{"id":213189,"date":"2016-09-14T15:34:22","date_gmt":"2016-09-14T13:34:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=213189"},"modified":"2016-09-14T15:34:22","modified_gmt":"2016-09-14T13:34:22","slug":"barprotest-protiv-naftnih-busotina-u-cg-podmorju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/09\/14\/barprotest-protiv-naftnih-busotina-u-cg-podmorju\/","title":{"rendered":"Bar:Protest protiv naftnih bu\u0161otina u CG podmorju"},"content":{"rendered":"<p>Aktivisti ekolo\u0161kih NVO Crne Gore, Hrvatske i Italije, ujedinjeni u platformu \u201eJedan Jadran\u201c, poru\u010dili su danas iz barske marine javnosti da treba da se stane na put namjeri Vlade Crne Gore da omogu\u0107i traganja za naftom u crnogorskom podmorju. <\/p>\n<p>Ekolozi su istakli da je dana\u0161nji dan, kada se u Podgorici potpisuje ugovor Vlade i italijanske komnpanije ENI o istra\u017eivanju i eksploataciji nafte i gasa u na\u0161em podmorju, tragi\u010dan po crnogorsku ekologiju i turizam, da direktno ugro\u017eava  interese doma\u0107eg stanovni\u0161tva koje mahom \u017eivi od turizma, a da je sam ugovor \u0161tetan i pun pravnih manjkavosti. <\/p>\n<p>Oni su optu\u017eili vlasti da namjerno ne informi\u0161e adekvatno  javnost o \u0161tetnosti ovakvih aktivnosti i mogu\u0107im katastrofalnim posljedicama izlivanja nafte u na\u0161em akvatorijumu i istakli da je ENI kompanija koja je samo u jednoj godini imala preko 450 izliva, prenosi portal Vijesti.<\/p>\n<p>Nata\u0161a Kova\u010devi\u0107, generalna direktorica NVO \u201cGreen Home\u201d, poru\u010dlila je da je ovo tragi\u010dan dan u kojem se ispoljava licemjerje na najvi\u0161em nivou, da se na \u0161est dana od jubileja progla\u0161enja ekolo\u0161ke dr\u017eave \u201cpotpisuje jedan ovakav ugovor koji omogu\u0107ava eksploataciju nafte na 40 godina\u201d.<\/p>\n<p>&#8220;Pozivamo javnost da stane uz ekologe, da svi spoznaju da je ovo visoko \u0161tetan i jako rizi\u010dan projekat koji direktno uti\u010de na crnogorski turizam, ki\u010dmu doma\u0107e ekonomije. Niko ne \u017eeli da pliva pored naftne platforme, ovakvim projektom se uni\u0161tava slogan \u201cDivlja ljepota\u201d, rekla je Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n<p>&#8220;Prenosimo poruke iz Italije i Hrvatske sa palube broda \u201eGoleta verde\u201c koji preko 20 godina u ekolo\u0161kim misijama \u0161alje poruku da je Jadran more svih nas, te da zato i akcija za njegovu za\u0161titu mora biti zajedni\u010dka. Na ulazu u Crnu Goru dobili smo liflet \u201eCrna Gora ekolo\u0161ka drava\u201c, i za\u010dudili se kako je mogu\u0107e da tako proklamovana dr\u017eava dozvoljava istra\u017eivanja nafte u podmorju&#8221;, kazala je novinarima Du\u0161ica Radoj\u010di\u0107 iz hrvatske  NVO \u201cZelena Istra\u201d na palubi italijanskog jedrenjaka.<\/p>\n<p>Davide Sabadini iz italijanske NVO \u201cLegaambiente\u201d ukazao je da se sada u Italiji na povr\u0161ini od 35.000 kvadratih kilometara sprovodi seizmi\u010dko istra\u017eivanje podmorja koje ima podjednako \u0161tetan uticaj na podvodnu floru i faunu i Italije, i Hrvatske i Crne Gore.<\/p>\n<p>&#8220;Poruka na\u0161e platforme \u201cJedan Jadran\u201d glasi da se problemi zaga\u0111ivanja Jadrana ne mogu rje\u0161avati parcijalno, ve\u0107 na me\u0111unarodnom nivou. Svuda se plasira ista pri\u010da \u201cAko mi ne krenemo da eksploati\u0161emo, uradi\u0107e to kom\u0161ije\u201d, me\u0111utim, javnost mora da zna da to ne rade dr\u017eave, ve\u0107 jedna jedina kompanija-ENI, koja je trenutno u Italiji u istra\u017enom postupku zbog velikog zaga\u0111enja Bazilikate, zbog \u010dega je i minister ekonomije morao podnijeti ostavku. Naftni biznis nema nikakve veze sa stanovni\u0161tvom koje ve\u0107inski \u017eivi od ribarstva i turizma\u201d, dodao je Sabadini.<\/p>\n<p>Marija Tomac iz NVO \u201cGreen peace Hrvatska\u201d istakla je da je u Hrvatskoj nakon sna\u017ene reakcije javnosti Vlada ove godine proglasila moratorijum na istra\u017eivanje nafte i gasa u podmorju \u201ckoje je ocijenjeno kao sporan projekat u svakom smislu\u201d.