{"id":213213,"date":"2016-09-15T09:24:16","date_gmt":"2016-09-15T07:24:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=213213"},"modified":"2016-09-15T09:24:16","modified_gmt":"2016-09-15T07:24:16","slug":"kako-daltonisti-vide-svijet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/09\/15\/kako-daltonisti-vide-svijet\/","title":{"rendered":"Kako daltonisti vide svijet"},"content":{"rendered":"

\"boje\"<\/a>Ve\u0107ina daltonista mo\u017ee da vidi boje, ali imaju problem da razlikuju specifi\u010dne nijanse. Evo kako izgleda svijet iz njihove perspektive..<\/p>\n

U stvarnosti, samo nekoliko ljudi ne mo\u017ee da vidi nijednu boju. Ve\u0107ina ljudi koji imaju pote\u0161ko\u0107u u razlikovanju boja imaju ono \u0161to je preciznije opisati kao nedostatak raspoznavanja boja (color vision defiency – CVD).<\/p>\n

CVD poga\u0111a mnoge ljudi \u0161irom svijeta zbog svojih \u010desto nasljednih uslova i mogu\u0107nosti da se stekne tokom bolesti ili nesre\u0107a. Ponekad je ovaj nedostatak suptilan i neprimjetan, dok za pojedince te\u0161ko\u0107e razlikovanja na primjer crvene i zelene mo\u017ee da vodi ka velikim problemima na putu ili u u\u010dionici, pi\u0161e Smithsonianmag.<\/p>\n

\u201eCVD se mo\u017ee \u010diniti minornim, ali ne smije nikako da se olako shvati\u201c, ka\u017ee Vadih Zein, \u010dlan bolni\u010dkog osoblja na Nacionalnoj o\u010dnoj klinici, koja se nalazi u okviru Nacionalnog instituta za zdravlje.<\/p>\n

\u201eVa\u017eno je da ljudi budu obavje\u0161teni o ovoj bolesti, pogotovo nastavnici koji su u kontaktu s mla\u0111im ljudima\u201c, dodaje Zein. Na taj na\u010din, mogu da prilagode nastavu oboljelima i olak\u0161aju im u\u010denje.<\/p>\n

Kako opa\u017eamo boje?<\/p>\n

Ljudi percipiraju boju kroz obradu slike putem mre\u017enja\u010de, tankog sloja od dva tipa \u0107elija osetljivih na svjetlost u zadnjem dijelu oka: \u0161tapi\u0107a koji poma\u017eu da se detektuje slika u uslovima slabog osvjetljenja i \u010dunji\u0107a, koje rade na dnevnom svjetlu i odgovorni su za razlikovanje boja.<\/p>\n

Boja je fizi\u010dko svojstvo svjetlosti – svaka boja predstavlja druga\u010diju talasnu du\u017einu. To se lako vidi kada se svjetlost prelama kroz prizmu, ali ljudske \u0107elije \u010dunji\u0107a mogu vidjeti samo crveno, zeleno i plavo osvjetljenje.<\/p>\n

Mozak interpretira signale koje dobija od djela mre\u017enja\u010de i stvara percepciju razli\u010ditih boja. Na primjer, ako \u017euta svjetlost svijetli u pravcu oka, aktiviraju se zeleni i crveni \u010dunji\u0107i zato \u0161to je \u017euta blizu obje boje.<\/p>\n

Mozak prima signale ovih \u010dunji\u0107a i vi vidite \u017eutu boju. Tako\u0111e vidite \u017eutu ukoliko zeleni i crveni \u010dunji\u0107i vide zeleno i crveno svjetlo, a kada se ove boje preklapaju, percipiraju se kao \u017euta.<\/p>\n

Ovo je normalna vizija. Razli\u010dito je sa ljudi sa CVD-om.<\/p>\n

CVD je rezultat nedostatka gena koji daje instrukcije \u0107elijama \u0161tapi\u0107a. Ovi geni su otkriveni na X hromozomu, \u0161to \u010dini CVD generalno naslje\u0111enim stanjem kod mu\u0161karaca, ali \u017eene tako\u0111e mogu da naslijede ovaj nedostatak ukoliko je prisutan na oba X hromozoma. Mo\u017ee se pojaviti po ro\u0111enju ili kasnije.<\/p>\n

