjenama, doba informati\u010dka tehnologija funkcionira suprotno. Cijene IT proizvoda umjesto da rastu, padaju s tendencijom da budu besplatne. \u201eSvi ekonomisti, i bez da su prou\u010davali marksizam, znaju da cijena odre\u0111enog proizvoda ovisi o tro\u0161ku proizvodnje, a kako je reprodukcija\/proizvodnja u ovom sektoru vezana uz vrlo niske cijene, tro\u0161ak se pribli\u017eava nuli. Danas tek divovi poput Googlea, Microsofta i sli\u010dnih postoje da osiguraju da ono \u0161to vrijedi nula ne\u010dega, ipak ne\u0161to ko\u0161ta\u201c, kazao je Mason.<\/p>\n

\u0160to onemogu\u0107uje kapitalizmu da se prilagodi? Mason tvrdi da je razlog tome nemogu\u0107nost imanja\/vlasni\u0161tva takvih proizvoda. Prema istra\u017eivanjima akademika s Oxforda, do 2050. godine \u010dak 50 posto poslova bit \u0107e automatizirano i to ne samo oni tvorni\u010dki, nego i dobar dio intelektualnih poslova. Kapitalizam, suo\u010den s takvom prijetnjom, ve\u0107 sada stvara poslove koji zapravo ne bi trebali postojati. Tako u zapadnom svijetu, kako ka\u017ee Mason, postoje tisu\u0107e zanimanja koji uop\u0107e ne bi trebali postojati. \u201eAntropolozi u Velikoj Britaniji ih nazivaju bullshit poslovi\u201c.<\/p>\n

Promjene koje \u0107e uslijediti Mason uspore\u0111uje s onima koji su obilje\u017eili prethodna stolje\u0107a poput pojave baruta, kompasa i \u0161tamparije, ali te su promjene, nagla\u0161ava, trajale stolje\u0107ima, a ova \u0107e transformacija biti brza i poprili\u010dno bolna. \u0160to napraviti? Mason uspore\u0111uje dana\u0161nje vrijeme s tvrdim feudalnim sustavom – oslonjenim na zemlju, crkvu i aristokraciju – u kojem su se u tajnosti stvarali za\u010detci tvrtki. Tako je nastao kapitalizam. E, pa upravo tako se danas ra\u0111a nova vrsta odnosa kroz informati\u010dku tehnologiju. Nisu to tvrtke, nisu humanitarne organizacije ili udruge, nego sasvim novi na\u010din udru\u017eivanja gra\u0111ana koji je doveo do, primjerice, Wikipedije. Nastavio je dalje nabrajaju\u0107i cijeli niz besplatnih IT rje\u0161enja koja se koriste danas u svijetu koji su, prije svega, proizvod besplatnog rada. \u201eNova ekonomija koja \u0107e se pojaviti u budu\u0107nosti po\u010divat \u0107e na suradnji me\u0111u ljudima koji \u0107e izra\u0111ivati proizvode i raditi besplatno. Me\u0111utim, period tranzicije \u0107e prili\u010dno potrajati, ali kooperacija i suradnja me\u0111u gra\u0111anima dovest \u0107e do tih promjena. Uz to, razvoj IT tehnologije omogu\u0107it \u0107e da zamislimo dru\u0161tvo u kojem \u0107e biti vi\u0161e humanosti nego \u0161to je ima sada\u201c, utopijski je rekao Mason. Primjer Podemosa, koji je s lokalnim snagama na vlasti u gradu Barceloni, a koji se opire svakom poku\u0161aju privatizacije javnog dobra \u2013 daje mu za pravo. Tako\u0111er je naveo i primjer Uber taksija koji, prema njegovim rije\u010dima, tro\u0161i milijune i milijune ne bi lipreko svojih lobija sprije\u010dio organiziranje gra\u0111ana u vlastitoj platformi, bez korporacijske mar\u017ee.<\/p>\n

Komentiraju\u0107i pad Sirize u Gr\u010dkoj, naglasio je da Siriza nikada u potpunosti nije razumjela snagu vlastitog pokreta, \u0161to se najbolje vidjelo po reakciji nakon \u0161to su zatvorene banke u Gr\u010dkoj. \u201ePokazalo se ono \u0161to se prije znalo. Socijalni pokreti i vlade te\u0161ko idu zajedno. Isto tako je i u \u0160panjolskoj. To \u0161te ste u pravu ne zna\u010di da ste pobjednik\u201c, zaklju\u010dio je.<\/p>\n

Forum<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Paul Mason: Elite s Balkana ne razumiju kroz koje razdoblje prolazimo \u0161to ne mora nu\u017eno biti lo\u0161e, jer ih je zbog toga \u2013 ako to \u017eelite \u2013 lak\u0161e zbaciti s vlasti s obzirom da su iznimno nefleksibilni i tvrdi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-213258","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213258","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=213258"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213258\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=213258"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=213258"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=213258"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}