<\/p>\n<p>Ekolozi su ulicama Bara odr\u017eali mirnu protestnu \u0161etnju tokom koje su gra\u0111anima dijelili promotivni materijal, a u  u holu Kulturnog centra prikazali su dokumentarne filmove o ekolo\u0161kim katastrofama prouzrokovani naftnim bu\u0161otinama i izlo\u017eili panele o bogatstvu morskog biodiverziteta. Italijanski jedrenjak sa ekolozima sjutra iz Bara plovi u Albaniju u nastavak misije.  <\/p>\n<p>U Crnu Goru \u0107e do\u0107i oni turisti koji ve\u0107 40 godina dolaze u zemlje Jadrana koje u \u010ditavom tom periodu istra\u017euju i proizvode naftu i gas, kazali su iz Ministarstva ekonomije.<\/p>\n<p>&#8220;To su oni turisti koji dolaze u Italiju koja ima 1.358 istra\u017enih bu\u0161tina. Ili oni turisti koji posje\u0107uju Hrvatsku koja je obavila preko 133 istra\u017ene aktivnosti u njihovom dijelu Jadrana, posebno u Istru u kojoj se nalazi 18 proizvodnih gasnih bu\u0161tona. Da ne govorimo o turistima Gr\u010dke, gdje su, u naftnom polju Prinos kod ostrva Tasos, platforme udaljene od osam do 18 kilometara od obale, a naftna industrija i turizam opstaju zajedno oko 30 godina&#8221;, saop\u0161tili su iz Ministarstva.<\/p>\n<p>Iz Ministarstva su kazali da se u Jadranu nafta i gas istra\u017euju i proizvode skoro pola vijeka, &#8220;a ipak je ovo podru\u010dje poznato kao atraktivna turisti\u010dka destinacija.&#8221;<\/p>\n<p>To je i najbolji dematnij tvrdnji iznijetih na dana\u0161njoj konferenciji za medijie NVO sektora povodom projekta istra\u017eivanja i proizvodnje nafte i gasa u Crnoj Gori. Protivnici projekta nisu javnosti objasnili kako je Italija sa toliko istra\u017enih bu\u0161otina, od kojih 110 proizvodnih gasnih i 38 naftnih, kao i 100 plinskih platformi, u svijetu prepoznata kao atraktivna turisti\u010dka destinacija? Ili kako je Hrvatska, sa pomenute 133 bu\u0161otine, tako\u0111e poznata turisti\u010dka adresa ali i zemlja koja ima razvijenu industriju proizvodnje i prerade ribe?&#8221;, kazali su iz Ministarstva.<\/p>\n<p>U saop\u0161tenju se dodaje da se i u Albaniji istra\u017eivanja sprovode ve\u0107 decenijama.<\/p>\n<p>&#8220;Dakle, posmatraju\u0107i samo oblast Jadrana, vidimo primjere uspje\u0161nog su\u017eivota turizma, osjetljivog eko sistema i naftne industrije, da ne govorimo o brojnim pozitivnim primjerima iz svijeta \u2013 dovoljno je pomenuti Norve\u0161ku i dvije \u010dinjenice u vezi sa tom dr\u017eavom: zemlja koja je uspje\u0161no valorizovala svoj prirodni resurs i zemlja koja je me\u0111u tri najve\u0107a izvoznika morskih plodova. Jasno je da zemlje na Jadranu ne samo da se ne bore protiv proizvodnje ugljovodonika, naprotiv, intenzivno i istra\u017euju i proizvode. To je pravac kojim ide i Crna Gora. Javnost je prepoznala \u010dinjenicu da se protivnici svih projekata u energetici, po\u010dev od malih i velikih hidroelektrana, preko vjetroelektrana, iskori\u0161\u0107avanja termopotencijala, pa do projekta istra\u017eivanja nafte i gasa, takvim pristupom zala\u017eu da Crna Gora ne proizvodi, ve\u0107 uvozi energente. Jasno je da to nikako nije u prilog gra\u0111anima i razvoju dr\u017eave&#8221;, kazali su iz Ministarstva ekonomije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Aktivisti ekolo\u0161kih NVO Crne Gore, Hrvatske i Italije, ujedinjeni u platformu \u201eJedan Jadran\u201c, poru\u010dili su danas iz barske marine javnosti da treba da se stane na put namjeri Vlade Crne Gore da omogu\u0107i traganja za naftom u crnogorskom podmorju. Ekolozi su istakli da je dana\u0161nji dan, kada se u Podgorici potpisuje ugovor Vlade i italijanske [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-213189","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213189","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=213189"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/213189\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=213189"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=213189"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=213189"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}