Nekoliko tipova CDV-a<\/p>\n

Iako se jo\u0161 uvijek ne znaju ta\u010dne brojke koje upu\u0107uju koliko ljudi ima ovu bolest oka, Zein ka\u017ee da je najpoznatija statika onih koji su najvi\u0161e i analizirani u studijama, a to su bijelci sa sjevera Evrope.<\/p>\n

Nacionalni o\u010dni institut procjenjuje da osam procenta mu\u0161karaca i 0.5 procenat \u017eena sa geneti\u010dkom osnovom ima uobi\u010dajeno sljepilo za razlikovanje crvene i zelene boje, \u0161to se oslikava u nekoliko tipova:<\/p>\n

1. Jedan procenat mu\u0161karaca ima abnormalnost u \u0107elijama crvenih \u010dunji\u0107a, \u0161to zna\u010di da crvena, narand\u017easta i \u017euta postaju zelenije i boje nisu tako \u010diste.<\/p>\n

2. Jedan procenat mu\u0161karaca ima nedostatak, u kojem crveni \u010dunji\u0107i ne rade uop\u0161te, a koji se prezentuje tako da crvenu percipiraju kao crnu, a neke nijanse narand\u017easte, \u017eute i zelene kao \u017eutu.<\/p>\n

3. Jedan procenat mu\u0161karaca boluje od deuteranopije (kada zelene \u0107elije \u010dunji\u0107a ne funkcioni\u0161u), a zelena se percipira kao bran, a crvena kao braon-\u017euta<\/p>\n

4. Naju\u010destalija forma CVD-a je deuteranomalija (abnormalnost zelenog \u010dunji\u0107a), gdje \u017euta i zelena izgledaju kao crvena i te\u0161ko je da razlikujete ljubi\u010dastu od plave. Procjenjuje se da pet procenata mu\u0161karaca ima ovo stanje.<\/p>\n

5. Nedostatak razlikovanja plave i \u017eute boje je manje zastupljeno (kada plavi \u010dunji\u0107i apsolutno izostaju ili imaju ograni\u010denu funkciju. Kada plavi \u010dunji\u0107i izostaju, plava se pojavljuje kao zelena i \u017euta postaje ljubi\u010dasta ili svjetlosiva.<\/p>\n

Ukoliko plavi \u010dunji\u0107i jedva funkcioni\u0161u, plava se pojavljuje kao zelena. Oba stanja mogu da pogodte mu\u0161karce i \u017eene podjednako.<\/p>\n

6. Najte\u017ei oblici CVD-a su monohromazija (kada nijedni \u010dunji\u0107i ne rade i ljudi vide samo crnu, belu i sivu boju) i monohromazija plavog \u010dunji\u0107a, kada samo \u0107elije plavih \u010dunji\u0107a funkcioni\u0161u. Jedan od 100.000 dje\u010daka oboli od ovog stanja po ro\u0111enju. Mo\u017ee da izazove redukovanu o\u0161trinu vida, kratkovidost i nistagmus (nekontrolisane pokrete o\u010diju).<\/p>\n

Dobra vijest je da CVD ne mora da se pogor\u0161ava, a lo\u0161e vijesti su da ovo stanje ne mo\u017ee biti izgle\u017eeno i da za sada, nau\u010dnici nemaju adekvatan tretman.<\/p>\n

nationalgeographic.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107ina daltonista mo\u017ee da vidi boje, ali imaju problem da razlikuju specifi\u010dne nijanse. Evo kako izgleda svijet iz njihove perspektive.. U stvarnosti, samo nekoliko ljudi ne mo\u017ee da vidi nijednu boju. Ve\u0107ina ljudi koji imaju pote\u0161ko\u0107u u razlikovanju boja imaju ono \u0161to je preciznije opisati kao nedostatak raspoznavanja boja (color vision defiency – CVD). CVD […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":194961,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-213213","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213213","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=213213"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213213\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/194961"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=213213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=213213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=213213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}